FINANCIJSKI BILTEN OD 13. DO 20. LIPNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN od 13. do 20. LIPNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Carinicima veće plaće - nema razloga za štrajk 9. Vlada od javnih poduzeća očekuje investicije i manje troškove 10. Crkvenac: Ne odustajemo od proširenja osnovice za plaćanje doprinosa 11. Sabor prihvatio izvješće HNB-a 12. Sabor: Odbor za financije o izvršenju državnog proračuna 13. Vujčić: S monetarnog stajališta, Hrvatska je integrirana u EU 14. Proračunski deficit u prvom tromjesečju 2,5 milijardi kuna 15. Erste bank vlasnik 92,92 posto dionica Riječke banke 16. Karlovačka banka: Dobit od 2,2 milijuna kuna za pokriće ranijih gubitaka 17. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 14. VI - - - 44.000.000 0,41 17. VI 80.000.000 2.000.000 1,50 30.000.000 1,60 18. VI - - - 95.000.000 0,97 19. VI 91.500.000 91.500.000 0,53 61.000.000 0,99 20. VI - - - 14.000.000 4,00 Dnevni prosjek 85.750.000 46.750.000 1,01 48.800.000 1,59 Ovotjedno je trgovanje na Tržištu novca okarakterizirala nezainteresiranost korisnika za dnevnim pozajmicama te njihovo insistiranje na niskim kamatnim stopama. Tako je u dnevnom trgovanju ovoga tjedna ukupno prijavljena potražnja iznosila tek 171,5 milijuna kuna. Naime, korisnici su tek u ponedjeljak i srijedu iskazali interes za istima. Unatoč vrlo dobroj ukupnoj dnevnoj ponudi, od gotovo 800 milijuna kuna, nije podmiren cjelokupno prijavljeni iznos potražnje. Razlog tome leži ponajprije u insistiranju korisnika na nižim kamatnim stopama, ali i u iskorištenim limitima kreditorima prema nekima od korisnika. Prosječna cijena novca pritom je iznosila 1,01 posto. Slično je bilo i u prekonoćnom kreditiranju. Naime, i ovdje je, kao i u dnevnom trgovanju, unatoč uglavnom dobroj ponudi novca, dio prijavljene potražnje ostao nepodmiren. Razlozi su isti kao i u dnevnom kreditiranju. Insistiranje korisnika na nižim kamatnim stopama na koje pak kreditori nisu bili spremni pristati, te iskorišteni limiti. Prosječna je pak kamatna stopa ovoga tjedna u prosjeku iznosila 1,59 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14. do 20. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Pliva 560 575 566 9.831.020 Podravka 214 220,90 214 1.043.570 Viktor Lenac 80 80 80 20.160 Arenaturist 53 56 55 96.505 Atlas 30 30 30 8.252 Atlantska plovidba 37 37 37 14.059 Erste&Steiemarkishe b. 4.400 4.400 4.400 162.800 Belišće 100 100 100 9.100 Croatia osiguranje-P 3.000 3.060 3.050 85.320 Croatia osiguranje-R 3.050 3.150 3.050 527.850 Dalekovod 120 120 120 240.000 ZIF Dom 55,50 59 55,50 394.502 Elka 66 70,50 66 26.900 Hotel Opera 117 130 130 102.199 Rabac ugostiteljstvo i tur. 106 106 106 8.904 Istraturist 94,50 100 98 232.816 Jadranski naftovod 2.185 2.400 2.185 20.525 Jadran-turist 60 60 60 21.480 Karlovačka banka-R 56 57 56 48.679 Karlovačka pivovara 520 525 520 174.761 Končar 96,05 103 96,05 198.621 Kraš 225 238,93 238,91 503.500 Lola Ribar 40 40 40 2.400 Privredna banka 219,13 224 221,90 186.456 Plava laguna 680 760 760 628.020 Riviera 144 147 146 269.553 Slavonska banka 770 770 770 1.540 ZIF Slavonski 31 31,20 31 66.827 ZIF Središnji nacionalni 54,60 55 54,60 68.100 Štedionica Sonic 200 200 200 22.000 Sunčani Hvar 55 63 55 89.503 Varaždinska banka 180 180 180 53.100 Varteks 47 49 49 21.996 Zagrebačka banka C 700 700 700 1.400 Zagrebačka pivovara 2.100 2.100 2.100 29.400 PIF Pleter 34,50 34,50 34,50 89.700 PIF Sunce 24,50 25,30 24,60 29.074 DAB-O-03CA* 104,50 104,50 104,50 107.210 RHMF-O-08CArep/prij** 103,45 103,45 - 11.393.851 RHMF-O-049A*** 102,00 102,00 102,00 1.719.179 RHMF-O-125A**** 99,75 100,50 99,90 568.158 HZZO-O-047Arep/prij*+ 106,00 106,00 - 7.772.831 HZZO*++ 105,80 105,80 105,80 388.398 RHMF-A-A+ 36,00 37,00 37,00 137.639 37.417.875 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ****obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *+obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *++obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze +Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn Prodaja u kn CAIN-U-SEBO 1* 10,08 - CAIN-U-SEUR 2* 8,67 - EUIN-U-ICFE 3* 95,55 95,79 EUIN-U-ICFF 4* 102,15 102,41 FOIN-U-VICF 5* 18,50 19,43 PBZI-U-GLBF 6* 102,19 102,70 PBZI-U-NVCF 7* 101,92 - TTIN-U-A 8* 52,33 53,90 ZBIN-U-BOND 9* 104,42 - ZBIN-U-EURP 10* 110,45 - ZBIN-U-GLBL 11* 99,58 - ZBIN-U-PLUS 12* 112,78 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);4*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);5* Otvorni fond VICTORIAFOND (Fond Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;8*Otvoreni fond -TTInvest;9* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 37,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj trgovi obveznicama RHMF08 (11,3 milijuna), HZZO (7,7 milijuna), RHMF049 (1,7 milijuna) te dionicama Plive (9,8 milijuna) i Podravke (milijun kuna). Inače, aktivo je bilo 37 dionica, a pritom je njih 14 dobilo dok ih je 11 izgubilo na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 100 kuna, zauzela dionica Zagrebačke pivovare. Značajnije je, 80 kuna ili gotovo 12 posto, porasla vrijednost dionice Plave lagune. Dionica pak Slavonske banke poskupila je 70, dok je cijena povlaštene dionice Croatia osiguranja viša 50, Kraša 17,91, a Hotela Opera 15 kuna. Cijena dionice Arenaturista viša je tri, Riviere 2,9, a Privredne banke 1,9 kuna. Rast cijene od po jedne odnosno pola kune zabilježile su dionice Rabca ugostiteljstvo i turizam i Karlovačke pivovare te Karlovačke banke i PIF-a Pleter. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek deset lipa, našla se dionice ZIF-a Središnji nacionalni. Na vrijednosti su, 0,45 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 90 kuna, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, deset kuna ili više od 15 posto, potonula cijena dionice Sunčanog Hvara. Dionica pak Elke pojeftinila je 6,5, dok su dionice Belišća i Varteksa jeftinije pet kuna. Cijena dionice Plive pala je četiri, Podravke tri, a ZIF-a Dom i Istraturista dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 1,95 odnosno pola kune, našle su se dionice Končara i Atlasa. Na vrijednosti su, 0,25 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pala je tek 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene. U usporedbi s tjednom ranije, vrijednost CROBEX indeksa porasla je šest bodova - na 1.193 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14. do 20. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Atlas 30 30 30 7.920 Brodospas 150 150 150 9.750 Belišće 100 100 100 3.800 Chromos Samobor 400 400 400 1.600 Đuro Đaković TUP Stand. 42,43 42,43 42,43 1.190.585 ZIF Dom 55,56 58,50 55,56 1.158.840 Ericsson 240,50 254 250 334.543 Exportdrvo 400 400 400 10.292.400 ZIF Expandia 43 44,70 43 284.932 Hoteli Rabac 105 105 105 14.490 Kino 130 130 130 1.040 Laguna 218 229 225 863.476 Ledo 449,90 520 520 235.273 Međimurska banka 250 250 250 3.000 Međimurska triko.Čakovec 100 100 100 15.000 Plava laguna 715 720 720 3.580 Podravka 215 215 215 25.585 Riviera 145 146 145 2.335 ZIF Slavonski 30 31,50 30,90 726.566 ZIF SNF 54,50 55,60 54,50 899.194 Štedionica sonic-P 135 135 135 5.400 Tankerska plovidba 190 190 190 21.090 PPK Valpovo 140 140 140 20.720 PIF Pleter 34,40 35,50 34,50 306.025 PIF Sunce 25,00 26,00 25,00 590.959 PIF Velebit 46,61 64,25 47,00 8.613.994 RHMF-A-A+ 36,77 38,00 37,90 771.970 26.404.157 +Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 26,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Exportdrva (10,2), PIF-a Velebit (8,6) te Đuro Đaković TUP Standard iz Slavonskog Broda i ZIF-a Dom (po 1,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 26 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je, 130 kuna ili više od 34 posto, potonula cijena povlaštene dionice Međimurske banke. Značajnije su, 65 kuna ili više od 33 posto odnosno 54 kune ili više od 28,5 posto, izgubile na vrijednosti dionice Kina iz Šibenika te povlaštena dionica Štedionice Sonic. Pad cijene od po deset kuna zabilježile su dionice Belišća i Tankerske plovidbe. Cijena dionice Podravke niža je 6,5, ZIF-a Dom 1,94, ZIF-a Expandia 1,51, a Hotela Rabac jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 80 odnosno 50 lipa, našle su se dionice PIF-ova Pleter i Sunce. Među dobitnicama najviše je, 70 kuna, profitirala dionica Leda. Slijedila ju je, s rastom cijene od 20 kuna, dionica Plave lagune. Dionica pak PPK Valpova poskupila je deset, Ericsson-Tesle osam, a Lagune pet kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od dvije kune, našla se dionica Riviere. Na vrijednosti su, 1,88 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks pao je u odnosu na tjedan ranije tri boda - na 727 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 13. lipnja 20. lipnja Promjena u % New York/DJIA 9.502,80 9.431,77 -0,74 Tokyo/Nikkei 11.144,84 10.612,98 -4,77 London/FTSE-100 4.771,90 4.580,30 -4,01 Frankfurt/DAX 30 4.470,14 4.245,68 -5,02 Strah od mogućih terorističkih napada ponajviše izazvan najnovijim valom nasilja na Bliskom istoku, stalne brige ulagača oko korporativnih zarada, te nove loše prognoze iz vodećih u svijetu tehnoloških kompanija, samo su najznačajnije u nizu loših vijesti koje su pogodile ovotjedno poslovanje na tržištima kapitala diljem svijeta. Najznačajniji svjetski burzovni indeksi pretrpjeli su stoga znatne gubitke, tako da se i dalje drže oko najnižih razina u posljednjih devet mjeseci. U proteklih tjedan dana vrijednost njujorškog Dow Jones indeksa pala je za oko 0,74 posto, na 9.431 bod - najnižu vrijednost pri zatvaranju od studenog prošle godine. Ponovna napetost na američkom Wall Streetu uzrokovana je posljednjim bombaškim napadima na Bliskom istoku, a dodatnu je nelagodu na tržištu izazvalo i upozorenje FBI-a o mogućim novim terorističkim napadima na Sjedinjene Države na državni praznik 4. srpnja. "Imamo gomilu loših vijesti a ulagači su opet nervozni i zbog novih sukoba na Bliskom istoku", ocijenio je raspoloženje ulagača Tom Schrader, trgovac pri Legg Mason Wood Walker. "Povrh toga, FBI je upozorio na mogućnost novih napada na SAD 4. srpnja. To je izobilje loših vijesti". Od značajnijih pojedinačnih gubitnika izdvaja se biotehnološki sektor, koji su potresale mnoge loše vijesti, pri čemu najviše ona o mogućem nametanju sankcija proizvođaču lijekova ImClone Systemsu, jer u prosincu prošle godine nije na vrijeme iznio točne informacije o svojem eksperimentalnom lijeku za rak. To mu je srušilo cijene dionice za čak 21 posto, te izazvalo pad cijena dionica drugih tvrtki istog sektora. Među gubitnicima u teško pogođenom tehnološkom sektoru našao se Oracle Corp, sa zabilježenim gubitkom od 2 posto. Iako je ta, druga po veličini svjetska softver tvrtka, izvijestila o operativnoj dobiti, s izuzećem posebnih troškova, višoj od sniženih procjena analitičara, njezina je dionica gubila pod utjecajem izjave glavnog financijskog direktora Jeffa Henleya da će prodaja softvera zbog slabe kapitalne potrošnje u tekućem tromjesečju pasti i do 25 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Proizvođač kompjutera Apple Computer zabilježio je čak 15-postotni pad vrijednosti dionica nakon što je, pak, objavio da će zbog globalnog pada prodaje kompjutera ostvariti 10 posto nižu dobit od očekivane, a gubitke je pretrpjela i dionica proizvođača čipova Advanced Micro Devices, nakon što je izvijestio da će mu prihodi u drugom tromjesečju biti ispod ranije predviđenih. Nadalje, dionice IBM-a izgubile se oko 1,6 posto na vrijednosti, nakon objave sniženja procjene dobiti u 2002. i 2003. na temelju nastavka slabe potražnje za hardverom. Automobilski sektor se također našao među značajnijim gubitnicima nakon što je investicijska banka Morgan Stanley snizila investicijske rejtinge za automobilsku industriju. Situacija je dodatno pogoršana lošim vijestima iz divova te industrije General Motorsa (GM) i Forda, koji su objavili da će im prodaja u idućoj godini ostati na razini ovogodišnje ili se čak smanjiti. Dionice GM-a i Forda pritom su izgubile po 4,6 posto svoje vrijednosti, povukavši dionice na dolje i ostalim tvrtkama u tom sektoru. Trendovi s Wall Streeta, kao što je uobičajeno, proširili su se i na europska tržišta kapitala, koja su i ovoga tjedna pretrpjela znatne gubitke, pa su najvažniji europski burzovni indeksi krajem ovog tjedna završili na najnižim razinama u posljednjih devet mjeseci. Londonski Ftse indeks u proteklih je tjedan dana pao na 4.580 bodova, zabilježivši gubitak od 4,01 posto. Na vrijednosti je izgubio nešto značajnijih i to oko 5,02 posto DAX indeks frankfurtske burze, dosegnuvši 4.245 bodova. Među najteže pogođenima isticao se europski sektor telekomunikacija te sektor medija. Europski lider u medijskom sektoru Vivendi Universal zabilježio je 8,2-postotni gubitak vrijednosti dionica, tako da je čitav sektor na kraju pretrpio gubitak u prosjeku za 4,8 posto. U telekom sektoru najviše se isticao vodeći svjetski proizvođač telekomunikacijske opreme švedski Ericsson koji je, pod utjecajem spekulacija glede daljnjeg snižavanja kreditnih rejtinga, zabilježio gubitak od čak 9,9 posto na vrijednosti svojih dionica. Od telekoma najveći su gubitnici bili Deutsche Telekom (DT) i France Telecom. Pritom su cijene dionica France Telecoma potonule za 14 posto, na 12,89 eura, što je njihova najniža dosad zabilježena vrijednost na zatvaranju, dok su DT-ijeve izgubile oko 5,3 posto na vrijednosti, na 9,34 eura, zabilježivši također nove dosad najniže razine pri zatvaranju. Uz telekom sektor koji bilježi najniže razine vrijednosti dionica od 1997., u tehnološkom sektoru, također suočenom s najnižim razinama u posljednjih pet godina, isticala se finska Nokija, koja je ipak zabilježila blagi porast od 1,2 posto, unatoč snižavanju procjena prihoda za drugu polovinu ove godine. Proizvođači čipova proteklih su dana nastavili gubiti nakon objave da američka agencija za zaštitu tržišne utakmice provodi istragu te 12 milijardi dolara vrijedne globalne industrije. Tako su Infineon, STMicroelectronics, ASML i ARM svi nastavili bilježiti gubitke. I službeni je indeks Tokijske burze Nikkei ovoga tjedna znatno oslabio i to za oko 4,77 posto, na 10.612 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 13. lipnja 20. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,9434 0,9649 2,27 Euro/JPY 117,74 119,15 1,19 USD/JPY 124,86 123,48 -1,10 Euro je i ovoga tjedna nezaustavljivo jačao prema američkom dolaru, dosegavši najvišu razinu u posljednje dvije godine - 96,49 američkih centi za euro te zabilježivši dobitak od čak 2,27 posto u proteklih tjedan dana, i to ponajviše pod utjecajem pada dolara zbog veće zabrinutosti ulagača oko mogućih novih terorističkih napada na Sjedinjene Država potaknutom najnovijim valom nasilja na Bliskom istoku, kao i nepovoljnih gospodarskih izvješća iz SAD-a, koja odvraćaju ulagače od američkih dionica i dolara. U nezaustavljivom jačanju, euro je tako ovoga tjedna probio granicu od 96 centi ponajviše pod utjecajem novih loših vijesti s Bliskog istoka te gospodarskih izvješća iz SAD-a, među kojima se ističe najnoviji podatak o rekordnom manjku na tekućem računu američke bilance plaćanja. "Nalazimo se u fazi strahovanja za dolar - puno toga nam dolazi s američkih tržišta dionica", ukratko je ocijenio situaciju na deviznim tržištima upravitelj investicija u Rotschild Asset Managementu, Dale Thomas "Dolar će i dalje biti pod pritiskom", smatra on. Ponovna strahovanja ulagača od mogućih novih terorističkih napada na SAD izazvana su objavom da je Bijela kuća nakratko bila evakuirana zbog neidentificiranog zrakoplova koji je kružio nad Washingtonom, te viješću da je u eksploziji automobila bombe u glavnom gradu Saudijske Arabije Riyadu smrtno stradao jedan britanski bankar. Negativnom raspoloženju na tržištima doprinio je i najnoviji podatak o rekordnom manjku na tekućem računu američke bilance plaćanja u visini od 112,5 milijardi dolara u prvom tromjesečju, osjetno viši u usporedbi s 95,1 milijardu zabilježenu u posljednjem tromjesečju 2001. "Američka imovina, odnosno dionice i dolar, neprivlačna je ulagačima te će tako i ostati promatrano sa stajališta ulagača", ukratko je prokomentirao raspoloženje na deviznim tržištima Tony Spence, upravitelj investicija pri First Quadrantu. "Dolar je i dalje precijenjen", kazao je on. Američka tržišta kapitala bilježe znatne gubitke, kako zbog straha od terorističkih napada, tako i zbog najnovijih loših vijesti iz korporativnog sektora. "Postoje neki stvarni problemi sa zaradama u Sjedinjenim Državama", kazao je glavni strateg globalnih valutnih tržišta u BNP Paribas banci, Hans Redeker. "Američka tržišta dionica pod snažnim su pritiskom - to neće biti dobro za dolar". Očekivanja pada cijena dionica na američkim tržištima okrenula su ulagače tzv. sigurnim utočištima, kao što su zlato i obveznice. Više kamatne stope koje nose europske državne obveznice mogle bi također privući ulagače euru, kazao je Redeker. Primjerice, njemačke državne obveznice na rok od 10 godina nose kamatu od 4,95 posto. Nadalje, euru bi mogli koristiti i dobri gospodarski pokazatelji. "Gospodarstvo eurozone pokazuje naznake stabilnog rasta, koji nije ugrožen inflatornim rizicima", izjavio je menadžer valutnih tržišta pri Nomura Securities u Tokiju, Takashi Toyahara. "To će pomoći poticanju ulaganja u eurozonu". Euro je tako u ovome tjednu ojačao i prema japanskom jenu, i to oko 1,19 posto, dosegnuvši 119,15 jena za euro. Osim toga, euru na ruku ide i najnoviji podatak o usporavanju godišnje inflacije u eurozoni na 2 posto u mjesecu svibnju. Zbog pada inflacije, kažu analitičari, na tržištu su pojačane spekulacije da Europska središnja banka (ECB) neće idućih mjeseci dizati ključne kamatne stope sa sadašnjih 3,25 posto. "Vrlo smo optimistični glede inflacije", kazala je Sonja Marten, valutni strateg u Dresdner Kleinwort Wasserstein u Frankfurtu. "Promatrano sa stajališta inflacije i gospodarskog rasta, ECB u ovome trenutku ne mora ništa činiti glede kamatnih stopa. To bi moglo poticajno djelovati na euro.", kazala je ona. Nadalje, euru koriste i nedavno objavljeni podaci o inflaciji u Francuskoj i Italiji. U Francuskoj, drugom najvećem europskom gospodarstvu, ona je u svibnju pala na najnižu razinu u pet mjeseci, dok se u Italiji u istom mjesecu ona nalazila na najnižoj razini u više od dvije godine. "Prvo povećanje kamatnih stopa u eurozoni nije izgledno prije rujna", kazao je valutni strateg u ABN-Amro u Londonu. Svaki, pak, oporavak dolara, smatraju analitičari, mogao bi biti ograničen zbog zabrinutosti ulagača sporijim tijekom oporavka američkog gospodarstva. "Vidjet ćete da će dolar padati u nadolazećim mjesecima", smatra Sonja Marten. "Nedavno objavljena gospodarska izvješća iz SAD-a bila su užasna". Riječ je o snažnijem od očekivanog padu maloprodaje i povjerenja potrošača, te slabijem od očekivanog porastu industrijske proizvodnje. Dolar je tako u proteklih sedam dana u odnosu na japanski jen oslabio oko 1,1 posto, na 123,48 jena za dolar. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 13.06.02 USLIB 1,82 1,84 1,89 2,03 13.06.02 EULIB 3,34 3,37 3,46 3,61 20.06.02 USLIB 1,81 1,84 1,87 1,97 20.06.02 EULIB 3,33 3,38 3,46 3,58 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 14. do 21. lipnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 14. lipnja 21. lipnja u % Euro 1 7,3421 7,3310 -0,15 USD 1 7,8074 7,6484 -2,03 GBP 1 11,4702 11,4261 -0,38 JPY 100 6,2079 6,1823 -0,41 CHF 1 4,9760 4,9898 0,27 SIT 100 3,2508 3,2416 -0,28 Ovoga je tjedna na tečajnici Hrvatske narodne banke kuna ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj kune, u usporedbi s tjednom ranije, u odnosu na euro porasto 0,15 psoto. Također je, u odnosu na kunu, čak 2,03 posto, oslabio tečaj američkog dolara. Vrijednost pak japanskog jena pala je 0,41, britanske funte 0,38 te slovenskog tolara 0,28 posto. Tek je vrijednost švicarskog franka u odnosu na kunu ovoga tjedna porasla 0,27 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana Ostvareni iznos emisije 42.500.000 20.000.000 90.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 126.000.000 45.700.000 319.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7472,20 % 99,3812,50 % 98,4293,20 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7192,45 % 99,3562,60 % 98,3813,30 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,7472,20 % 99,3812,50 % 98,4053,25 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 0 Dospijeće 2002. 01. kolovoza 19. rujna 19. prosinca Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije dosegnuo 152,5 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 126 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 42,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,747 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 2,20 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,719 kuna, uz kamatnu stopu od 2,45 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,747 kuna, te se zapisi izdaju uz kamatu od 2,20 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 45,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 20 milijuna kuna. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,381 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,50 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,356 kuna uz kamatu od 2,60 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,381 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,50 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od čak 319 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 90 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,429 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,381 kunu, uz kamatu od 3,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,405 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,25 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,165 milijardi kuna. Od toga je 221,1 milijun kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 872,8 milijuna, dok je na rok od 182 dana upisano 4,071 milijarda kuna. Slijedeća će se aukcija održati 25. lipnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. Vlada: Carinicima veće plaće - nema razloga za štrajk Carinici će na plaće dobiti dodatak od 10 do 20 posto, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada ocijenivši da su time prestali razlozi za štrajk carinika. "Nema više nikakve legalne osnove za štrajk u Carini", izjavio je ministar financija Mato Crkvenac na sjednici Vlade na kojoj je prihvaćena Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi. Crkvenac je istaknuo da je uz tu uredbu kojom se omogućava povećanje plaća u Carini, Ministarstvo donijelo Pravilnik o zaštiti na radu a priprema i poseban dodatak tom pravilniku baš za carinike. Vladinom uredbom pravo na dodatak na plaću u rasponima od pet do 30 posto imat će i druge kategorije zaposlenih u državnoj službi s posebnim uvjetima rada. Tako će dodatak na plaću imati i zaposleni na nekim radnim mjestima u Državnom inspektoratu, zaposlenici u zatvorima i kaznionicama, zaposleni na određenim poslovima u Ministarstvu pomorstva (nautičari i neki zaposleni na brodovima) ronioci, zaposleni na nekim poslovima u Centru za kriminalistička vještačenja, u Državnom hidrometeorološkom zavodu, te u interventnim vatrogasnim postrojbama. Rezultati u turizmu za prvih pet mjeseci su iznad planiranih, no, za lipanj bi mogli biti nešto lošiji, izvijestila je na sjednici Vlade ministrica turizma Pave Župan Rusković. U prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je porast noćenja turista od 20 posto. Najveći porast broja noćenja je s njemačkog turističkog područja (62 posto, slijedi Austrija i Slovenija). Dobri rezultati bilježe se u Dalmaciji, a na vrhu je Zadarska županija (porast noćenja od 57 posto, zatim Šibenska, pa Istra). Ministrica kaže da će podatci za lipanj biti nešto lošiji. Prošlogodišnji je lipanj bio dobro popunjen, a ove godine Hrvatska ima i manje smještajnih kapaciteta nego prošle godine, jer se neki hoteli još obnavljanu. Vlada je odlučila da će boravišna pristojba za iduću godinu biti jednaka ovogodišnjoj. I iduće turističke sezone pristojba će, ovisno o kategoriji turističkog mjesta, iznositi od četiri do sedam kuna po danu. Isti ostaje i paušal za stalne vezove u marinama - 400 kuna godišnje. 9. Vlada od javnih poduzeća očekuje investicije i manje troškove Raspravljajući o prošlogodišnjem poslovanju 21 trgovačkog društva u državnom ili pretežito državnom vlasništvu, Vlada je u srijedu sa svije sjednice poručila kako od njih očekuje veću investicijsku aktivnost i manje troškove poslovanja. Neostvarene investicije u 2001. problem su gotovo svih društava koja, unatoč Vladinim očekivanjima, nisu postala pokretač investicijskog ciklusa. Naime, umjesto planiranih 10,7 milijardi kuna investicije javnih poduzeća u prošloj su godini iznosile tek 7,5 milijardi kuna, ili 70 posto plana. Ipak, u gotovo svim društvima bilježe se pozitivni trendovi, prihodi su ukupno porasli 12 posto, rashodi 9 posto, a javna su poduzeća godinu završila s ukupno 253 milijuna kuna dobiti. Nakon opširne rasprave o poslovanju trgovačkih društava u državnom vlasništvu Vlada je poručila da će o nekoliko tvrtki, posebice ACI- ju i Vjesniku, morati ponovno raspravljati. Vjesnik je prošlu godinu završio s gubitkom od 36,4 milijuna kuna, a u tvrtki je porastao broj zaposlenih i povećane su plaće, koje su s prosjekom od 5.028 kuna pri samom vrhu u javnim poduzećima. Predsjednik Uprave Vjesnika Rikard Pompe kaže da Vlada i Uprava trebaju razmotriti kako dalje s Vjesnikom. Uprava ne vidi konačno rješenje s obzirom da list Vjesnik posluje s velikim gubitkom kojega samostalno ne može pokriti tiskara koja sada posluje pozitivno, kazao je Pompe. Zamjenik premijera Dražen Budiša smatra da je na temelju podataka o gomilanju gubitaka došlo vrijeme da Vlada donese zaključak i o privatizaciji Vjesnika. Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković drži da Vlada mora najhitnije raspraviti o budućnosti Vjesnika i mogućim opcijama - razdvajanju lista i tiskare, gašenju ili privatizaciji. To je ponukalo potpredsjednika Vlade Slavka Linića da podsjeti na Vladinu odluku od prije dvije godine da se ne ide u privatizaciju i da se Vjesnik čuva kao edicija, a da se danas ponovno otvara pitanje razdvajanja lista i tiskare. Nakon što smo dali novac iz proračuna mi ponovno vraćamo priču na početak što pokazuje da Vladine odluke malo tko poznaje i slijedi, ustvrdio je Linić. Vlada će ponovno morati raspravljati i o ACI-ju, koji mora dostaviti i novi izvještaj o poslovanju s obzirom da u toj tvrtki, koja posluje s gubitcima, posljednjih šest godina nije obračunavata amortizacija. Popisu tvrtki o kojima bi Vlada morala raspravljati, Budiša je dodao i Slobodnu Dalmaciju te RH Alan. Linić je i ovoga puta kritizirao rad uprava i nadzornih odbora nekih državnih tvrtki, poručujući im da uprave moraju kreirati rad i razvoj tvrtki, a ne čekati rješenja od Vlade. Spomenuo je pritom da ni nakon dvije godine još nije definirano što s Hrvatskim vodama i Astrom International. U raspravi je upozoreno i na neprihvatljivu politiku plaća pojedinih društava, koja su unatoč gubicima i Vladinoj odluci o zamrzavanju plaća u 2001., znatnije povećala plaće. Prosječna plaća u javnim poduzećima u prošloj je godini bila 3.951 kunu, a najveći je prosjek zabilježen u JANAF-u - 6.857 kuna, najmanji u Jadroliniji - 3.047 kuna. Predsjednica Uprave JANAF-a Vesna Trnokop Tanta to objašnjava promjenama u strukturi zaposlenika, dovođenjem mlađih i obrazovanijih, uz isplatu otpremnina za prijevremeno umirovljenje. Vlada je zaključcima zadužila HEP da izradi novi tarifni sustav za prodaju struje, a potpredsjednik Vlade Goran Granić od Ministarstva rada i socijalne skrbi je zatražio da izvidi mogućnost saniranja poskupljenja struje i plina za socijalno ugrožene. Vlada je donijela zaključke o svakom od javnih poduzeća, a uz neke i točnija zaduženja upravama, ili resornim ministarstvima. Tako je primjerice Ina zadužena da predloži novi tarifni sustav za plin, Ministarstvo gospodarstva da odmah provede Vladinu odluku o tiskanju obrazaca i tiskanica za državnu upravu u Narodnim novinama, i slično. Vladi su predsjednici uprava predstavili rezultate lanjskog poslovanja Ine, HEP-a, JANAF-a, Astre Internationala, Narodnih novina, Vjesnika, HŽ-a, Hrvatskih pošta, Croatia Airlinesa, HRT-a, Jadrolinije, Plovputa, HT-a, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatskih voda, Croatia osiguranja, Hrvatske lutrije, ACI Cluba i Hrvatskih šuma. 10. Crkvenac: Ne odustajemo od proširenja osnovice za plaćanje doprinosa Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je u srijedu da Ministarstvo ne odustaje od prijedloga zakona o proširenju osnovice za plaćanje obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prva saborska rasprava o tom prijedlogu je obavljena. Točno je da postoje brojne ozbiljnije zamjerke zakonskom tekstu. Na tome sada radimo, a što će biti s tim zakonom, tek će se vidjeti, kazao je ministar dodavši da u ovom trenutku Ministarstvo od njega još ne odustaje. No ipak ostavlja mogućnost, da se, ako se s tim zakonom "ne bi išlo dalje", iznađu druga rješenja unutar proračuna. Rekao je da već u rezervi postoje takva rješenja, bez ikakvog rebalansiranja proračuna. Što se pak tiče zaključaka Vlade, kojima su slijedom nalaza državne revizije o provedbi pretvorbe i privatizacije obvezana pojedina ministarstava na sasvim konkretne poteze, Crkvenac kaže kako Ministarstvo priprema zakon kojim će "izvršiti zaključak koji je Vlada postavila". U zaključcima Vlade koji se odnose na pitanja privatizacije, Ministarstvo financija ima zadaću razraditi način oporezivanja onih nekretnina koje su pojedinci u pretvorbi stekli - ne da bi zadržali poduzeća i proizvodnju, nego su zapravo proizvodnju i radnike zaustavili i otpustili, a zadržali nekretnine. Na nama je zadaća pronaći način da to oporezujemo, naglasio je ministar financija. Nakon što državna revizija dostavi izvješća o utvrđenim nezakonitostima u procesu pretvorbe, druga zadaća Ministarstva je ustanoviti za pojedince koji su sudjelovali na nezakonite načine u pretvorbi, kolika je bila njihova imovina na početku pretvorbe, kolika je danas i ustanoviti kako su financirali taj prirast imovine. Ako su taj prirast imovine financirali iz prihoda koji su bili prijavljeni i oporezivani, tada je sve u redu. Ako to nije slučaj, ako na ta sredstva nije plaćen porez, onda znači da je imovinu stekao prihodima koje je utajio i nije platio porez - koji ćemo sada naplatiti. To se neće odnositi na sve građane Hrvatske, već će se imovinske kartice odnositi samo na one za koje se dokaže da su u privatizaciji na nezakonit način došli do bogatstava na koja nisu platiti porez, kazao je ministar financija Mato Crkvenac novinarima nakon današnjeg potpisivanja Darovnice Svjetske banke Hrvatskoj. 11. Sabor prihvatio izvješće HNB-a Hrvatski je sabor prihvatio u četvrtak raspravljeno godišnje Izvješće HNB-a te Prijedlog strategije mirovinskoga sustava i sustava socijalne skrbi. Uz Izvješće HNB-a, na prijedlog Odbora za financije i državni proračun, prihvaćen je i zaključak kojim je središnja banka obvezana da, u roku 30 dana, Saboru dostavi cjelovito izvješće o radu sektora nadzora i kontrole HNB-a od njegova osnutka do danas. Na prijedlog Kluba SDP-a središnja je banka obvezana da, u istom roku, izvrši kontrolu kredita koje su poslovne banke odobravale za otkup dionica, udjela i imovine poduzeća, banaka i drugih financijskih institucija. O nalazu kontrole HNB bi, po prihvaćenom zaključku, trebala izvijestiti Sabor, a utvrdi li nezakonitosti, i Državno odvjetništvo. Uz strategiju razvitka mirovinskoga i socijalnog sustava, Vlada je zaključkom obvezana da Saboru, što skorije, na ratifikaciju uputi Socijalnu povelju Vijeća Europe, iz 1961., te revidiranu Povelju, iz 1995. 12. Sabor: Odbor za financije o izvršenju državnog proračuna Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora razmotrio je u utorak Izvješće o izvršenju državnog proračuna za 2001., a članovi Odbora upozorili su na porast javnog duga i zbog šverca lošu naplatu trošarina. Iznoseći Izvješće, pomoćnik ministra financija Velimir Rajković je, između ostaloga, naveo kako su i u prvih pet mjeseci ove godine ostvareni manji prihodi od privatizacije od planiranih. U tom su razdoblju, kaže, podbacili i prihodi od trošarina na duhan. Izrazio je uvjerenje da će se i ove godine nastaviti trend pada tekućega proračunskog deficita, koji bi, kaže, slijedeće godine trebao iznositi 4,25 posto BDP-a "ako krenu privatizacijski prihodi i naplata starih poreznih dugova". Ukupni prihodi su u prvom polugodištu ove godine, kaže Rajković, prebačeni za 89 milijuna kuna i to najviše zahvaljujući porezu na dobit i carinskim prihodima. Naglasio je također kako se u ovoj godini očekuje stopa rasta i veća od planiranih 3,5 posto, obzirom na povećanu građevinsku aktivnost i turistički priljev. Predsjednik Odbora Jadranko Mijalić (HSLS) upozorio je da je ovogodišnji proračun probijen jer su, kaže, troškovi pripreme privatizacije INE i Croatia osiguranja s planiranih 13 narasli na 70 milijuna kuna. Napominjući da su prihodi od privatizacije i ove godine manji od planiranih, Mijalić je naglasio kako se nada da se proračunski manjak, nastao zbog "optimističnog planiranja prihoda", neće krpati novim zaduženjem. Na Rajkovićevu izjavu kako se slaže da se država više ne bi smjela zaduživati, jer je javni dug narastao do granice, Mijalić je podsjetio da je Odbor, u veljači, zatražio podatke o javnom dugu, kako bi proveo tematsku sjednicu. Taj je materijal otposlan iz Ministarstva financija, no "zagubio se na putu do Sabora", glasio je odgovor. HDZ-ovac Ivan Šuker upozorio je pak kako izvanproračunski fondovi godišnje bilježe minus od 15 milijardi kuna. Šukera je zanimalo i kako je moguće da se prihodi od trošarina na cigarete, piće i benzin ne povećavaju ni u turističkoj sezoni. Upozorio je da državni proračun godišnje, zbog šverca cigareta, gubi 700 do 800 milijuna kuna. "Zašto turisti kad dođu u Hrvatsku prestanu piti, pušiti i trošiti benzin", pitao je Šuker, dodajući da bi Hrvatska, po tim pokazateljima, "trebala ući u međunarodne udruge zdravstvenog turizma". Zbog niza primjedbi i brojnih amandmana, Odbor je u treće čitanje uputio prijedlog Zakona o bankama. Osnovna zamjerka predloženom zakonu odnosila se na činjenicu da se u zakonu ne spominju mikrofinancijske ustanove, poput štedionica. Takav bi zakon pogodovao isključivo velikim bankama, smatra većina članova Odbora. 13. Vujčić: S monetarnog stajališta, Hrvatska je integrirana u EU Najveći dio depozita u hrvatskim bankama -gotovo 90 posto, je u devizama i to uglavnom u euru, a 90 posto bankovnog sustava u stranom je vlasništvu - vlasništvu europskih banaka, i s tog je stajališta Hrvatska već duboko integrirana u Europu, kazao je u četvrtak zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na Europa Forumu, koji se u organizaciji Bank Austria Creditanstalta, matične kuće HVB Bank Croatia, održao u Beču. Govoreći na temu doprinosa zemalja srednje i istočne Europe u aktivnostima za jačanje Europe, Vujčić je kazao i kako tako visoka eurizacija ipak ograničava prostor, odnosno slobodu djelovanja središnje banke u vođenju monetarne politike. Izražavajući žaljenje što Hrvatska nije među zemljama kandidatima za prvi krug priključenja EU, zamjenik hrvatskog guvernera je izrazio mišljenje kako je riječ o političkom zastoju, budući su s gospodarskog, posebice monetarnog aspekta gotovo svi uvjeti ispunjeni. Europa Forum, koji se održava treću godinu zaredom, ove godine na temu 'Strategije za snažnu Europu', otvorio je austrijski predsjednik Thomas Klestil, koji je, među ostalim, naglasio da bi zaustavljanje procesa proširenja Europske unije značilo i kraj same Unije. Forum je okupio 500-tinjak predstavnika političkog i gospodarskog života zemalja središnje i istočne Europe, Europske unije, SAD-a, Azije i dr. Među njima, uvodni govor održali su bivši američki potpredsjednik Al Gore, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija te njegov jugoslavenski kolega Goran Svilanović. Misao poveznica svih današnjih izlaganja jest da je daljnja integracija Europe, odnosno širenje Europske unije na istok nužnost, bez koje, usprkos multietničnosti, multikulturalnosti i složenosti političkih odnosa na tom području, ne može biti niti stabilnosti niti daljnjeg razvoja Europe. 14. Proračunski deficit u prvom tromjesečju 2,5 milijardi kuna Ukupni prihodi hrvatskog državnog proračuna u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 15,13 milijardi kuna, što je ostvarenje od 21,6 posto ukupno planiranih prihoda u 2002. U istom je razdoblju izvršeno 17,7 milijardi kuna rashoda, odnosno 23,8 posto planiranog ovogodišnjeg iznosa. Ukupni proračunski deficit u prvom tromjesečju prema tome iznosi 2,58 milijardi kuna, najnoviji su podaci objavljeni na web stranicama Ministarstva financija. Proračunski je deficit najvećim dijelom financiran izdavanjem državnih obveznica na međunarodnom tržištu, kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu (trezorski zapisi), te zajmom Svjetske banke. Po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, najveći dio deficita akumuliran je u ožujku kao rezultat pojačanih isplata za plaće (isplata jubilarnih nagrada), za dobra i usluge, otplata kamata te transfera stanovništvu (usklađivanje mirovina). Promatrano na razini konsolidirane središnje države (osim središnjeg proračuna uključuje i operacije zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te fondova za razvoj i zapošljavanje), ukupni konsolidirani prihodi ostvareni u prva tri mjeseca iznose 14,6 milijardi kuna. To je porast od 1,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a za gotovo isti postotak, odnosno za 1,3 posto porasli su i porezni prihodi. Pritom je od poreza na dodanu vrijednost ostvareno 5,22 milijarde kuna, što je za 4,8 posto više nego u prvom tromjesečju lani. Međugodišnji pad prihoda zabilježen je kod poreza na dohodak zbog decentralizacije - za 15,4 posto na 751 milijuna kuna, te kod trošarina - za 11,9 posto na 1,41 milijardu kuna, što je pak posljedica izdvajanja dijela trošarina na naftu za izgradnju cesta. Najznačajniji porast zabilježen je kod poreza na dobit za 15,1 posto te carinskih prihoda za 12,9 posto. Bilježi se i rast prihoda od doprinosa, što se s obzirom na kretanje broja zaposlenih i prosječne bruto plaće može objasniti jedino poboljšanom naplatom. Ukupni rashodi konsolidirane središnje države u prva tri mjeseca iznosili su 17,22 milijarde kuna, što je smanjenje za 3 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom su pad zabilježile sve vrste izdataka osim onih za kamate koji su porasli za 11,1 posto te tekuće transfere - porast od 4,3 posto. Klasična državna potrošnja, napominju u Ministarstvu financija, smanjena je pak za 9,3 posto. To je rezultat smanjenja mase plaća proračunskih korisnika za 2,9 posto te materijalnih troškova za 19 posto. Izdaci za subvencije smanjeni su 14,2 posto. Porast tekućih transfera najvećim je dijelom rezultat porasta izdataka za mirovine - za 6,1 posto, dok su izdaci za dječji doplatak smanjeni za 16,9 posto. Kapitalni rashodi konsolidirane središnje države smanjeni su za 17,6 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje. 15. Erste bank vlasnik 92,92 posto dionica Riječke banke Erste Bank, nakon što je temeljem javne ponude otkupila 399.984 dionica ili 7,90 posto ukupnog broja dionica, sada posjeduje 92,92 posto od ukupnog broja dionica Riječke banke. S danom 15. lipnja 2002. godine završeno je jednomjesečno razdoblje unutar kojeg je važila ponuda Erste Bank za otkup redovnih dionica Riječke banke d.d. Erste Bank otkupila je 7,90 posto ukupnog broja dionica Riječke banke d.d., što predstavlja više od 50 posto ukupnog broja dionica koje su posjedovali manjinski dioničari Riječke banke. Zajedno sa 85,02 posto dionica kupljenih prethodno od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Erste bank ima gotovo 93 posto dionica te banke. Na Godišnjoj skupštini Riječke banke d.d. koja će se održati krajem srpnja 2002. godine Erste Bank namjerava predložiti smanjenje temeljnog kapitala Riječke banke s ciljem pokrivanja gubitaka nastalih u prošlosti. Odmah po smanjenju temeljnog kapitala uslijedit će izdavanje novih dionica i dokapitalizacija u iznosu od 80 milijuna EUR-a kako bi se osigurala zdrava kapitalna baza za uspješno poslovanje. Financijski savjetnik Erste Bank prilikom procesa spajanja Riječke banke bio je JPMorgan. 16. Karlovačka banka: Dobit od 2,2 milijuna kuna za pokriće ranijih gubitaka Karlovačka banka d.d. ostvarila je 2,2 milijuna kuna dobiti u poslovanju u 2001. godinu, a vlasnicima će na godišnjoj skupštini, najavljenoj za 26. lipnja, biti predloženo da se dobit upotrijebi za pokriće gubitka iz ranijih godina, posebno 1998. kada je zbog gubitka temeljni kapital banke bio prepolovljen, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Uprave Karlovačke banke. Predsjednica Uprave Sanda Cvitešić je posebno izdvojila rast bilance, sa 788 na 916 milijuna kuna, čime su, kazala je, stvorene pretpostavke za još uspješnije poslovanje u ovoj godini. Likvidnost banke, kaže, sve je bolja, ukupna štednja građana porasla je 38 posto, a godina je završena sa 134 milijuna kuna depozita. Zbog ranijih gubitaka, podsjetila je predsjednica Uprave, Banka unatrag tri godine pregovara s nekoliko stranih banaka zbog potrebe za dokapitalizacijom. Poslovanje Karlovačke banke najviše je opterećivao kreditni iznos s Kreditnom bankom Maribor zbog prijeratnog aranžmana gradnje termoelektrane Kolubara u Srbiji. No, kako sukcesija još traje i ne zna se kada će završiti, Vlada RH je prošle godine Kreditnoj banci Maribor izdala kontragaranciju za 17 milijuna švicarskih franaka, pojasnila je predsjednica uprave i dodala da je nakon toga "zanimanje stranih banaka za Banku povećano, neke su ponude otišle daleko, ali ništa još nije realizirano". Cvitešić ističe da je Karlovačka banka jedna od rijetkih hrvatskih banaka s pretežno hrvatskim kapitalom, u kojem Lukšić grupa ima deset posto, dvadeset posto dionica ima država, a ostalih 70 posto mali dioničari. Naglasivši da su rezultati poslovanja Karlovačke banke u prvih pet mjeseci ove godine jednako dobri po svim pokazateljima i bez planirane dokapitalizacije, predsjednica bančine Uprave da postoje razmišljanja da "ne bi bilo loše ni ukoliko ostanu samostalni". 17. Statistika U svibnju 394 tisuće nezaposlenih - Potkraj svibnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 394,1 tisuća nezaposlenih osoba, što je 3,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 5,6 posto više nego u svibnju lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U ukupnom broju nezaposlenih, 100 tisuća osoba tražilo je posao prvi put, što je 1,2 posto više nego u isto doba prošle godine. Preostalih 294,1 tisuća osoba imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda radio u prerađivačkoj industriji, njih 79,5 tisuća ili 27 posto. Tijekom svibnja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 16,7 tisuća novih osoba, što je 8,3 posto manje nego u svibnju prošle godine. Istodobno, s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlilo se 19,9 tisuća osoba, što je porast od 23,9 posto u odnosu na lanjski svibanj. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 16,2 tisuće ili 81,4 posto. Najveći ih se broj pritom zaposlio u hotelima i restoranima (šest tisuća ili 30,1 posto), trgovini na veliko i malo (3,7 tisuća ili 18,6 posto) te u prerađivačkoj industriji (2,9 tisuća ili 14,4 posto). Iz evidencije nezaposlenih osoba zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 10,4 tisuće osoba, tj. 9,6 posto manje nego u svibnju lani. Krajem svibnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 213,9 tisuća nezaposlenih žena, što je 7,2 posto više nego u svibnju lani. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećao sa 53,4 na 54,3 posto. Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (18,2 posto), zatim od 25-29 godina (14,3 posto) i starije od 50 godina (14,1 posto). Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se značajno promijenila u odnosu na svibanj lani. Još je uvijek udio nezaposlenih sa KV i VKV spremom najveći i iznosi 33,5 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposleni s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,2 posto i VSS 3,8 posto). Prema svibnju lani nezaposlenost je povećana u svim županijama, osim u Primorsko-goranskoj i Istarskoj u kojima je zabilježen pad od 3,6 odnosno 5,3 posto. Najveći porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen je u Virovitičkoj- podravskoj (14,8 posto) i Koprivničko-križevačkoj županiji (13,2 posto). Krajem svibnja u evidenciji Zavoda našlo se ukupno 34,4 tisuće osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca. U odnosu na travanj njihov se broj smanjio za 1,3 posto, dok je prema svibnju lani povećan 1,5 posto. Tijekom svibnja u evidenciju Zavoda su pristigle 824 takve osobe. Broj korisnika novčane naknade u svibnju se povećao za 19,6 posto, na 85,1 tisuću korisnika. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tijekom svibnja prijavljeno je ukupno 19,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 12 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Industrijska proizvodnja u svibnju povećana 3,8 posto - U Hrvatskoj je u svibnju ove godine industrijska proizvodnja u odnosu na isti mjesec lani povećana za 3,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U prvih pet mjeseci ove godine, pak, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 3 posto. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnom prošle godine u ovogodišnjem je svibnju industrijska proizvodnja veća za 7,9 posto, pokazuju podaci statistike. Porast ukupne industrijske proizvodnje u svibnju (u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom) posljedica je 6,7 postotnog porasta proizvodnje intermedijarnih proizvoda, osim energije, zatim 4,6 posto veće proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju, kao i 0,2 postotni rast proizvodnje energije. Istodobno je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 3,8, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,6 posto. Promatrano prema glavnim područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, najveći porast proizvodnje, od 28,3 posto, zabilježen je u rudarstvu i vađenju. U prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske sudjeluje sa 83,33 posto, u svibnju je proizvodnja povećana za 2,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 3,7 posto. Pritom je najveći porast proizvodnje - za 53,8 posto, zabilježen u vađenju ostalih ruda i kamena, zatim proizvodnji celuloze, papira i papirnih proizvoda (41,7 posto) te izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te umnožavanju snimljenih zapisa (24,7 posto). Istodobno najveći pad proizvodnje bilježi se u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme - za 38,3 posto te proizvodnji uredskih strojeva i računala (24,7 posto). Usporavanje prometa u trgovini na malo - Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost u travnju je nominalno porastao 0,3 posto prema ožujku, dok je realno smanjen 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na travanj prošle godine taj je promet nominalno bio deset posto veći, a realno 9,9 posto veći. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeća/trgovačka društva koja se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u travnju je u odnosu na ožujak nominalno bio 1,3 posto manji, a realno je smanjen za 1,8 posto. U travnju je najviše porastao promet u trgovini na malo motornim vozilima i mazivima, za 11,1 posto u odnosu na ožujak te 26,8 posto prema travnju lani. Najveći pad prometa zabilježen je u trgovini na malo tekstilom, odjećom obućom i proizvodima od kože, za 3,7 posto prema ožujku i 18,2 posto prema travnju prošle godine. Cijene u trgovini na malo u travnju su bile 0,5 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok su prema travnju prošle godine porasle 0,1 posto. Pregled kamatnih stopa banaka i štedionica za lipanj 2002. 1/ KAMATNE STOPE NA DEPOZITE GRAĐANA KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 0,125 Brodsko Posavska banka 1,00 Centar banka 1,00 Convest banka 0,50 Croatia banka 2,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 1,00-2,00 Imex banka 3,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 1,00-1,50 Jadranska banka 1,50 Karlovačka banka 0,50 Kreditna banka Zagreb 1,00 Nava banka 2,00 Partner banka 1,00 Podravska banka 0,25 Požeška banka 3,00 Privredna banka - Raiffeisenbank 1,50 Riadria banka 1,25 Riječka banka 1,00-2,00 Sisačka banka 1,00-1,50 Splitska banka 0,30-1,00 Varaždinska banka 0,00-2,00 Volksbank do 2,00 Zagrebačka banka 1,50 (tekući) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- - - 5,00 dogovor dogovor dogovor Brodsko Posavska banka 5,80 6,80 7,50 8,50 9,00 9,25 Centar banka 6,00 7,00 8,00 8,50 9,00 9,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 6,00 6,50 7,00 8,00 8,25 dogovor Croatia banka 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 - Dalmatinska banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 1,00- 1,50- 2,00- 2,50- 3,00- dogovor 2,00 2,50 3,00 4,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00- 5,50- 6,00- 7,00- 8,00- dogovor 5,50 6,00 6,50 7,25 8,25 Imex banka dogovor Istarska banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Istarska kred.banka Umag 5,00 6,00 6,50 7,50 8,00 8,00 Jadranska banka 2,50 3,50 5,00 6,00 7,00 8,50 Karlovačka banka 5,70 6,70 7,20 8,30 8,80 9,50 Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka 3,00 5,00 6-8 8-9 8-9 8-9 Partner banka 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 9,50 Podravska banka 5,00- 6,00- 7,00- 8,00- 8,50- 9,00 6,00 7,00 7,50 8,50 9,00 9,50 Požeška banka 5,50 6,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Privredna banka 5,40 6,40 6,90 7,90 8,40 9,10 Raiffeisenbank 5,00 5,30 5,80 6,40 6,90 - Riadria banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 8,50 Riječka banka* 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 8,50 Sisačka banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Splitska banka 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 7,00 Varaždinska banka 3,00 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 Volksbank 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,20- 5,50 6,30 6,80 7,30 7,80 8,00 Zagrebačka banka 5,00 5,25 5,50 6,00 6,50 7,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Riječka banka - na rok od 15 do 30 dana 4% KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO USD CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 0,125 0,125 0,125 0,125 Brodsko Posavska 0,75 0,75 0,75 0,75 Centar banka 0,75 0,75 0,75 Convest banka 0,50 0,50 0,50 0,50 Credo banka 1,25 1,00 1,00 1,00 Croatia banka 1,00 1,00 0,75 1,00 Dalmatinska banka 0,80 0,75 0,50 0,50 Erste & Steiermarkishe 1,25 1,00 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 0,75- 0,50- 0,00- - 1,50 1,00 0,50 Imex banka 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska banka Pula 0,80 0,75 0,50 0,50 Istarska kred. banka 0,50 0,30 0,10 0,10 Jadranska banka 0,80 0,80 0,10 0,10 Karlovačka banka 0,40 0,40 0,40 0,40 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 1,00 1,00 1,00 1,00 Podravska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 Požeška banka - - - - Privredna banka 0,30 0,30 0,30 0,30 Raiffeisenbank 0,50 0,30 - - Riadria banka 0,30- 0,30- 0,30- 0,30- 1,00 1,00 0,60 0,50 Riječka banka 0,80 0,80 0,50 0,50 Sisačka banka 0,80 0,75 0,50 0,50 Splitska banka 0,50 0,50 0,50 0,50 Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank 1,50 1,00 0,25 - Zagrebačka banka 0,25 štedna knjižica, 0,50 devizni račun - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE EURO DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia - 1,00- 1,50- 2,25- - - 2,00 2,75 3,50 Brodsko Posavska banka 2,50- 3,00- 3,45- 4,00- 4,75- 5,00- 3,20 4,35 4,65 5,25 6,00 6,50 Centar banka** 2,50 3,50 4,00 5,00 6,00 6,50 Convest banka 2,40- 2,60- 3,70- 3,85- - - 3,10 3,70 3,90 4,30 Credo banka 2,56- 3,11- 4,10- 4,59- 4,59- 6,01- 3,56 4,10 5,20 5,60 5,60 7,00 Croatia banka 2,70- 3,20- 3,50- 3,80- 4,50- 5,00- 3,50 4,50 5,00 5,40 5,90 6,40 Dalmatinska banka **** 2,50- 2,80- 3,10- 3,40- 3,40- 3,40- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Erste & Steiermarkishe 2,75- 3,55- 4,00- 4,75- dogovor 3,25 4,00 4,75 6,10 Gospodarsko kreditna 1,00- 1,50- 2,00- 2,50- 3,50- 4,00- 2,00 2,50 3,00 3,50 4,50 5,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00- 2,50- 3,50- 3,75- 4,25- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Imex banka 3,10- 4,20- 4,70- 5,50- 6,00- 6,40- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska banka promj. 2,30 2,60- 2,90- 3,20- 3,30- 3,40- fiksna 2,50- 2,80- 3,10- 3,40- dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska kreditna 2,25- 2,60- 3,20- 3,60- 4,20- rentna š. banka Umag** 3,20 dogovor dogovor dogovor dogovor 4,30 Jadranska banka ** 1,10- 1,80- 2,50- 3,60- 4,60- 5,60- 1,40 2,20 3,40 4,50 5,50 6,50 Karlovačka banka 2,30- 2,50- 2,80- 3,40- 3,80- 4,20- 3,10 3,80 4,00 4,30 5,00 5,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 3,50 4,50 5,50 6,00 6,50 Nava banka 3,00 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 Partner banka 3,30 4,30 4,75 5,50 6,00 6,50 Podravska banka 2,50- 3,00- 4,00- 4,80- 5,50- 5,80- 2,80 3,50 4,50 5,50 5,80 6,00 Požeška banka 2,70- 3,40- - 4,00- 4,80- 5,00- 3,70 5,00 6,00 6,80 7,00 Privredna banka ** 1,80- 2,20- 2,30- 2,70- 3,10- 3,50- 2,95 3,60 3,70 4,10 4,80 5,30 Raiffeisenbank 2,10- 2,40- 2,65- 3,25 3,50- 4,00- 3,50 4,15 4,15 4,60 4,90 5,15 Riadria banka 1,95- 2,35- 2,45- 2,85- 3,25- 3,55- 3,25 4,25 4,45 4,85 5,25 5,45 Riječka banka 2,50- 2,65- 2,85- 3,55- 4,50- 4,80- 3,10 4,05 4,30 4,65 5,10 5,60 Sisačka banka 2,40- 2,70- 3,00- 3,30- 4,50 4,60 3,45 3,75 4,05 4,35 Splitska banka *** 1,90- 2,20- 2,40- 2,90- 3,20- 3,30- 3,00 3,80 4,00 4,40 4,50 4,60 Varaždinska banka***** 2,20 3,25 3,65 4,00 4,50 5,00 Volksbank 2,50- 3,81- 4,34- 4,84- 5,04- 5,34- 3,00 4,59 5,14 5,64 6,04 6,34 Zagrebačka banka ** 2,10- 2,45- 2,55- 3,10- 3,40- 3,90- 3,30 3,65 3,75 4,30 4,60 5,10 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ** kam. stope na oročenja iznad 100.000 EUR ili u protuvrijednosti USD po dogovoru *** na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa **** na oročenja iznad 25.000 EUR kamatna stopa po dogovoru ***** na oročenja iznad 25 do 50 tisuća EUR stim. kamatna stopa 0,3%, iznad 50.000 EUR 0,5 posto KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia - 1,00- 1,25- 1,75- - - 2,00 2,25 2,40 Brodsko Posavska banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,20- 5,00- 5,50- 3,80 4,60 4,85 5,25 6,25 6,75 Centar banka** 2,00 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 Convest banka 2,50- 2,70- 3,80- 4,40- - - 3,20 3,80 4,10 4,45 Croatia banka 2,30- 3,20- 3,40- 3,80- 4,30- 4,60- 3,00 3,90 4,20 4,70 5,30 5,80 Credo banka 2,50- 3,01- 3,53- 5,00- 5,50- 6,00- 3,50 4,00 4,53 3,90 4,50 5,00 Dalmatinska banka **** 2,40- 2,60- 2,90- 3,20- 3,20- 3,20- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Erste & Steiermarkishe 2,75- 3,75- 4,25- 4,75- dogovor dogovor 3,75 4,25 4,75 5,25 Gospodarsko kreditna 1,50- 2,00- 3,00- 3,50- 4,00- 5,00- 2,50 3,00 4,00 4,50 5,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00- 2,25- 2,50- 2,75- 3,00- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Imex banka 2,40- 3,20- 3,70- 4,00- 5,20- 6,40- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska banka promj. 2,20 2,40 2,70 3,00 3,10 3,20 fiksna 2,40- 2,60- 2,90- 3,20- dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska kreditna 1,70- 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- rentna š. banka Umag** 2,70 dogovor dogovor dogovor dogovor 3,60 Jadranska banka ** 1,00- 1,40- 1,80- 2,80- 3,80- 4,80- 1,30 1,70 2,20 3,20 4,20 5,20 Karlovačka banka 2,00- 2,20- 2,60- 3,10- 3,50- 3,80- 2,30 3,30 3,50 3,80 4,40 4,80 Kreditna banka Zagreb 3,00 3,50 4,50 5,50 6,00 6,50 Nava banka 3,00 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 Partner banka 2,50 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 Podravska banka 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,20- 4,40- 2,30 2,80 3,20 4,00 4,40 4,60 Požeška banka 2,70- 3,40- - 4,00- 4,80- 5,00- 3,70 5,00 6,00 6,80 7,00 Privredna banka ** 1,45- 1,85- 1,95- 2,35- 2,75- 3,15- 2,60 3,25 3,35 3,75 4,45 4,95 Raiffeisenbank 1,55- 1,70- 2,00- 2,40- 2,80- 3,50- 2,60 2,80 3,20 3,60 4,00 4,50 Riadria banka 1,95- 2,15- 2,55- 3,05- 3,45- 3,80- 3,15 3,85 4,15 4,45 5,05 5,45 Riječka banka 2,10- 2,75- 3,00- 3,50- 3,80- 4,00- 2,80 3,50 3,65 4,05 4,80 5,25 Sisačka banka 2,30- 2,50- 2,80- 3,10- 3,95 4,05 3,00 3,20 3,50 3,80 Splitska banka*** 1,50- 1,70- 1,80- 2,60- 2,70- 2,80- 2,30 2,50 2,60 3,50 3,60 3,70 Varaždinska banka***** 2,20 3,25 3,65 4,00 4,50 5,00 Volksbank 2,00- 2,25- 3,00- 3,75- 4,10- 4,25- 2,50 3,00 3,80 4,55 4,90 5,05 Zagrebačka banka ** 1,30- 1,65- 1,75- 2,30- 2,60- 3,10- 2,50 2,85 2,95 3,50 3,80 4,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ** kam. stope na oročenja iznad 100.000 USD ili u protuvrijednosti USD po dogovoru *** na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa **** na oročenja iznad 25.000 EUR kamatna stopa po dogovoru ***** na oročenja iznad 25 do 50 tisuća EUR stim. kamatna stopa 0,3%, iznad 50.000 EUR 0,5 posto 2/ KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia po dogovoru, za male tvrtke 0,5% Brodsko Posavska banka 0,75 Centar banka 1,00 Convest banka 0,50-2,50 Croatia banka 2,00-3,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Erste & Steiermarkishe bank 0,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 1,00 Istarska kreditna banka Umag 1,15-3,15 Jadranska banka 0,40 Karlovačka banka 1,25 Kreditna banka Zagreb 1,00 Nava banka 2,00 Partner banka 1,00 Podravska banka 1,30 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,25 Riadria banka 1,25 Riječka banka 1,25 Sisačka banka 1,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 0,50 Volksbank 1,25 Zagrebačka banka 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (%GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka 5,75 6,75 7,50 8,25 8,75 9,00 Centar banka 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 7,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 5,00 5,75 6,25 7,00 dogovor Croatia banka 5,00 5,50 6,50 7,00 7,50 - Dalmatinska banka 4,50 5,50 6,00 6,50 7,00 7,50 Erste & Steiermarkishe bank 3,00- 3,25- 3,75- 4,00- 5,00- 5,50- 3,50 4,00 4,50 5,00 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 4,50- 4,75- 5,00- 5,50- 6,50- dogovor 5,00 5,25 5,75 6,00 7,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 2,50 4,00 6,50 7,50 8,50 9,50 Karlovačka banka 5,70 6,70 7,20 8,30 8,80 9,50 Kreditna banka Zagreb do 6,00 do 7,00 prema dogovoru Nava banka 3,00 5,00 6-8 8-9 8-9 8-9 Partner banka 5,50 6,00 6,50 7,00 dogovor Podravska banka 5,50 6,25 7,25 7,90 8,30 9,00 Požeška banka 5,50 6,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 5,75 Riječka banka* 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 5,75 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 6,50 7,00 7,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka prema ugovoru Volksbank 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 Zagrebačka banka 2,82- 3,32- 3,82- 4,32- 4,32- 4,32- 3,32 3,82 4,32 4,82 4,82 4,82 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Riječka banka - na rok od 15 do 30 dana 3% KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO USD CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 0,75 0,75 0,75 0,75 Convest banka prema odluci banke Credo banka 1,00 0,50 0,50 - Croatia banka 1,00 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka 0,50 0,50 0,50 0,50 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,40 0,30 0,60 Gospodarsko kreditna - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 0,50 - - - Istarska kred. banka 0,60 0,35 0,35 0,35 Jadranska banka - - - - Karlovačka banka 0,30 0,30 0,30 0,30 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka - - - - Partner banka - - - - Podravska banka 0,80 - 1,00 Požeška banka - - - - Privredna banka 0,23 0,13 0,11 0,28 Raiffeisenbank - - - - Riadria banka 7% tromj. euribora/libora Riječka banka 0,66 0,35 0,32 0,77 Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank prema dogovoru Zagrebačka banka 0,67 0,39 0,00 0,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE EURO DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka 2,50 3,50 5,00 5,50 dogovor Croatia banka* jednom. tromjes. šestomjes. EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Erste & Steiermarkishe 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- dogovor 3,00 3,50 4,00 4,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,37- 3,50- 3,57- 4,25- 4,37- dogovor 3,87 4,00 4,12 4,75 4,87 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 3,00- 3,50- 4,00- prema dogovoru 4,00 4,20 4,50 Podravska banka 3,50 4,00 4,75 5,00 po odluci Požeška banka 3,00- 3,30- - 3,50- - - 4,00 4,30 4,50 Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema važećim stopama na eurotržištu Riječka banka 2,25- 2,25- 2,30- 2,50- 3,05- 3,30- 3,20 3,20 3,25 3,40 3,95 4,00 Sisačka banka prema sporazumu Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Varaždinska banka prema ugovoru Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka 2,70- 2,80- 2,90- 3,00- 3,99- 3,00- 3,20 3,30 3,40 3,50 3,50 3,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * minimalni iznos depozita koji se ugovara s pravnim osobama iznosi 5.000 EUR, odnosno u protuvrijednosti ostalih valuta KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka 2,50 3,50 4,50 5,25 dogovor Croatia banka* jednom. tromjes. šestomjes. EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Erste & Steiermarkishe dogovor Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka prema dogovoru Podravska banka 3,50 4,00 4,75 5,00 po odluci Požeška banka 3,00- 3,30- - 3,50- - - 4,00 4,30 4,50 Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema važećim stopama na eurotržištu Riječka banka 0,75- 0,80- 0,90- 1,45- 2,30- - 1,65 1,70 1,80 2,25 3,20 Sisačka banka prema sporazumu Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Varaždinska banka prema ugovoru Volksbank prema dogovoru Zagrebačka banka 1,57- 1,67- 1,77- 1,87- 1,87- 1,87- 2,07 2,17 2,27 2,37 2,37 2,37 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * minimalni iznos depozita koji se ugovara s pravnim osobama iznosi 5.000 EUR, odnosno u protuvrijednosti ostalih valuta 3/ UVJETI KREDITIRANJA GRAĐANA GOTOVINSKI NENAMJENSKI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 15.000 EUR 7 god. - 0/20% 2,3% 10,5/10 do 50.000 EUR 10-15 god. - 0,1/5 3% 10/12 Brodsko Posavska banka 10.000 EUR 2 god. - 1/3 - 13-15 Centar banka do 10.000 DEM 3 god. - - 2-3% 10,9-15,9 Convest banka 15.000 DEM 1-3 god. - 10% 2% 10,99 Croatia banka 7.500 EUR do 4 god. - 1/10 2% 13-14 - temeljem oročenog depozita 95% iznosa - - 0,5% **** oročenog Dalmatinska banka do 10.000 EUR 1-7 god. - - 2-3% 10,99 Erste & Steiermarkishe do 50.000 EUR do 10 god. - 0-20% do 3% 9-11 Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank do 15.000 EUR 5 god. 10% 1,5% 11 Imex banka do 10.000 EUR 1-5 god. - - 1% 10,5 - 10% - 10,47 - 20% - 9,99 Istarska banka do 10.000 EUR do 7 god. - - - 10,99 Istarska kreditna b.Umag 10.000 EUR do 5 god. - - 2-2,5% 10,98 Jadranska banka 16.000 EUR 6 god. - - 2,5% 10,50 Karlovačka banka do 7.500 EUR 1-7 god. - 0-15% 3% 6,9-12 Kreditna banka Zagreb do 10.000 EUR 5 god. - 1:10 2% 11,5 Nava banka 15.000 EUR 5 god. - 20% - 8,5-13 Partner banka 20.000 EUR 1 god. - - 10-13 1-5 god - 1:5 2% 10 1-5 god. - 1:10 2% 12 1-5 god. - - 2% 13 Podravska banka do 10.000 EUR do 5 god. - - 2,5% 11,9 Požeška banka 700.000 KN do 13 god. - - - 9,95 Privredna banka do 15.000 EUR do 7 god. - - 3% 10,48 Raiffeisenbank 25.000 EUR do 7 god. - 0-20% 2% 10-11 Riadria banka - 1:10 3% 10,4-12 Riječka banka 1.000-15.000 EUR do 7 god. - - 1,5% 13,5-14 Sisačka banka 10.000 EUR 2-5 god. - 10,15% 2% 10,99 Splitska banka 10.000 EUR 1-5 god. - - 2% 10,39 Varaždinska banka 100.000 EUR do 15 god. - - 1-2% 8,5-12 Volksbank do 12.500 EUR do 7 god. - - 1% 8-75- 10,7 Zagrebačka banka do 5.000 EUR do 3 god. - 5 i 10% 3% 10,99 do 15.000 EUR do 5 god. - 10% 2% 10,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka **** - kamatna stopa četiri postotna poena viša od kamate na depozit POTROŠAČKI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Centar banka 5.000 EUR do 2 god. - - 1-3% 13-15 Croatia banka do 6.000 EUR do 3 god. - - 2% 7,9% Dalmatinska banka do 10.000 EUR 5 god. - - 2% 10,49 Erste & Steiermarkishe 10.000 EUR do 5 god - - 2% 10,50 Hypo Alpe Adria 10.225 EUR do 4 god. - - 2% 10,90 Istarska banka do 10.000 EUR 1-5 god. - - - 10,49 Istarska kred.banka Umag 2.500 EUR do 3 god. - - 2% 11 12.500 EUR do 5 god. - - 2% 11 Jadranska banka 20.000 DEM 5 god. - - 2,5 ili 5% 10,00 Karlovačka banka 5.000 EUR do 3 god. - - 2% 11 Nava banka 15.000 EUR 5 god. - 20% - 8,5-13 Podravska banka do 1.000 EUR do 2 god. - - 2,5% 11,90 Požeška banka 15.000 KN 1-2 god. - - - 9,95 Privredna banka 10.000 EUR do 5 god. - - - 13,38** Raiffeisenbank 25.000 EUR do 5 god. - - 0-3% 11,25 Riadria banka - - 2% 11,11 Sisačka banka 5.000 EUR 1-2 god. - - 2% 10,49 Splitska banka 10.000 EUR 1-5 god. - - 2% 9,90 Volksbank 10.000 EUR do 5 god. - - 1-1,5% 10,5-10,7 Zagrebačka banka 20.000 EUR 5 god. - 0/10% 2-3% 10,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia **valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka **promjenjiva kamatna stopa Privredna banka **promjenjiva kamatna stopa STAMBENI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u% kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 100.000 EUR 20 god. - 0/20% 1-3% 9/8 Centar banka - 9,5-10 Dalmatinska banka 100.000 EUR do 25 god. - - 1,5- 7,99- 10% 2,5% 8,99 Erste & Steiermarkishe ovisno o bonitetu do 30 god. - 10-20% 1-2% 7,25- 7,99 Hypo Alpe-Adria-Bank 12.500 EUR 10-25 god. - 10% 1,5% 8,00 i više - 20% 1,5 7,50 - - 1,5% 8,90 Istarska banka do 100.000 EUR do 25 god. - -/10% 7,99/ 8,99 Istarska kred.banka Umag 75.000 EUR do 25 god. - 10% 2-2,5% 8,48 Karlovačka banka 50.000 EUR 5-10 god. - 0-10% 1-1,5% 8,5-10 Nava banka 90.000 EUR 15 god. 20% - - 8,5-12 Podravska banka do 15 god. 1:3/1:5/ 2,5% 9/10/11 1:10 Požeška banka 700.000 KN do 13 god. - - - 9,95 Privredna banka 100.000 EUR do 20 god. - 0-20% 1,5% 7,38 ili 8,88 Raiffeisen bank 100.000 EUR do 25 god. - 0-20% 1-1,5% 7-9 Riadria banka - 1:10 2% 8,38 Riječka banka 5.000-75.000 EUR do 15 god. - 10% 1,5% 8,5-13,5 Sisačka banka 100.000 EUR do 15 god. - 1:10 2% 8,49 Splitska banka 100.000 EUR do 20 god. - - 1% 8,19 Varaždinska banka 100.000 EUR do 30 god. - - 1-2% 7,99-11,5 Volksbank 100.000 EUR do 20 god. - 0-20% 1,25- 7,50- 1,75% 9,00 Zagrebačka banka do 250.000 EUR do 20 god. - 0-100% 1/2% 7,99 250.000 EUR do 25 god. - 0-100% 1/2% 7,49 250.000 EUR do 30 god. - 0-10% 1% 6,99 hipotekarni do 500.000 EUR do 15 god. - - 3% 9,99 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Privredna banka **promjenjiva kamatna stopa KREDITI ZA KUPNJU VOZILA ZA GRAĐANE - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia ** 20.000 EUR 7 god. - - 1-1,5% 9,95 Dalmatinska banka ** 25.000 EUR do 7 god. - - 2% 9,99 prodavateljem Erste & Steiermarkishe do 20.000 EUR do 7 god. - - 1,5% 10,00 Hypo-Alpe-Adria 20.450 EUR 1-7 god. - - 1% 10,50 Imex banka 40.000 DEM do 5 god. - - 1% 11,00 Istarska banka 25.000 EUR 1-7 god. - - 2% 9,99 Istarska kred.b. Umag 22.500 EUR do 5 god. - - 2% 10,00 Karlovačka banka 15.000 EUR 5 god. - - 3-3,5% 10,5-11 Podravska banka do 20.000 EUR do 5 god. - - 2% 9,80 Privredna banka do 20.000 EUR 6-7 god. - - 1,7% 9,38/9,48 Raiffeisen 20.000 EUR 6 god. - - 0-3% 10,85 Riadria banka - - 2% 11,11 Splitska banka 23.000 EUR 6 god. - - 2% 10,29 4-5 god. - - 2% 11,9 Varaždinska banka 100.000 EUR do 10 god. - - 1-2% 9,5-12 Volksbank 20.000 EUR do 6,5 god. - - 1-2% 9,25-11,25 Zagrebačka banka - do 4 god. - - ovisi 12,90 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank CroatiaCredit.**kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, **promjenjiva kamatna stopa 4/ UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA KRATKOROČNI KREDITI PRAVNIM OSOBAMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 12-18 Centar banka - 300kn+1% 9,9-14,9 Convest banka ovisno o bonitetu - 0,25% mj. 10-13 ili 1% Credo banka - u kunama - - 12,6-15,8 - u devizama - - do 18 Croatia banka - - 9-16 Dalmatinska banka prema ugovoru - - 7,5-12,5 Erste&Steiermarkishe neograničeno - 0,5-3% 7-12 za likvidnost do 1% 9-16 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - do 1% 9-11 Istarska kred. banka Umag dep. 0-15% 0,5-2% 6-12 Jadranska banka nije određen - 1-6% 6,8-16 Karlovačka banka - 1-2% 9-14 Kreditna banka Zagreb ovisno o bonitetu - 1-2% 10-18 Nava banka prema kred. sposob. - - 10-15 Partner banka - 0,3-1% mj. 12-16 Podravska banka - - 7,5-12,5 Požeška banka valutna klauzula - 0-1% 8-10,95 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 10-14,5 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 9-13,5 Riječka banka 6,9-12 Sisačka banka - - 7,5-13 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti - 14-18 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 11-14 Volksbank - - 9,50-15 Zagrebačka banka bez limita - - 5,82-8,57 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - DUGOROČNI KREDITI PRAVNIM OSOBAMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - - 0,3-1% 8-12 Centar banka - - 300kn+1% 8,5-12,9 Convest banka ovisno o bonitetu - - 1% 9-12 Croatia banka - - - 9-16 Dalmatinska banka prema ugovoru - 7,5-12,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 1,2-1,5% 9-15,5 i instrumentima osiguranja Erste & Steiermarkishe neograničeno - - 0,5-3% 6-12 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita - po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - - do 2,5% 7-11 Istarska kred.b.Umag - 0-30% 2% 6-12 Jadranska banka nije određen - - 1-6% 6,8-16 Karlovačka banka - - 1% 9-14,5 Kreditna banka Zagreb ovisno o bonitetu - - 1-2% 8-15 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni - 10-15 Partner banka prema izvoru i programu - 0,5-1% 3-9 izvor HBOR Podravska banka - - - 8-12 Požeška banka valutna klauzula - - 0-1% 7,5-10,95 Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1% 10,75-15,5 - s valutnom klauzulom 10-30% 1% 9,75-14,5 i devizni Riječka banka (euribor+2,5-4,5 p.p.) Sisačka banka - - 7,5-13 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Varaždinska banka ovisno o kriteriju - prema - 8,5-13 rangiranja komitenta ugovoru Volksbank 30% - - 9-14 Zagrebačka banka bez limita - - 1% 7,22-9,42 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -