ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Hrvatski je sabor današnju sjednicu završio raspravom o prijedlogu zakona o strancima, koji predviđa tri statusne kategorije - boravak do 90 dana, privremeni i stalni boravak.
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Hrvatski je sabor današnju sjednicu
završio raspravom o prijedlogu zakona o strancima, koji predviđa
tri statusne kategorije - boravak do 90 dana, privremeni i stalni
boravak.#L#
Zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk objasnio je da bi
se boravak do 90 dana odnosio na strance bez vize, s vizom te s
graničnom propusnicom.
Privremeni boravak odobravao bi se strancu koji u Hrvatskoj želi
boraviti na određeno vrijeme i za određenu nakanu, primjerice radi
studiranja, liječenja i sl.
Stalni bi se boravak odobravao strancu s pet godina privremena
boravka ili dvjema godinama braka s hrvatskim državljaninom ili
državljankom, odnosno sa strancem ili strankinjom sa stalnim
boravkom.
Stranac će u Hrvatskoj raditi na temelju radne ili poslovne
dozvole. Uvela bi se godišnja kvota radnih dozvola, a utvrđivala bi
je Vlada do 31. listopada tekuće za iduću godinu.
Umjesto Ministarstva rada i Zavoda za zapošljavanje radne bi
dozvole izdavao MUP, za što bi trebalo zaposliti 45 ljudi. Kad se
zbroje svi izdatci (plaće, troškovi za nove upisnike u MUP-u itd.),
za provedbu zakona trebat će 5,1 milijun kuna na godinu.
U ime Kluba HSLS-a Viktor Brož je pozdravio predloženo smanjenje
administriranja, skraćenje postupka i vremena za dobivanje radnih
dozvola. Hrvatskoj je, smatra Brož, potreban učinkovit zakon, koji
će spriječiti trgovinu ljudima i tragedije koje se pri tomu
događaju. Upozorio je, pak, da pri izdavanju radnih dozvola treba
doslovno voditi računa o stanju na domaćem tržištu rada. Dobrim je
ocijenio premještaj izdavanja radnih i poslovnih dozvola na MUP jer
će to ministarstvo, smatra, lakše utvrditi postoje li razlozi da se
ne izda dozvola.
Predloženu zakonu usprotivio se Klub HDZ-a, u ime kojega ga je Ivan
Penić ocijenio preliberalnim, navevši da je liberaliziranje radnih
dozvola strancima nepotrebno u trenutku kad druge zemlje uvode
strože useljeničke režime. Predložena rješenja, drži Penić, štete
državnoj sigurnosti. Poslovne se dozvole, smatra, ne bi smjele
izdavati i obnavljati automatski, nego treba nadzirati poslovanje
i na temelju toga ih produživati. Predložio je da se ocijeni
mogućnost uvođenja propisa da stranac položi minimalnu svotu novca
u hrvatske banke da bi dobio poslovnu dozvolu. Podsjetio je da takva
rješenja poznaju zakonodavstva mnogih europskih zemalja.
Petar Žitnik (Klub HSS-a) usprotivio se novom zapošljavanju
službenika u MUP-u, predloživši da se potreban kadar pribavi
preraspodjelom službenika koji su bez posla ostali u postupku
racionalizacije.
(Hina) ibob vkn