BUENOS AIRES, 20. lipnja (Hina/dpa) - Argentinski bruto domaći proizvod (BDP), po najnovijim podacima vlade, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju smanjen za rekordnih 16,3 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, što dodatno
potvrđuje nastavak opadanja aktivnosti u tom do sada najtežom krizom pogođenom gospodarstvu.
BUENOS AIRES, 20. lipnja (Hina/dpa) - Argentinski bruto domaći
proizvod (BDP), po najnovijim podacima vlade, u prvom je
ovogodišnjem tromjesečju smanjen za rekordnih 16,3 posto u
usporedbi s istim razdobljem lani, što dodatno potvrđuje nastavak
opadanja aktivnosti u tom do sada najtežom krizom pogođenom
gospodarstvu. #L#
Prema istom izvoru, argentinski BDP u kontinuiranom je padu
posljednjih 14 tromjesečja. Čelnik argentinskog statističkog
ureda, Juan Carlos del Bello izjavio je da je najveći pad BDP-a
prethodno zabilježen u prvom tromjesečju 1990., kada su
gospodarske aktivnosti u toj zemlji smanjene za 12,5 posto.
Od prošle godine Argentina se nalazi u dosad najdubljoj
gospodarskoj krizi, dodatno otežanoj recesijom koja gotovo četiri
godine pogađa tu zemlju. Nezaposlenost je u toj zemlji dosegnula 24
posto, pa i više, dok se ispod granice siromaštva nalazi više od
polovice tamošnjeg stanovništva.
U prosincu 2001., nakon što su masovni prosvjedi ljutitih građana i
nezaposlenih radnika primorali izabranog predsjednika Fernanda de
la Rue na ostavku, pokazalo se da službeni Buenos Aires nije u
mogućnosti isplatiti dug u visini 141 milijarde američkih dolara a
vlada na čelu s predsjednikom Eduardom Duhaldeom, izabranim u
siječnju ove godine, do danas nije uspjela obnoviti očajnički
potrebne zajmove Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Duhalde je uveo fluktuirajući tečaj nacionalne valute pezosa,
prethodno umjetno vezan jedan naprama jedan prema američkom
dolaru, nakon čega je pezos izgubio više od dvije trećine na svojoj
vrijednosti. Vlada je također uvela oštre bankarske mjere kojima je
ograničila količinu novca koji se može podići u bankama i zamrznula
velike račune. Prema novim mjerama konverzije depozita u bankama u
državne obveznice, koje su stupile na snagu u utorak, štednja
običnih građana srezat će se za oko 80 posto.
Među ostalim, većinom nepovoljnim gospodarskim pokazateljima
nalazi se podatak o padu osobne potrošnje za 20,9 posto, smanjenju
javne potrošnje za 7,5 posto, rastu izvoza od 5,4 posto, te padu
ulaganja za golemih 46,1 posto, kao i oštrom smanjenju uvoza od čak
58 posto.
(Hina) vm gbo