AU 16. VI. APA: ČESI GLASAJU ZA SUZDRŽANOST PREMA EU

AUSTRIJA APA 16. VI. 2002. "Mi Česi biramo koga hoćemo" "Prvi puta nakon pada komunizma 1989. g. desne su stranke proigrale većinu u češkom parlamentu. Na izborima za donji dom status najjače stranke osvojila je - uz lake gubitke - socijaldemokracija (CSSD) ali stvarni su pobjednik bili komunisti (DSCM). S 18,51 posto glasova i 41 posto mandata stranka Miroslava Grebeničeka jedina je zabilježila porast. Za razliku od brojne sestrinskih stranaka u srednjoj i istočnoj Europi češki komunisti nisu htjeli proći kroz unutrašnju reformu niti su se htjeli distancirati od prošlosti. Do travnja ove godine bili su praktički u karanteni kada je riječ o parlamentu u Pragu. Tada je donji dom usvojio zajedničku rezoluciju u kojoj je parlament naglasio da ustraje na Benešovim dekretima, položivši najveću važnost na činjenicu da je navedena odluka donesena jednoglasno. Tako su komunisti izišli iz političke izolacije. U histeriji vezanoj za obranu navodno ugroženih 'nacionalnih interesa', koju je prva u predizbornoj kampanji potpirila konzervativna Demokratska stranka građana (ODS), kategorično odbacivanje komunističkih jastrebova odjednom se našlo na drugom mjestu. Prizivanje nacionalističkih obrambenih refleksa za vrijeme predizborne kampanje upravo je dobilo krila kada su iz Austrije, Njemačke i Mađarske pristigli zahtjevi vezani za Benešove dekrete. Već prije nekoliko dana politolog Jiri Pehe upozorio je u razgovoru za APA-u da će rasprava o dekretima vezanim za protjerivanje, kakva je vođena proteklih mjeseci, samo pomoći komunistima: '40 su godina komunisti podvrgavali narod pranju mozga kada je riječ o toj temi. Upozoravali su na navodno mogući njemački revanšizam i uvijek su bili najnepopustljiviji i najtvrđi branitelji tadašnjih zbivanja. Zato priče o ugroženosti mogu koristiti samo njima', istaknuo je pehe. Izborna večer spektakularno je potvrdila Peheove prognoze. Ljutnja mnogih Čeha zbog po njihovu mišljenju zahtjeva Austrije i Njemačke za revizijom povijesti nakon drugog svjetskog rata očigledno je rezultirala prkosnom reakcijom u okviru koje su podarili veći broj glasova upravo onoj stranci koja je manje od svih ostalih zainteresirana za europsku integraciju. Drugi je oblik reakcije bila apstinencija. Kakve li dijalektike - upravo su desničarski zahtjevi iz susjedstva podarili tako značajno jačanje moći ekstremno ljevičarske stranke. Proces formiranja vlade bit će u Češkoj izuzetno težak. Socijaldemokrati su zajedno sa svojim priželjkivanim partnerom 'Koalicija' osvojili tek slabašnu većinu od 101 od ukupno 200 zastupničkih mandata. Osim toga, 'Koalicija' je heterogen savez. CSSD-ov pak šef Vladimir Spidla ne želi formirati vladu s ODS-om iako bi te dvije stranke zajedno sa čak 128 mandata imale udobnu većinu mandata koja bi im omogućila i promjenu ustava. Naime, 'oporbeni pakt' CSSD-ODS iz protekle četiri godine smatran je uoči samih izbora jednim od razloga za poraz demokratskih stranaka i za trijumf komunista. Spidla je odbio i mogućnost sudjelovanja komunista u vladi. Manje je jasan bio u osvrtu na mogućnost njihova toleriranja. Grenebiček je u noći već likovao da kod političara CSSD-a vidi prve znakove promjene stava. Tiome je otvoreno i pitanje nasljednika predsjednika Vaclava Havela. Nejasna ostaje sudbina velikog izbornog gubitnika Vaclava Klausa. No, sigurno je da nakon izbora Češka Republika ubuduće neće nastupati pomirljivije već tvrđe kada u pitanju budu sporne točke poput Benešovih dekreta i spornih poglavlja u pregovorima s EU", ističu na kraju priloga Axel Reiserer i Petr Senk.