ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Većina vozila hitne pomoći u Hrvatskoj nema adekvatnu opremu i ne zadovoljava osnovne standarde za prijevoz bolesnika, upozoreno je na današnjoj konferenciji za novinare Hrvatske udruge djelatnika hitne
medicinske pomoći.
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Većina vozila hitne pomoći u Hrvatskoj
nema adekvatnu opremu i ne zadovoljava osnovne standarde za
prijevoz bolesnika, upozoreno je na današnjoj konferenciji za
novinare Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći.#L#
Od 80 hrvatskih gradova s organiziranom hitnom službom, u 29
gradova vozila imaju po jedan ili dva defibrilatora (sprava za
oživljavanje), dok većina ostalih gradova i otoka uopće nemaju
takve aparate, istaknula je dopredsjednica udruge dr. Tanja Pekez-
Pavliško.
Osim toga, polovica domova zdravlja u kojima postoji hitna služba
udaljena je više od 20 kilometara od županijskih bolnica, a
pojedine ekipe hitne pomoći ponekad pokrivaju područje od 50 do 100
četvornih kilometara, rekla je Pekez-Pavliško.
Prema europskom standardu hitna pomoć dolazi na mjesto nesreće za
sedam do 15 minuta, dok se u pojedinim dijelovima Hrvatske vozilo
hitne pomoći čeka satima.
Rad hitne službe ne pojačava se ni u ljetnim mjesecima, pa npr.
područje Makarske pokriva samo jedan liječnik hitne pomoći, iako
tijekom sezone tamo boravi oko 200.000 ljudi, upozorila je Pekez-
Pavliško.
Zbog svih tih nedostataka udruga traži usvajanje standarda opreme
za vozila hitne pomoći, nabavu automatskih defibrilatora,
kontinuiranu edukaciju osoblja, te poseban zakon o ustroju hitne
pomoći.
Defibrilator stoji 100.000 kuna, a automatski defibrilator, kojim
se osim liječnika mogu koristiti i laici, 18.200 kuna.
Osim liječnika defibrilatorom bi se trebali znati služiti i
policajci, vatrogasci, zaposleni u turističkim naseljima i dr. jer
taj aparat često spašava živote, istaknuto je na konferenciji.
(Hina) mp md