VLADA: ROBNE ZALIHE SAMO ZA OPSKRBU U SLUČAJU RATA I KATASTROFA

ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Hrvatska Vlada utvrdila je konačnu verziju zakona o strateškim robnim zalihama po kojemu bi se te zalihe koristile isključivo za osnovnu opskrbu stanovništva u doba rata, velikih prirodnih nepogoda ili ekoloških katastrofa. #L# Robne se zalihe, izričita je Vlada, ne bi mogle koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu. Mogle bi se pak koristi za slanje žurne pomoći drugim državama kad ih pogode katastrofe, te kad hrvatske snage sudjeluju u inozemnim mirovnim i humanitarnim operacijama. Robne zalihe činile bi osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi poput žitarica, mesa i mesnih konzervi, šećera, meda, konzerviranog povrća, dječje hrane. U zalihama bi se čuvali i naftni derivati, građevni materijal i sredstva za asanaciju. Za popunu roba prema bilanci strateških robnih zaliha kroz pet godina trebat će oko 600 milijuna kuna. Sredstva bi se osiguravala iz državnog proračuna, od zakupnine skladišta i najma opreme robnih zaliha te od viška prihoda ostvarenog iz poslovanja robnim zalihama prethodnih godina. Robnim zalihama upravljala bi Vlada koja bi jednom godišnje Saboru podnosila izvješće o njihovu stanju. Vlada bi donosila i bilancu strateških robnih zaliha, u kojoj bi odredila vrstu i količinu roba i njihov teritorijalni razmještaj koji bi bio državna tajna. Po programu robnih zaliha iz 1999., u zalihama su se čuvale robe dostatne za osnovnu opskrbu oko 50.000 građana za 15 do 60 dana. Upravne, stručne i gospodarske poslove oko zaliha obavljalo bi Državno ravnateljstvo za robne zalihe čiji bi se ustroj i djelokrug propisao posebnim zakonom. Ravnateljstvo, dakle, više ne bi bilo u sastavu Ministarstva gospodarstva, nego bi bilo samostalno. Radi nadzora nad upravljanjem robnim zalihama, Hrvatski sabor bi osnovao Savjet za robne zalihe u kojem bi bila tri saborska zastupnika i dva ugledna gospodarska stručnjaka. (Hina) bm sšh