ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Tvrtke u državnom ili pretežito državnom vlasništvu u prošloj su godini ostvarile bolje poslovne rezultate nego li godinu ranije, ostvarivši ukupno oko 253 milijuna dobiti prije oporezivanja, ali je
primjerice dobit Hrvatskog telekoma prepolovljena, a investicije svih javnih poduzeća u prošloj godini bile manje od planiranih.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Tvrtke u državnom ili pretežito
državnom vlasništvu u prošloj su godini ostvarile bolje poslovne
rezultate nego li godinu ranije, ostvarivši ukupno oko 253 milijuna
dobiti prije oporezivanja, ali je primjerice dobit Hrvatskog
telekoma prepolovljena, a investicije svih javnih poduzeća u
prošloj godini bile manje od planiranih. #L#
O poslovanju 21 trgovačkog društva u državnom ili pretežito
državnom vlasništvu sutra će na posebnoj tematskoj sjednici
raspravljati i hrvatska Vlada. Pred Vladom će se tako naći podatci o
ukupnim prihodima i rashodima, poslovnim prihodima i rashodima (od
osnovne djelatnosti, odnosno bez financijskih i izvanrednih
prihoda i rashoda), o broju zaposlenih, plaćama i investicijama, a
Vlada bi trebala ocijeniti i proces restrukturiranja te rad uprava
i nadzornih odbora tih tvrtki.
Prema materijalima koji će se naći pred Vladom, javna poduzeća i HT
u prošloj su godini ostvarili ukupni prihod od oko 46,4 milijarde
kuna, što je 12 posto više nego li godinu prije, dok su rashodi s
iznosom od ukupno 46,2 milijarde kuna porasli 9 posto.
Dobit tih tvrtki prije oporezivanja iznosila je u prošloj godini
oko 253 milijuna kuna, dok su godinu ranije završili s ukupnim
gubitkom od 856 milijuna kuna.
Najveću poboljšanje poslovanja zabilježeno je kod Ine, koja je
prošlu godinu završila s dobiti od 720 milijuna kuna, dok je godinu
ranije zabilježila gubitak od 428 milijuna kuna. Bolji poslovni
rezultati Ine u prošloj godini rezultat su i primjene formule za
izračun cijene naftnih derivata, a prema prijedlogu zaključaka
koji će se naći pred Vladom, nove tarife uskoro treba očekivati i za
plin i za struju.
Nakon Ine, najvišu dobit ostvario je HT, ali dobit od 513 milijuna
kuna upola je manja nego li 2000. (kada je iznosila 1,1 milijardu
kuna). Takav veliki pad dobiti HT-a objašnjava se promjenom načina
obračuna, odnosno usklađivanjem izračuna s metodologijom Deutsche
Telekoma, od prošle godine većinskog vlasnika HT-a.
Promatraju li se ukupno javna poduzeća, prosječna je plaća u njima u
prošloj godini bila 3.951 kunu, što je 2,3 posto više nego li godinu
prije. Tako je rast plaća usporen u odnosu na ranije godine (npr.
plaće su u 2000. u odnosu na 1999. porasle 14 posto), ali u Vladi,
kako se doznaje, time nisu u potpunosti zadovoljni s obzirom na
prošlogodišnju odluku o potrebi zaustavljanja rasta plaća.
Nezadovoljstvo Vlade vjerojatno će izazvati i činjenica o
podbačaju gotovo svih javnih poduzeća u izvršenju zacrtanih
investicijskih planova. Prošle je godine, naime, bilo isticano da
će javna poduzeća biti nosilac investicijskog ciklusa i bilo je
planirano da ta poduzeća investiraju ukupno 10,7 milijardi kuna.
No, podatci govore da su državne tvrtke prošle godine investirale
ukupno 7,5 milijardi kuna, što je tek oko 70 posto planiranog.
Među prijedlozima zaključaka koji će se sutra naći pred Vladom bit
će i prijedlog da se Autocesti Zagreb-Rijeka odobri državno jamstvo
za zaduženje od 60 milijuna eura na domaćem tržištu, dok bi se oko
115 milijuna eura starih kreditnih obveza te tvrtke, dobivenih
također uz državno jamstvo, od iduće godine preuzelo kao javni dug,
odnosno te bi obveze preuzeo državni proračun.
Novu upravu Astre Internationala Vlada će, kako se očekuje,
zadužiti da u roku dva mjeseca predloži program izlaska tvrtke iz
krize ne isključujući i mogućnost stečaja.
(Hina) bn db