SV NZZ -20-VI. SUĐENJE MILOŠEVIĆU

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 20. VI. 2002. Vremenski pritisak u haaškom procesu Miloševiću "Postupak protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića pred UN-ovim sudom za ratne zločince za bivšu Jugoslaviju u Haagu početkom ovoga tjedna morao je biti opet prekinut. Zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zbog genocida na području bivše Jugoslavije optuženi Milošević je - kao i u ožujku ove godine - prehlađen. To nipošto nisu dobre vijesti za optužbu koju predvodi Carla del Ponte. Svaki dan kad se postupak ne održi, otežava nakanu optužbe da pozove što je moguće više svjedoka. Tim optužbe je naime od početka procesa u klinču s trojicom sudaca mjerodavnih za Miloševićev proces. Krajem svibnja optužba je ponovno postavila zahtjev da se proširi vremenski plan kojega je utvrdio sudac Richard May: da optužbi treba više vremena za prikupljanje dokaza, argumentirao je tužitelj Geoffrey Nice. Da bi se poduzelo opsežno ispitivanje svjedoka, treba prilagoditi vremenski plan, naglasio je Nice. No zahtjev je sudac May odbio s pojašnjenjem da će proces biti završen ovoga ljeta kako je i predviđeno. To dakako ne znači da bi već idućih tjedana trebalo očekivati izricanje presude. Za sada se pred UN- ovim sudom obrađuje optužnica za Kosovo. Tek poslije toga će se sud baviti ratnim zločinima tijekom hrvatskog i bosanskog rata za koje je Milošević optužen. May je sa svoje strane kritizirao optužbu zbog izbora svjedoka. Prema shvaćanju odgovornog suca, mnogi su svjedoci - ponajprije očevici - suvišni. Suci drže da optužba izjave preživjelih cijeni više nego izjave međunarodnih promatrača. Izbor svjedoka a osobito pozivanje međunarodnih promatrača za sada i optužbi zadaju glavobolju: optužba i SAD za sada se još nisu složili trebaju li američki predstavnici pred haaškim UN-ovim sudom dati tajne ili javne izjave. Bivši američki veleposlanik u UN-u Richard Holbrooke, koji slovi kao stvarni arhitekt Daytonskoga sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, izjavio je doduše spremnost da sjedne na klupu za svjedoke. No Bushova se vlada još premišlja o tomu pod kojim bi uvjetima američki predstavnici i diplomati poput Holbrookea trebali predočiti svoja stajališta pred sudom za Jugoslaviju. Pri tomu se radi o odluci između osjetljivih informacija od nacionalnog interesa i želji da se, koliko je moguće, podupre optužba suda. Za američku stranu čini se da odgovarajući odgovor nije lak posao, jer u vezi sa službenim otvaranjem Međunarodnog kaznenog suda u Haagu (ICC) predviđenim za početak srpnja, treba spriječiti da se mogućom Holbrookeovom izjavom stvori presedan za budućnost. SAD podupire tako zvane ad hoc sudove kakvi su ustrojeni u Haagu ili u Arushi za progon ratnih zločinaca na području bivše Jugoslavije ili u Ruandi. No ipak se silovito protivi Međunarodnom kaznenom sudu koji će kao stalni sud progoniti ratne zločince, zločine protiv čovječnosti i genocid na cijeloj zemaljskoj kugli. Ako optužba odustane od pozivanja Holbrookea, postoji opasnost da Milošveić pozove bivšeg američkog diplomata na klupu za svjedoke. Ako se Holbrooke ne odazove Miloševićevom pozivu, postojala bi opasnost da suci dođu do zaključka da se Milošević nije mogao braniti na način koji zadovoljava sud. Činjenicu da Milošević nije bilo kakav optuženik, bivši je šef države od svojeg dolaska u Haag prije godinu dana stalno ponavljao. Na pripremnim sjednicama koje su se održavale u drugoj polovici prošle godine, Milošević je stalno dovodio u pitanje mjerodavnost suda i to shvaćanje naglašavao time što nije imenovao službenog branitelja. Od službenog otvaranja postupka u veljači ove godine, Milošević je stalno pokazivao da mu uloga samozvanog branitelja izrazito dobro leži. Pravnik se i po shvaćanju glavne tužiteljice Del Ponte zna izvrsno braniti. U ožujku je čak - doduše bez uspjeha - postavio zahtjev za privremeno oslobađanje, jer iz svoje zatvoreničke sobe u Scheveningenu kraj Haaga, kako je objasnio, ne može dobro pripremati svoju obranu. U ćeliji - radi se o jednoj radnoj i jednoj spavaćoj sobi - na raspolaganju mu je samo jedan telefon koji mu daje mogućnost održavanja kontakata s njegovim neslužbenim braniteljima u Beogradu. Pristaše u Beogradu opskrbljuju optuženika podrobnim informacijama o svjedocima. Ta pomoć nije za podcjenjivanje - recimo kod pripreme unakrsnih ispitivanja koja je Milošević u protekla četiri mjeseca uglavnom uvjerljivo vodio. Ponekad čak tako dobro da su se promatrači u sudskoj dvorani pitali tko je zapravo optužen u tom procesu. Oholost povezana sa cinizmom koju je Milošević pokazao, već je potakla optužbu na izjavu da će, ako Milošević tako nastavi, biti teško dovesti svjedoke u Haag. Početkom mjeseca jedan je anonimni svjedok iz Srbije odbio dati izjavu sudu o krvoproliću u mjestu Račku na Kosovu. Budući da optužba ne može predočiti baš puno dokumentarnog materijala koji bi mogao dokazati izravnu Miloševićevu odgovornost tijekom tri rata na području bivše Jugoslavije, upućena je ponajprije na izjave svjedoka. Osobito se krunskim svjedocima često prijeti smrću ako će davati izjave protiv Miloševića. Stoga nastupaju anonimno, u nekim su slučajevima svjedoci čak preuzeli novi identitet. Suci suda za Jugoslaviju ipak imaju mogućnosti da pozvanog svjedoka koji odbija dati izjavu, nagovore na iznošenje stajališta. Sredinom mjeseca suci su odlučili da se pred sudom mora pojaviti jedan američki novinar. Bivši dopisnik Washington Posta nije prihvatio poziv ukazujući na pravo slobode tiska. Optuženik nije iz svih unakrsnih ispitivanja izašao bravurozno. Suci su sa svoje strane u protekla četiri mjeseca pokazali granice koje prihvaćaju u vezi s Miloševićevim istupima. A niti povremeni kaos kojega izazove optužba kod predstavljanja svjedoka - svjesno ili nesvjesno, nije važno - za Miloševića nije uvijek jednostavan. Što je program ispitivanja svjedoka kaotičniji, to je optuženiku teže postaviti se prema svjedoku u kratkom roku. Kod ispitivanja bivšeg njemačkog generala NATO-a Klausa Naumanna, sudac May je objasnio da Miloševićeva pitanja o njemačkoj ulozi u raspadu bivše Jugoslavije nisu relevantna. Naumann je među ostalim izjavio za zapisnik da je Milošević za sastanka u jesen 1998. u Beogradu izjavio da će problem Kosova riješiti na isti način kao 1945. i 1946. u Drenici. Na pitanje što se tada dogodilo, Milošević je po Naumannu rekao: 'Sve smo ih postrijeljali' (radilo se o Albancima osumnjičenima da su kolaborirali s okupatorom). Suočen s tim navodom, Milošević je rekao da se te izjave ne sjeća. Među dosadašnje vrhunce optužbe ubraja se nastup Britanca Paddyja Ashdowna koji od nedavno obavlja dužnost Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Bivši šef britanskih liberala jasno je rekao da je Milošević znao za ratne zločine koje su na Kosovu činile jugoslavenska vojska i policija. Da je Miloševiću ukazao na to da će međunarodna zajednica vojno intervenirati i da neće poštedjeti niti predsjednika Jugoslavije ako ne zaustavi jugoslavensku vojsku na Kosovu".