NJ 17. VI. TAZ: SOCIJALISTI ISPRAZNILI DRŽAVNU RIZNICU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 17. VI. 2002. Pariške su blagajne prazne "Manevarski prostor nove francuske vlade baš i neće biti širok. U državnom proračunu nazire se deficit od 40 milijardi eura. Dalje rastezanje gotovo i nije moguće. Partneri u EU već su signalizirali Parizu da Francuskoj neće dopustiti iznimku kada je riječ o obvezama vezanim za stabilnost eura. Predstojeće će pak odluke skupo stajati Pariz. Desne su stranke najavile da namjeravaju sniziti porez na prihode. Doduše, više se ne spominje 30-postotno smanjenje poreza na prihod, što je prije samo od mjesec i pol najavio predsjednik Jacques Chirac, ali spomenuti će porez biti smanjen za pet posto. I to još ove jeseni. Od tog će smanjenja profitirati samo oni koji bolje zarađuju. Naime, polovina zaposlenih zarađuje tako malo da uopće ne mora plaćati porez na prihod. Izvjesno je također da će konzervativci povećati proračunska sredstva za policiju i pravosuđe. Govori se da bi dodatna proračunska sredstva mogla dosegnuti vrijednost od šest milijardi eura. Tim bi sredstvima, između ostalog, trebala biti kadrovski ojačana policija, koja se već sada nalazi na drugom mjestu među članicama EU mjereno kriterijem broja policajaca u odnosu na broj stanovnika. Osim toga, predviđena je i gradnja novih zatvora. Početkom srpnja predstoji rutinska prilagodba minimalne plaće (SMIC) stopi poskupljenja. Trenutno SMIC iznosi oko 1000 eura. Obvezno povećanje iznosit će 2,7 posto ali zaposleni u svim granama privrede koji moraju raditi za navedenu nisku plaću - a njihov je broj u neprekidnom porastu - nadaju se većem postotku. Sindikat CGT zahtijeva 25-postotno povećanje. No, predsjednikova stranka UMP nagovijestila je da ne želi ništa više do simbolično povećanje. Tako se desnica suočava sa zamršenim zadaćama iz računanja. Mora objasniti kako uskladiti smanjenja poreza na prihod s porastom državnih izdvajanja. Naime, Chirac namjerava izdvajati bitno više ne samo za 'unutrašnju sigurnost' već namjerava za mnogo milijardi eura povećati i proračunska sredstva za vojsku. U kontekstu smanjenja poreza manjak bi mogao biti financiran novim valom privatizacije javnih poduzeća. Budući da je taj potez u Francuskoj nepopularan, desnica je brižno pazila da tu temu ne načinje u predizbornoj kampanji. No, elektrane i plinare nalaze se u samom vrhu prodajnog popisa. Uz njih je visoko plasiran i 'Air France', europsko pudzeće za zračni prijevoz, koje je prošle poslovne godine zabilježilo najbolji financijski rezultat. Situacija se istinski usložnjava u politici zapošljavanja. Desnica zasada neće - opreza radi - zakonima dirati u 35-satni radni tjedan. Umjesto toga, namjerava dekretom dokinuti skraćenje radnog vremena. Između ostalog, dopustit će dodatne kontingente prekovremenih radnih sati. U tom će slučaju prvobitna namjera zakona - borba protiv nezaposlenosti - biti svedena na minimum. Osim toga, krajem ove godine ističe i rok za program zapošljavanja stotina tisuća mladih koji je također pokrenula crveno-ružičasto- zelena vlada. Budući da većina mladih maturanata nije dobila stalno zaposlenje, nova vlada mora smisliti nekakvo rješenje za njih. Ni to neće baš biti jeftino. Najosjetljivije je pitanje mirovinske reforme, na kojoj se opekla već posljednja desna vlada. Kada je premijer Alain Juppe 1995. g. želio produljiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu zaposlenih u javnim službama, izazvao je najveći štrajk u proteklih nekoliko desetljeća, koji je tjednima blokirao Francusku. Možda je nagovještaj desne prijelazne vlade Jeana-Pierrea Raffarina od prije nekoliko dana da namjerava ograničiti pravo na štrajk, utemeljeno francuskim ustavom, i uvesti 'minimalnu službu', povezan upravo s tim štrajkom. Kada su potom svi sindikati zajedno digli galamu, tema je trenutno skinuta s dnevnog reda. Bilo je to nešto prije završetka parlamentarnih izbora. Od danas vlada ima odriješene ruke", napominje Dorothea Hahn.