ODBOR ZA PRAVOSUĐE O ZAKONU O NASLJEĐIVANJU

ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Članovi saborskog Odbora za pravosuđe upozorili su danas da će definiranje izvanbračne zajednice, kao zajednice neoženjenog muškarca i neudane žene koja traje dulje vrijeme, izazvati dosta problema u praksi. #L# Što je to dulje vrijeme, kako će se i tko će ga određivati, upitali su zastupnici raspravljajući o prijedlogu novog zakona o nasljeđivanju koji je dobio pozitivnu ocjenu Odbora. Dio članova Odbora rezerviran je prema vladinu prijedlogu da se dio poslova, koje sada obavljaju sudovi, prepusti javnim bilježnicima. Bilježnici bi, naime, mogli sastavljati javne oporuke, ugovore o doživotnom uzdržavanju, provoditi ostavinske rasprave. Mladena Godeka (HSLS) zanima u kojem postotku ostavinski predmeti čine zaostatke, tumači kako je svega pet posto takvih predmeta složeno i kako se oni brže rješavaju na sudovima. Stoga smatra da bi bilo bolje da se sudovima ostavi rješavanje ostavinskih predmeta, jer bilježnici, tvrdi, neće biti ništa brži, ali ni stručniji. Novi zakon o nasljeđivanju predviđa da se izvanbračni drug u pravu nasljeđivanja izjednači s bračnim, da se u drugom nasljednom redu prednost dade ostaviteljevu bračnom drugu pred ostaviteljevom braćom i sestrama. Krug nužnih nasljednika suzio bi se na najbliže potomke - djecu i posvojčad, te bračnog druga. Miroslav Rožić (HSP) pozornost je skrenuo na odredbu po kojoj bi izvanbračni drug naslijedio cijelu imovinu ako su ostaviteljevi roditelji umrli. Ako braća i sestre ne ulaze u krug nužnih nasljednika, proizilazi da ostaviteljev brat ne bi mogao od njega ništa nasljediti, ali bi zato unuk njegova partnera naslijedio polovicu imovine, upozorio je Rožić. Baltazar Jalšovec (HSLS) traži da se povede računa o nasljednicima poljoprivrednih gospodarstava, navevši iskustvo iz Štajerske u kojoj takva gospodarstva nasljeđuju oni koji na njima ostaju, a ostali se novčano obeštećuju kako se posjed ne bi usitnjavao. (Hina) bm mć