SKV: HRVATSKA U 4,30 SATI

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) ZAGREB - Hrvatski sabor danas nastavlja 23. sjednicu, a na dnevnom redu je još 30-ak točaka, među kojima i paket od četiri konačna zakonska prijedloga koji bi trebali urediti bankarsko i tržište vrijednosnih papira. U tom paketu je i konačni tekst zakona o bankama po kojemu temeljni kapital potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna. Bivšim štedionicama koje su do konca 2001. povećale temeljni kapital na 20 milijuna kuna i dobile odobrenje HNB-a da rad nastave kao banke, to će se i omogućiti. Središnja banka - HNB, dobiva dosta široke ovlasti - npr. mogućnost nadzora nad pravnim osobama povezanim s bankom, zatim ovlaštenje da prati poslovne aktivnosti banaka i skupine banaka - koje bi za cilj mogle imati ograničavanje tržišnog natjecanja. HNB će propisivati obvezu formiranje rezervi za sve banke, s pravom da veću rezervu propiše bankama koje posluju s većim rizikom. Prijedlog sadrži i odredbu da banka svake četiri godine mora mijenjati revizorsku kuću, te da ista kuća u istoj banci može uzastopno obaviti najviše četiri revizije. U spomenutom financijskom paketu su i konačne verzije zakona o preuzimanju dioničkih društava, o tržištu vrijednosnih papira te o štedno-kreditnim zadrugama. Po tom prijedlogu zadruge će moći obavljati platni promet za svoje zadrugare, na temelju ugovora s poslovnom bankom u kojoj imaju račun za redovito poslovanje. Tijekom 23. sjednice saborski zastupnici razmotrit će i konačni prijedlozi zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, o prekršajima itd. Zastupnici će se očitovati i o nekoliko izvješća, među njima i o izvješću o rješavanju problema neraspoređenih policajaca. ZAGREB - Premijer Ivica Račan izjavio je sinoć da u vladajuća koalicija ima problema, ali da ih ne treba dramatizirati. "Razlika je bilo i bit će ih", rekao je Račan u emisiji "Forum" Hrvatske televizije. Napomenuo je da je važno razdijeliti koji su to problemi, gdje su razlike logične, ali ne dovode u pitanje osnovni reformski kurs, te što je to krupno u vezi s čim postoji neslaganje a što može srušiti koaliciju. "Važno je tu razliku utvrditi zajednički i ne dopustiti da na krupnim pitanjima sukobi ugroze strateški interes Hrvatske", rekao je Račan. Potvrdio je da će se čelnici pet stranaka vladajuće koalicije sastati u subotu, 22. lipnja. "Vladajuća koalicija u subotu mora biti sposobna sjesti i razmisliti kako da sporadični sukobi ne prerastu u kompletnu svađu", kazao je premijer. Naglasio je da će se petorka u subotu morati dogovoriti i kad su slijedeći izbori. Premijer je istaknuo da ne zagovara prijevremene izbore. ZAGREB - Premijer Ivica Račan, gostujući sinoć u emisiji "Forum" HTV-a, procijenio je da bi Hrvatska ove godine od turizma mogla zaraditi više od četiri milijarde dolara. Uporište za takvu procjenu nalazi u dobroj predsezoni koja bilježi osjetno povećanje broja noćenja stranih turista (više od 20 posto) ali i povećanje broja noćenja domaćih turista (3 posto). Premijer nije potvrdio da će uskoro struja poskupjeti 15, a plin 12 posto, te da će poskupljenje (struje) biti isključivo na račun građana, ne i gospodarstva. "Veliko je pitanje je li dobro teret poskupljenja prebaciti samo na građane", rekao je Račan. Također je kazao da nije zadovoljan kako se rješavaju otvorena pitanja sa Slovenijom i BiH. Kada je riječ o Sloveniji, priznaje kako je osobno imao iluzije da se u zamahu mogu riješiti sva otvorena pitanja. "Nismo to mogli, morat ćemo rješavati problem po problem, uz nadu da te ograničene probleme ne dramatiziramo", izjavio je Račan. Nije precizirao kada bi se mogao sastati sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom. U srijedu će, kaže, vjerojatno otpisati na Drnovšekovo pismo i onda će se dogovoriti. Premijer Račan rekao je također da Hrvatska neće zabraniti uvoz genetski preinačene hrane, ali će ga destimulirati, onako kako to čine europske države. ZAGREB - Anketa provedena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pokazala je da 75 posto liječnika u zakupu želi otkupiti svoje ordinacije, rečeno je jučer na tribini "Privatizacija ili zakup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti". Ordinacije primarne zaštite često su u lošem stanju i bez prikladne opreme jer županije, vlasnike prostora, ne zanima održavanje zakupljenih prostora, a privatizacijom liječnici bi postali vlasnicima te bi se sami brinuli za održavanje i opremanje ordinacija, rekao je ministar zdravstva Andro Vlahušić. Ocijenio je da bi se privatizacijom ordinacija povećala djelotvornost zdravstvenog sustava te prekinula podvojenost na privatne liječnike i liječnike u zakupu. Predstavnici liječničkih udruga poduprli su prijedlog privatizacije zakupljenih ordinacija, no upozorili su da to treba provesti postupno te omogućiti i zakup. Ministar zdravstva najavio je reformu primarne zdravstvene zaštite od 1. srpnja sklapanjem novih ugovora kojima će biti ukinuta odredba da samo liječnici s tri godine staža mogu zakupiti ordinacije te će se ograničiti broj pacijenata po liječniku. PREKO - Zadarski župan Šime Prtenjača razgovarao je jučer u Preku s direktorom Hrvatskih cesta Vladimirom Bizjakom o gradnji lokalnih, županijskih i državnih cesta, posebice na otocima, u iduće dvije godine. Načelnici otočnih općina u Zadarskoj županiji na sastanku su istaknuli da je potrebno modernizirati prometnice, izgraditi autobusna ugibališta i proširiti trajektne luke. Župan Prtenjača rekao je da treba što više uskladiti program cestogrdnje na otocima s onim na kopnu, kako bi se pojačani promet budućom autocestom Zagreb-Split mogao prihvaćati i na otocima. Istaknuo je da grad Zadar osobito zanima gradnja prometnice od Zadra do čvorišta Zadar II. kod Zemunika Gornjeg na budućoj autocesti. Bizjak je kazao da će Zadar s autocestom biti dobro povezan već iduće godine, ali prometnicom od Zadra do čvorišta Zadar I. kod Zelenog Hrasta, a da je gradnja spojnice prema čvorištu Zadar II. predviđena 2005. ZAGREB - Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Ivo Padovan i predsjednik Albanske akademije znanosti Ylli Popa potpisali su jučer u Zagrebu sporazum na kojemu će se temeljiti suradnja dviju akademija u idućih pet godina. Predsjednici Padovan i Popa izrazili su zadovoljstvo što je dugogodišnja suradnja između krovnih znanstvenih ustanova dviju država sada potvrđena i potpisivanjem sporazuma koji će biti poticaj za buduću kvalitetniju suradnju. Akademik Padovan smatra da ima dosta znanstvenih područja na kojima bi iskustva hrvatskih akademika mogla pomoći albanskim znanstvenicima, a posebice je istaknuo da za suradnju u području petrokemije postoji veliko obostrano zanimanje. Predsjednika Albanske akademije znanosti akademik Ylli Popa rekao je da je Albanska akademija znanosti vrlo zainteresirana za suradnju na području zaštite okoliša, a što se posebice odnosi na Jadransko more. Jer, dodao je, Jadransko more dio je zajedničkoga nasljeđa, ali su iskustva hrvatskih znanstvenika u zaštiti Jadranskoga mora puno bogatija od albanskih. ZAGREB - Čestitkama za 30. rođendan i pjesmom "Happy Birthday", koju je izvelo dvadesetoro animatora iz cijelog svijeta, od Koreje i Tajvana do Meksika i Kanade, sinoć je u Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinkog" otvoren bijenalni, 15. Svjetski festival animiranih filmova. Na otvorenju nizozemskom animatoru Paulu Driessenu uručena je Nagrada za životno djelo. Film "The Boy Who Saw the Iceberg" tog uglednog autora,koji je na Animafestu prvi put bio 1974., otvorio je natjecateljski program. U predvorju "Lisinskog" postavljena mu je izložba crteža, a u popratnom programu održat će se retrospektiva njegovih filmova. Talijanskom kritičaru i povjesničaru animacije Giannalbertu Bendazziju uručena je Nagrada za izniman doprinos teoriji animacije koja je utemeljena ove godine. Nagradu za najbolji izbor studentskih filmova poslanih na festival ove je godine dobio Centar za animaciju iz Seula, Koreja. Međunarodna organizacija za animirani film ASIFA dodijelila je Davidu Ehrlichu, dugogodišnjem suradniku "Animafesta" i ASIFA-e, nagradu za "izuzetan doprinos umjetnosti animacije", a "Animafestu" priznanje za 30 godina uspješnog rada. Osim 85 filmova iz 27 država u službenoj konkurenciji, za nagrade koje će se dodijeliti zadnjeg dana Festivala, 23. lipnja, borit će se 55 studentskih filmova, a pedesetak filmova bit će prikazano u informativnim programima i retrospektivama. VUKOVAR - Podizanjem festivalske zastave uz glazbu koju je napisao Anđelko Klobučar, u izvedbi dijela Orkestra osječkoj HNK-a, u Perivoju dvorca "Eltz", Gradskog muzeja u Vukovaru sinoć je otvoren 4. festival komorne glazbe. Festival će trajati do 20. lipnja a koncerti će se održavati u Mramornoj dvorani dvorca Eltz i crkvi sv. Filipa i Jakova. Vukovarski festival komorne glazbe počeo je nastupom Dunje Vejzović uz klavirsku pratnju Stefana Leihensedera u crkvi sv. Filipa i Jakova. "U želji da u Vukovaru, gradu dugovječne kulturne tradicije, festival komorne glazbe postane čvrsta spona u ponovnu kulturnom usponu grada, ostajem kao predsjednik Festivala ponosan na sve pregaoce u Vukovaru, suradnike, prijatelje i na sve sudionike koji su ujedno svojim nastupom utrli trajne putove buduće glazbene sezone grada", stoji u pismu koje je poslao predsjednik Vukovarskog festivala komorne glazbe Tonko Ninić. ZAGREB - Potkraj svibnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 394,1 tisuća nezaposlenih osoba, što je 3,3 posto manje nego prethodnog mjeseca i 5,6 posto više nego u svibnju prošle godine. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u svibnju je 100 tisuća osoba posao tražilo prvi puta, što je 1,2 posto više nego u isto lanjsko doba. Tijekom svibnja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 16,7 tisuća novih osoba, 8,3 posto manje, a istodobno s evidencije Zavoda zaposlilo se 19,9 tisuća osoba, ili 23,9 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, podatci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. (Hina) sp sp