FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VB-REUTERS 17. VI. ISTOČNJACI VJERUJU LJEVIČARIMA A ZAPAD DESNICI

GB-E-izbori-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Trgovina-Proračun-Organizacije/savezi VB-REUTERS 17. VI. ISTOČNJACI VJERUJU LJEVIČARIMA A ZAPAD DESNICI VELIKA BRITANIJAREUTERS17. VI. 2002.Istok se sve više priklanja političkoj ljevici a Zapad desnici"Zapadna Europa, u kojoj vlada nelagoda zbog imigracije i zločina, okreće se političkoj desnici. Birači u mladim demokracijama srednje i istočne Europe, koje teže gospodarskoj sigurnosti i skorom ulasku u Europsku Uniju, okreću se lijevom centru. Planovi za širenje EU-a, najambiciozniji projekt bloka 15 zemalja članica u posljednjih par desetljeća, bit će dovršeni krajem ove godine a poziv za pridruživanje bit će upućen do 10 zemalja kandidatkinja. Ipak, promjena političkog krajobraza riskira zakomplicirati planove za širenje. Desničarski trend na Zapadu- od Francuske i Italije do Danske i Nizozemske, preko Španjolske, Portugala i Austrije, možda čak i Njemačke na rujanskim izborima - potiču strahovi zbog imigracije, glavna tema summita Europske Unije u Sevilli, od 21. do 22. lipnja. Iako većina imigranata dolazi izvan Europe, mnogi dolaze iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u.
vezi VELIKA BRITANIJA REUTERS 17. VI. 2002. Istok se sve više priklanja političkoj ljevici a Zapad desnici "Zapadna Europa, u kojoj vlada nelagoda zbog imigracije i zločina, okreće se političkoj desnici. Birači u mladim demokracijama srednje i istočne Europe, koje teže gospodarskoj sigurnosti i skorom ulasku u Europsku Uniju, okreću se lijevom centru. Planovi za širenje EU-a, najambiciozniji projekt bloka 15 zemalja članica u posljednjih par desetljeća, bit će dovršeni krajem ove godine a poziv za pridruživanje bit će upućen do 10 zemalja kandidatkinja. Ipak, promjena političkog krajobraza riskira zakomplicirati planove za širenje. Desničarski trend na Zapadu- od Francuske i Italije do Danske i Nizozemske, preko Španjolske, Portugala i Austrije, možda čak i Njemačke na rujanskim izborima - potiču strahovi zbog imigracije, glavna tema summita Europske Unije u Sevilli, od 21. do 22. lipnja. Iako većina imigranata dolazi izvan Europe, mnogi dolaze iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u. Stručnjaci tvrde da je, dugoročno gledajući, Europskoj Uniji potreban priljev stručnjaka kako bi se uravnotežila demografska situacija u Europi, sa sve starijim stanovništvom. Glasači na Zapadu priklonili su se strankama koje se protive masovnoj imigraciji, mijenjajući tako ravnotežu moći i potičući analize troškova i rizika koje sa sobom donosi širenje. Na istočnoj strani Željezne zavjese, strogi uvjeti priključivanja koje su postavili Bruxelles i članice EU-a mogli bi potkopati široku podršku pridruživanju EU-u. Većina zemalja kandidatkinja slijedeće godine planira održati referendume za priključivanje EU-u. Postoje strahovi da bi se s pridošlicama u EU postupalo kao s građanima drugog reda, kojima bi se uskraćivala isplata gotovine iz Bruxellesa i koje bi se prisiljavalo na stroge gospodarske reforme u prekratkom roku. Stanovnici srednje Europe žele biti dio moderne Europske Unije ali ne po svaku cijenu, nakon godina složenih reformi i restrukturiranja. Mnogi se nisu spremni odreći sigurnosti koje pružaju njihova društva. 'Nastojimo stvoriti modernu državu sa sistemom socijalnog osiguranja i pripremiti se za ulazak u EU', kazao je čelnik čeških socijalnih demokrata, Vladimir Spidla, nakon svoje izborne pobjede. Za sada, birači u zemljama kandidatkinjama klone se karizmatičnih populista koji upozoravaju na gubitak nacionalnog identiteta u Europskoj Uniji i zahtijevaju poštenije ugovore za svoje poljodjelce, vozače kamiona i manja poduzetništva. Sve tri glavne zemlje - kandidatkinje - Madžarska, Poljska i Češka - nedavno su izabrale vlade lijevog centra koje su svoje predsjedničke kampanje vodile zalažući se za jednostavnu i brzu integraciju u EU. Stranke desnog centra su općenito na izborima prošle loše, jer su ih krivili za nespretne reforme, interne svađe, korupciju i nepotizam. Viktor Orban iz Madžarske u travnju je za dlaku izgubio izbore nakon što je iziritirao susjedne države, financijska tržišta i Bruxelles. Bivši češki konzervativni premijer, Vaclav Klaus, poražen je na izborima održanima tijekom vikenda jer su glasači odbili ozloglašeni sporazum prema kojem je njegovoj Demokratskoj stranci građana dan udio u vlasti unatoč izbornom porazu prije četiri godine. Broj građana koji su izašli na izbore najmanji je do sada- tek 58 posto. Prošlog rujna, poljski birači okrenuli su se od nasljednika pokreta Solidarnost i priklonili komunističkim ljevičarima koji su obećavali ulazak u EU ali uz neke sigurnosne mjere s ciljem zaštite radnih mjesta i osobnih dohodaka. Političko preusmjeravanje prema ljevici, prijateljski raspoloženoj prema EU-u, pokazuje želju srednje Europe da se pridruži Zapadu, sada glavnom trgovačkom partneru regije, ali upućuje i na unutrašnje napetosti povezane s brzinom gospodarskih reformi. 12- godišnja tranzicija od centraliziranog planiranja do slobodnih tržišta rezultirala je brzim rastom u čitavoj regiji i boljim standardom života... za neke. Milijuni su, naime, ostali na krivoj strani linije koji dijeli bogatstvo, od kojih su mnogi sada siromašniji nego što su bili u razdoblju komunizma. Iako je novac iz inozemstva stigao u metropole, nakon što je teška industrija iz komunističkog razdoblja zatvorena stvorena je čitava vojska nezaposlenih. Madžarski socijalni demokrati došli su na vlast obećavajući kako će premostiti ovu gospodarsku podjelu, uz tvrdnju kako su gospodarski dobici podijeljeni nepravedno. 'Birači su nam poslali jasnu poruku, željeli su političko preusmjeravanje na lijevo', kazao je Vaclav Klaus, priznajući poraz u subotu. 'Ovo je neuspjeh, ne tek naš neuspjeh nego i neuspjeh desnice'", prenosi Ian Geoghegan.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙