POSLOVNI PREGLED BR. 265

ZAGREB, 14. lipnja (Hina) POSLOVNI PREGLED broj 265 8. -14. lipnja 2002. SADRŽAJ: VLADA: NUŽNO DONIJETI UREDBU O OGRANIČAVANJU IZVOZA SIROVINA 2 LINIĆ: PLIN I STRUJA DO LJETA MORAJU POSKUPJETI 2 VOJKOVIĆ: SLUŽBENOG ZAHTJEVA ZA POSKUPLJENJE STRUJE I PLINA JOŠ NEMA 3 SABOR RAZMOTRIO SPORAZUME S EUROPSKOM KOMISIJOM I EBRD-OM 3 SABORSKI ODBOR ZA TURIZAM ZA UVOĐENJE DIFERENCIRANE STOPE PDV-A 3 RAST CIJENA NA MALO U SVIBNJU 0,2 POSTO 3 CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA POVEĆANE 0,2 POSTO 4 NA JADRANU U PET MJESECI PORAST NOĆENJA 21 POSTO, U SVIBNJU 43 POSTO 4 UZLAZNI TREND GRAĐEVINSKIH RADOVA U HRVATSKOJ 4 SAVJET HNB-A: INFLACIJA NIŽA NEGO LANI 5 ODNOSE PREMA HNB-U OTEŽAVALI SU POLITIKANSTVO, OSOBNI INTERESI I PRITISCI 5 POTPISAN UGOVOR O KREDITU IFC-A CROATIA BANCI 6 KARLOVAČKA PIVOVARA: PRIJEDLOG O ISPLATI DIVIDENDE OD 30 KUNA PO DIONICI 6 RAST PRODAJE KONCERNA KONČAR 6 VUKOVARSKO "BOROVO" OBILJEŽILO 71. GODINU RADA 7 "DALMATINKA" DOBILA NOVOG VLASNIKA 7 LUKA RIJEKA: NOVI UGOVOR, POVEĆANI KAPACITETI PRETOVARA 7 I DALJE PADA INTENZITET RIJEČNOG PROMETA 7 VIATOR&VEKTOR PREDAO PONUDU ZA KUPNJU "ČAZMATRANSA" 8 PROGLAŠENI NAJBOLJI MALI PODUZETNICI U 2002. GODINI 8 USPJEŠAN PRVI DIO GODINE ZA ZAGREBAČKI VELESAJAM 8 ZAVRŠENA MINISTARSKA TRGOVINSKA KONFERENCIJA WTO-A U ZAGREBU 9 RAČAN DOGOVARAO PROŠIRENJE GOSPODARSKE SURADNJE SA SAD 9 NEW YORK: RAČAN S PREDSTAVNICIMA 20 VODEĆIH AMERIČKIH TVRTKI 9 SASTANAK FRANZA BUTA I BOŽIDARA PANKRETIĆA 9 ZAVRŠILA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU 10 PRAVA IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA TURIZAM PROŠIRENA I NA "SEZONCE" 10 HUP: PRESPORE IZMJENE ZAKONA O RADU, NUŽNE PROMJENE POREZNOG SUSTAVA10 EUROPA BEZ GRANICA - DOSADAŠNJA ULAGANJA U CEE 150 MILIJARDI DOLARA 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: NUŽNO DONIJETI UREDBU O OGRANIČAVANJU IZVOZA SIROVINA Hrvatska Vlada u četvrtak je donijela uredbu o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza kojom se razrađuju uvjeti i postupci za uvođenje zaštitnih mjera, u obliku povećanja carina ili određivanja kontigenata za određene robe. Zaštitne mjere ne bi smjele biti duže od četiri godine, rekao je ministar gospodarstva Hrvoje Vojković napominjući da se Vladina uredba ne kosi s obvezama koje Hrvatska ima prema WTO-u. Članovi Vlade uredbu su podržali, a većina je ocijenila da bi trebalo donijeti i uredbu o zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog izvoza, pritom najviše spominjući drvnu industriju. Ministarstvo gospodarstva takvu bi uredbu Vladi trebalo predložiti u roku od 30 dana, najkasnije do ljetnog raspusta. Drvna industrija, druga najvažnija izvozna grana, u posljednjih deset godina gotovo je potpuno uništena, no ni ova Vlada u protekle dvije godine nije za nju učinila gotovo ništa, ustvrdio je ministar obnove Radimir Čačić. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić upozorio je da unatoč činjenici što Hrvatska ima znanje, kadrove i opremu, trgovci izvoze drvo. Pozornost je skrenuo i na prekomjerni izvoz šećera, što bi, kaže, moglo nanijeti velike štete državi. Govoreći o drvnoj industriji, potpredsjednica Vlade Željka Antunović predložila je da se nadzornom odboru Hrvatskih šuma naloži da obavi reviziju svih ugovora o isporuci trupaca, a da se u isporuci prioritet u buduće daje domaćoj industriji s višim stupnjem finalizacije. Ministar obrta i odnedavni član nadzornog odbora Hrvatskih šuma Željko Pecek zauzimao se za selektivan pristup, odnosno zabranu izvoza onog drva koje treba domaćoj industriji. Najavio je da će o spomenutim pitanjima biti riječi na sutrašnjem nadzornom odboru Hrvatskih šuma. O svim tim pitanjima Vlada će se pak odrediti u srijedu kada će analizirati stanje u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. Vlada je utvrdila konačan tekst zakona o strateškim robnim zalihama po kojemu će se robne zalihe izdvojiti iz Ministarstva gospodarstva i postati samostalna upravna jedinica - Državno ravnateljstvo za robne zalihe. Strateške zalihe predviđaju se za izvanredne situacije poput rata i elementarnih nepogoda, planiraju se za opskrbu 50 tisuća ljudi na rok od 15 do 60 dana, s tim da se dio zaliha drži i u novcu, ne samo u robi. Za osiguranje strateških robnih zaliha za razdoblje od pet godina državni proračun treba izdvojiti oko 600 milijuna kuna. Vlada je donijela uredbu o visini zatezne kamate pa će se od 1. srpnja ta kamata smanjiti sa sadašnjih 18 na 15 posto godišnje. To znači da će dužnik koji kasni s plaćanjem, uz glavnicu plaćati i zateznu kamatu na iznos duga po stopi od 15 posto. Vlada se suglasila s kupnjom protupožarnog zrakoplova C-415 od kanadske tvrtke Bombardier. Cijena zrakoplova je 23 milijuna američkih dolara, rok otplate 7 godina, kamata LIBOR + 0,50 posto godišnje. Pregovaračkom timu, sastavljenom od predstavnika ministarstava obrane, unutarnjih poslova i financija, Vlada je naložila da sa kanadskom tvrtkom pokuša dogovoriti kupnju po sistemu 'staro za novo', dakle da pokuša zamijeniti stare zrakoplove C-215, što bi u kupnji smanjilo cijenu za 15 posto po zrakoplovu. LINIĆ: PLIN I STRUJA DO LJETA MORAJU POSKUPJETI Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić rekao je u petak u Puli da struja i plin do ljeta moraju poskupiti, te da takva nepopularna vladina mjera ide u korist gospodarstva. Obraćajući se u petak u pulskom hotelu Histria sudionicima seminara "Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima", Linić je rekao da Vlada mora primijeniti takve mjere koje će, po njegovom mišljenju, koristi gospodarstvu i smanjivanju ulaznih troškova. Linić je svjestan da će, kako je rekao, kao i uvijek do sada, razliku povećanja cijena platiti građani. Naglasio je da Vlada i dalje stoji iza svoje ekonomske politike unatoč različitim ocjenama predsjednika Republike Hrvatske i ekonomskih stručnjaka te znanstvenika. Kao pozitivne ekonomske pomake za koje je zaslužna Vlada izdvojio je smanjenje negativnih tendencija pada bruto društvenog proizvoda, industrijske proizvodnje i investicija, rast solventnosti, likvidnosti poduzeća smanjivanjem blokiranih sredstava, vraćanje duga od deset milijardi kuna gospodarstvu i građanima, te smanjenje deficita državnog proračuna. No, ustvrdio je kako su deficiti u državnom proračunu, kao i strani i domaći dug i dalje veliki. Zaključio je kako je nužno doći do vlastitog kapitala kojeg se može naći u privatizacijskim prihodima, jer po njegovim riječima, zaduženje radi servisiranja duga, a ne investiranja i razvoja nije kvalitetno. Stoga će, rekao je, Vlada i dalje ustrajavati na privatizaciji. Potpredsjednik Vlade izrazio je razočaranje hrvatskom brodogradnjom, istaknuvši kako poslovanje pulskog Uljanika predstavlja poučnu lekciju neodgovornim i nesposobnim nadzornim odborima i upravama ostalih brodogradilišta. Naglasio je da Vlada neće mijenjati fiskalnu politiku, te da će nastojati ići na pojačanje prihoda mirovinskog i zdravstvenog fonda, uz nastojanja da se smanje doprinosi za te fondove. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ustvrdio je kako je monetarni sustav u posljednje dvije godine značajno konsolidiran, no da se unatoč tomu euro u Hrvatskoj još neće uvoditi jer bi to bilo preskupo i prerizično. "Time bi nestao amortizer pritjecanja inozemnog kapitala kojeg kao takvog predstavlja sadašnja kuna", zaključio je Rohatinski. O inozemnim ulaganjima u Hrvatskoj sudionicima skupa govorio je makroekonomist Mladen Vedriš, a o mirovinskoj reformi ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja Dragan Kovačević. VOJKOVIĆ: SLUŽBENOG ZAHTJEVA ZA POSKUPLJENJE STRUJE I PLINA JOŠ NEMA Ministarstvo gospodarstva još nije zaprimilo službeni zahtjev za povećavanje cijena struje i plina te stoga do njihova poskupljenja neće doći ovih dana, već bi ono moglo uslijediti sredinom srpnja, rekao je danas ministar gospodarstva Hrvoje Vojković. Povećanje cijena struje i plina vezano je uz širu energetsku reformu, i do njega će sigurno doći, no ne prije nego što se formira nezavisno regulativno tijelo, pojasnio je Vojković. Odluku o promjenama cijena energenata, predviđeno je tom reformom, određivat će Vijeće za regulaciju enegetskog sektora, čije se formiranje očekuje sredinom srpnja ove godine. Najavio je to ministar Vojković odgovarajući na upit novinara na nedjeljnoj tiskovnoj konferenciji posvećenoj predstojećoj ministarskoj konferenciji WTO-a za zemlje središnje i jugoistočne Europe u Zagrebu. Ukoliko Ministarstvo gospodarstva prije toga dobije zahtjev za poskupljenje struje i plina, razlozi za takav zahtjev bit će pomno razmotreni i ako nisu opravdani, neće se uvažiti, rekao je. Prema Vojkovićevim riječima, time se želi izbjeći da tvrtke iz energetskog sektora na račun potrošača ostvaruju financijsku korist, koju su možda mogle ostvariti pravilno provedenim restrukturiranjem, odnosno smanjivanjem troškova u poslovanju. SABOR RAZMOTRIO SPORAZUME S EUROPSKOM KOMISIJOM I EBRD-OM Sabor je u srijedu poslijepodne raspravio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju okvirnog sporazuma između Europske komisije i hrvatske Vlade, kojim se reguliraju opći uvjeti za korištenje sredstava pomoći EU za realizaciju različitih programa hrvatskih institucija. Ministar europskih integracija Neven Mimica pojasnio je da je riječ o uvjetima korištenja 249 milijuna eura bespovratne pomoći, koje će Hrvatska ostvariti temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Raspravljen je i Konačni prijedlog potvrđivanja ugovora o zajmu EBRD-a i poduzeća Autocesta Zagreb-Rijeka. Zamjenik ministra graditeljstva, razvitka i obnove Venko Ćurlin izvijestio je da je riječ o kreditu od 90 milijuna eura, koji će se koristiti za izgradnju autoceste Zagreb-Rijeka. Jamac je Republika Hrvatska, a kredit će se vraćati 18 godina, iz prihoda autoceste i uz kamatu od jedan posto. SABORSKI ODBOR ZA TURIZAM ZA UVOĐENJE DIFERENCIRANE STOPE PDV-A Predsjednik saborskog Odbora za turizam Valter Drandić rekao je u subotu da će Odbor zatražiti uvođenje diferencirane stopa poreza na dodanu vrijednost. Nakon testa s nultom stopom za turizam trebalo bi što prije uvesti diferenciranu stopu PDV-a i stoga će Odbor učiniti sve da se takav prijedlog što prije nađe pred Saborom", kazao je Valter Drandić na konferenciji za novinare u Šibeniku održanoj nakon sastanka članova dbora s turističkim djelatnicima Šibensko-ninske županije iza zatvorenih vrata. Na sastanku je ocjenjeno da bi diferencirana stopa PDV-a bila "najjači impuls" razvoju turizma. Istaknuvši kako se turistički rezultati iz godine u godinu sve bolji, upozorio je da se s druge strane uporno ponavljaju problemi koji koče razvoj turizma. Kritizirao je državu kao većinskog vlasnika hotelskih kuća, naglasivši kako je pravo čudo što ta poduzeća uspijevaju opstati s obzirom na nebrigu vlasnika. Upozorio je na velike probleme hotelskih kuća s plaćanjem, kako je rekao, previsokih naknada za autorska prava glazbenika. "Ispada da je važnije platiti to nego komunalnu naknadu", kazao je. Razgovaralo se i o značaju nautičkog turizma. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST CIJENA NA MALO U SVIBNJU 0,2 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u svibnju - ukupno sa sezonskim proizvodima bile za 0,2 posto više nego u travnju, a bez sezonskih proizvoda za 0,3 posto, dok su troškovi života istodobno zabilježili rast od 0,7 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj su pak razini u svibnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine cijene na malo porasle za 1,8 posto, što je i daleko najniža stopa zabilježena u dosadašnjem tijeku godine. Istodobno su troškovi života u ovogodišnjem svibnju bili viši za 1,5 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je također njihova najniža stopa rasta u ovoj godini. Maloprodajne cijene roba u svibnju u odnosu na travanj bilježe porast od 0,2 posto, a cijene usluga 0,3 posto. Pritom je rast cijena roba posljedica porasta cijena na malo poljoprivrednih proizvoda (mlado povrće i sezonsko voće i povrće), pa su tako cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim više za 6,3 posto, a bez sezonskih za 11,1 posto u odnosu na mjesec prije. Na svibanjski rast cijena usluga najviše je utjecao pak porast cijena stambeno-komunalnih usluga koje su povećane za 1,5 posto u odnosu na travanj. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA POVEĆANE 0,2 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u svibnju ove godine u odnosu na prethodni mjesec povećane za 0,2 posto, dok su u usporedbi s istim mjesecom lani porasle za 1,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama cijene intermedijarnih proizvoda porasle su u odnosu na travanj za 0,2 posto, dok se u ostalim grupacijama bilježi pad cijena. Tako su cijene kapitalnih proizvoda smanjene 3,6 posto, energije 0,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,3, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto. (Izvor:Državni zavod za statistiku) NA JADRANU U PET MJESECI PORAST NOĆENJA 21 POSTO, U SVIBNJU 43 POSTO Na hrvatskom je Jadranu u svibnju ostvareno 2.729.341 noćenja, što je za 43 posto više nego prošlogodišnjem svibnju, dok je ukupno u prvih pet mjeseci registrirano 4.385.146 noćenja ili 21 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prema podacima turističkih zajednica, koje je objavila Hrvatska turistička zajednica, gotovo 90 posto noćenja u svibnju su ostvarili strani turisti. Sa 2,45 milijuna svibanjskih noćenja strani gosti bilježe porast od 47 posto. Domaćih je pak noćenja u prošlom mjesecu registrirano nešto više od 282 tisuće, što je za 14 posto više nego u istim mjesecu lani. Više od 45 posto svih noćenja u svibnju ostvareno je na području Istre koja bilježi ukupno 1,24 milijuna noćenja, što je čak 52 posto više nego u prošlogodišnjem svibnju. Na Kvarneru je pak u prošlom mjesecu ostvareno 669,3 tisuća noćenja ili 44 posto više, a u Dalmaciji 819,3 tisuća, što je 31 posto više u usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem. U noćenjima realiziranim u prvih pet mjeseci ove godine strani turisti sudjeluju sa oko 82 posto. Sa ostvarenih gotovo 3,6 milijuna noćenja promet je inozemnih turista bio 25 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Kod domaći je turista, sa nešto više od 791 tisućom noćenja, zabilježen rast za skromnih 3 posto. I u prvih pet mjeseci Istra bilježi najveći broj noćenja - oko 1,88 milijuna, što je za 22 posto više nego u istom vremenu lani. Na Kvarneru je ostvareno nešto više od 1,2 milijuna noćenja ili 16 posto više nego lani, dok je u Dalmaciji zabilježeno 1,3 milijuna noćenja, što predstavlja povećanje za 23 posto u usporedbi s prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Na prvom mjestu po broju ostvarenih noćenja u prvih pet mjeseci ove godine su njemački turisti. Slijede ih Austrijanci, Slovenci, Talijani, Česi, gosti iz Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, te Poljaci, Nizozemci i Francuzi. UZLAZNI TREND GRAĐEVINSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Veća ulaganja u stambenu izgradnju i infrastrukturu povezano sa povoljnim vremenskim prilikama za građevinsku sezonu potiču daljnji uzlazni trend građevinskih radova u Hrvatskoj. O tome govore i podaci o povećanju broj izdanih građevinskih dozvola kojih je u travnju izdano 1.145, u ožujku 1.121 prema 947 u veljači te 747 izdanih građevnih dozvola u siječnju. Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj izdano 3.960 građevnih dozvola a njima je predviđena ukupna vrijednost radova od pet milijardi kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Od toga se na zgrade odnose radovi u vrijednosti nešto većoj od 3 milijarde kuna, a na ostale građevine 1,92 milijarde kuna. Prema građevnim dozvolama izdanim u prva četiri mjeseca ove godine predviđena je izgradnja 5.553 stana prosječne površine od 87,8 četvornih metara. Od 1.145 građevnih dozvola izdanih samo u travnju 91,2 posto se odnosi na zgrade, a 8,8 posto na ostale građevine. U vrijednosnom izrazu pak, predviđena vrijednost radova po tim dozvolama ukupno iznosi nešto više od 1,5 milijardi kuna, od čega se 807 milijuna odnosi na zgrade a 722 milijuna na ostale građevine. Prema izdanim građevnim dozvolama u travnju predviđena je izgradnja 1.412 stanova s prosječnom površinom od 89,6 metara četvornih. Od toga se oko 89 posto odnosi na stanove u novim zgradama. Očekuje se da bi povećanje graditeljske aktivnosti trebalo uslijediti i radi Vladinog programa subvencionirane izgradnje stanova kao i zbog sredstva od cestarina i dijela posebnog poreza na naftne derivate koji se od početka travnja 2001. uplaćuju na račun Hrvatskih cesta a namijenjena su izgradnji i održavanju javnih cesta. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB-A: INFLACIJA NIŽA NEGO LANI Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i donio više odluka iz svoje nadležnosti. U priopćenju se ističe da se makroekonomska stabilnost i dalje uspješno održava. Za prvih pet mjeseci maloprodajne cijene su povećane, u odnosu na prosinac prethodne godine, za 1,9 posto. U svibnju su bile za 0,2 posto veće nego u travnju i 1,8 posto veće nego prije godinu dana. Temeljna inflacija - koja ne uključuje cijene energenata, sezonske proizvode i cijene pod izravnom kontrolom države - iznosila je za prvih pet mjeseci 0,7 posto. To govori u prilog procjeni da će ovogodišnja stopa inflacije biti niža od lanjske, posebice ako ne dođe do novog porasta cijena nafte - stoji u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. Nakon što je smanjen priljev deviza potaknut zamjenom za euro, tečaj kune u siječnju je deprecirao, no poslije toga uslijedila je aprecijacija. Središnja banka nekoliko puta je intervenirala na deviznom tržištu, otkupivši dosad deviza u neto iznosu oko 500 milijuna eura. Temeljem takvog prirasta neto međunarodne pričuve središnje banke sada iznos nešto više od 4 milijarde dolara. Osvrćući se na povremene prigovore da ta sredstva nisu u dovoljnoj mjeri u funkciji razvoja, Savjet HNB-a podsjeća da središnja banka otkupljuje devize na tržištu emisijom kuna, koje ulaze izravno u financijski sustav i podupiru rast kreditnih plasmana banaka gospodarstvu (u prva četiri mjeseca ove godine za 8,1 posto) i stanovništvu (porast za 12,2 posto). Tijekom prošle godine intervencijama na deviznom tržištu emitirano je ukupno 7,5 milijardi kuna, a prema sadašnjim izgledima ovogodišnji iznos bit će i veći od toga. Time središnja banka ujedno sprječava i jačanje kune u pravcu kojeg djeluje neto devizni priljev po osnovi privatizacijskih prihoda i inozemnog zaduživanja - kaže se u priopćenju. Dalmatinska banka d.d. Zadar dobila je prethodnu suglasnost za pripajanje Istarske banke d.d. Pula i Sisačke banke d.d. Sisak, kao i za imenovanje Davorke Jakir za predsjednicu te banke. Članovi Savjeta HNB obaviješteni su i o nedavnim razgovorima s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda, te o raspravi saborskih odbora o godišnjem izvješću središnje banke za prošlu godinu. Uz to, Savjet HNB-a obaviješten je da je središnja banka odmah nakon saborskog istupa donedavnog glavnog državnog odvjetnika, u kojem su spominjane i navodne brojne nepravilnosti i krivotvorenje dokumenata u poslovanju neimenovane poslovne banke, zatražila pobliže informacije o tome. Ured za sprječavanje pranje novca i novoimenovani glavni državni odvjetnik odgovorili su da ne raspolažu nikakvim saznanjima na kojima bi se mogla zasnivati takva izjava - stoji u priopćenju HNB-a. ODNOSE PREMA HNB-U OTEŽAVALI SU POLITIKANSTVO, OSOBNI INTERESI I PRITISCI Hrvatska narodna banka nastojala je raditi profesionalno i pošteno, ali odnose prema HNB-u u pravilu su otežavali osobni interesi, politikantstvo i svi mogući oblici pritisaka, ustvrdio je u četvrtak guverner središnje banke Željko Rohatinski, podnoseći Hrvatskom saboru godišnje Izviješće HNB-a. Rohatinski je istaknuo da je središnja banka, tijekom 2001., u najvećem dijelu ispunila temeljne ciljeve. Postignuta je niska inflacija, održana je stabilnost tečaja kune uz stanovito oživljavanje gospodarske aktivnosti. Dodao je da je od početka 2000. do danas, postignuta stabilnost i likvidnost bankarskog sustava, te da su ukupna likvidna sredstva u tom razdoblju porasla za 50 milijardi kuna. To je, smatra guverner odraz povećanog povjerenja u domaći bankarski sustav. U promatranom razdoblju došlo je i do pada kamatnih stopa na tržištu novca sa 14 na svega dva posto, a krediti nebankarskom sustavu povećani su za 26 milijardi kuna. Sve je to, kaže Rohatinski, ostvareno uz padajuću inflaciju, koja je u prošloj godini iznosila 2,6 posto, da bi u prvih pet mjeseci ove godine pala na svega 1,8 posto. Naglasio je da je takva inflacija apsolutno najniža u odnosu na druge tranzicijske zemlje i sasvim blizu inflaciji u EU. Zbog proračunskog deficita i zaduživanja središnje države u inozemstvu, na razini od oko 10 posto BDP-a, došlo je do viška ponude nad potražnjom za devizama i aprecijacijskog pritiska na kunu. Središnja je banka zato bila prisiljena intervenirati na domaćem tržištu, zbog čega su devizne rezerve povećane za više od dvije milijarde američkih dolara, naveo je Rohatinski. Ocjenjujući bankarski sustav sve stabilnijim i uspješnijim, Rohatinski je kazao da taj sustav nije savršen, te da se zbog te nesavršenosti i mogao dogoditi slučaj Riječke banke. Odgovarajući na kritike o preniskim prihodima od deviznih rezervi, rekao je da je HNB oduvijek preferirala sigurnost, a ne profitabilnost plasmana. Hrvatski sabor je,potom, razmatrao Izvješće HNB-a za prošlu godinu, a većina primjedaba koje su zastupnici, u pojedinačnoj raspravi, uputili središnjoj banci, odnosila se na službu kontrole i nadzora nad poslovnim bankama. Tako je Željko Glavan (HSLS) od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog zatražio da mu odgovori je li HNB adekvatno reagirala na anonimne dojave o kriminalu u Riječkoj banci. Od guvernera je zatražio i da pojasni svoju tvrdnju da netko vrši politički pritisak na HNB. Ustvrdio je i da se HNB ne bi trebala držati instituta poslovne tajne kada zastupnici, u interesu hrvatskog naroda, traže podatke o, kako je ocijenio, "moralnoj pljački" u vrijeme pretvorbe i privatizacije. Zatraživši riječ, u ime Kluba SDP-a, Mato Arlović je najavio podršku HNB-ovu izviješću. Najavio je i da će taj klub Saboru predložiti da, posebnim zaključcima, obveže središnju banku da, u roku 30 dana, izvrši kontrolu kredita koje su poslovne banke odobravale za otkup dionica, udjela i imovine poduzeća, banaka i drugih financijskih institucija. O nalazu kontrole HNB bi, predlažu SDP-ovci, trebala izvijestiti Sabor, a utvrdi li nezakonitosti, i Državno odvjetništvo. POTPISAN UGOVOR O KREDITU IFC-A CROATIA BANCI Članica grupe Svjetska banka Međunarodna financijska korporacija (IFC) odobrila je Croatia banci kredit u iznosu od 9 milijuna eura, na rok od 8 godina, uz dvije godine počeka te kamatnu stopu eurolibor + 1,75 posto, odnosno približno 5 posto. Ugovor o kreditu u ponedjeljaj su u Zagrebu potpisali predsjednik Uprave Croatia banke Vedran Kuiš te IFC-ov direktor za područje južne Europe i srednje Azije Khosrow Zamani. Zajam IFC-a Croatia banka će iskoristiti za vlastitu kreditnu liniju namijenjenu financiranju investicija i obrtnih potreba obrtnika te malih i srednjih poduzetnika u industriji, poljoprivredi, turizmu i trgovini. Također, dio sredstava, kazao je Kuiš, biti će namijenjen i privatnoj stanogradnji. U ponedjeljek potpisani ugovor govori o povjerenju IFC-a u stabilnost i 'zdravlje' kako Croatia banke, tako i cijelog hrvatskog bankarskog sustava, kazao je tom prilikom Zamani. Također, predstavlja i prvi korak u suradnji između tih dviju institucija. Zamani je najavio dva slijedeća koraka suradnje. Prvi je u 'pretprivatizacijskoj' fazi, kada IFC planira, i već ima odobrenje, za ulaganje u imovinu Croatia banke. Tom se investicijom želi povećati vrijednost banke te pomoći da banka pronađe najboljeg strateškog partnera, kazao je Zamani. Najavio je i nastavak suradnje u kreditiranju Croatia banke nakon privatizacije, o čemu će u idućih nekoliko tjedana započeti razgovori predstavnika obiju strana. 4.TVRTKE KARLOVAČKA PIVOVARA: PRIJEDLOG O ISPLATI DIVIDENDE OD 30 KUNA PO DIONICI Godišnja skupština Karlovačke pivovare, najavljena za 26. lipnja, trebala bi donijeti odluku o raspodjeli neto dobiti za 2001. godinu u iznosu od 32,3 milijuna kuna, odnosno isplati dividende od 30 kuna po dionici. U usporedbi sa 100 kuna po dionici i ukupno 55,2 milijuna kuna dobiti godinu ranije, ta se dividenda čini malom, no predsjednik Uprave Karlovačke Pivovare Alex Tudor pojašnjava da je tada dividenda bila dvostruko veća od uobičajene, ali da je u 2001. evidentan i pad prodaje. Karlovačka pivovara prodala je prošle godine 870 tisuća hektolitara (hl) piva, što je za 100.000 hl manje nego godinu prije, što Tudor tumači utjecajem konkurencije iz uvoza, jer nakon ulaska Hrvatske u WTO količinske zaštitne carine (prelevmani) koje su bile 40 posto, padaju postupno po osam posto godišnje i uvozna su piva zato sve prihvatljivija po cijeni domaćem potrošaču. Prodaja svih stranih vrsta piva bila je 45 posto veća 2001. u odnosu na 2000. godinu. U prva tri mjeseca ove godine taj se postotak popeo na 56 posto prema istom razdoblju prošle godine. No, u Hrvatskoj je zabilježen pad prodaje piva svih proizvođača i to za čak četiri posto u prošloj godini. "Na to smo upozoravali prilikom povećanja trošarine sa ranijih 80, na 120, a prošle godine i na 200 kuna po hektolitru (hl)", rekao je Tudor i dodaje kako je rezultat trošarina je bio rast maloprodajne cijene piva od 15 posto, što nije nikome donijelo dobro - ni proračunu, a šteti potrošačima i poslovanju hrvatskih pivovara. Pivovara investira svake godine u unapređenje i rentabilnost proizvodnje po 7,5 milijuna EUR-a, što je planirano i za ovu godinu, a to također ima dugoročni značaj u podizanju konkurentnosti, kaže Tudor. Naglašava kako je zamjena kompletne ambalaže i boca s etiketama bila velika investicija, upravo u tom iznosu, a realizirana je dijelom prošle, a dijelom ove godine. Sada predstoji, naglašava predsjednik Uprave, sveobuhvatna informatizacija tehničkih, proizvodnih i administrativnih sektora. Karlovačka pivovara, najstarija pivovara u Hrvatskoj, u vlasništvu je Southern Breweries Establishment (SBE), Paulanera i američkog Anheuser-Busch. RAST PRODAJE KONCERNA KONČAR Društva koncerna Končar u prva su četiri ovogodišnja mjeseca prodajom proizvoda i usluga ostvarila 434,7 milijuna kuna prihoda, što je 15 posto više nego u istom razdoblju lani, objavili su iz Končara. Najveće povećanje prodaje ostvarila su Društva poslovnog područja Energetika i transport (28 posto više), čiji udjel u ukupnoj prodaji iznosi 65 posto. Prodaja na domaćem tržištu ostvarena je u iznosu od 242,7 milijuna kuna, što je porast od 23 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i predstavlja 56 posto ukupne prodaje. Najveći kupac na domaćem tržištu je Hrvatska elektroprivreda (HEP) s udjelom od 40 posto. Na inozemnim tržištima prodaja je povećana sedam posto, na nešto više od 192 milijuna kuna. U prva četiri ovogodišnja mjeseca društva koncerna Končar izvezla su proizvode i usluge u više od 40 zemalja svijeta. Najvažnija ino tržišta su Bosna i Hercegovina u koju je izvezeno proizvoda i usluga za 28,3 milijuna kuna, Jugoslavija (21,1 milijun kuna), Slovenija (16,7 milijuna kuna), Nigerija (16,5 milijuna kuna), Njemačka (13,7 milijuna kuna), Cipar (10,3 milijuna kuna), Ujedinjeni Arapski Emirati (9,4 milijuna kuna), Švedska (8,9 milijuna kuna), Velika Britanija (7,7 milijuna kuna) i Češka (6,9 milijuna kuna). Udio tih deset zemalja u ukupnom izvozu Končara je 73 posto. Najveći izvoz ostvarila su društva - Distributivni i specijalni transformatori (za 53,9 milijuna kuna), Inženjering za energetiku i transport (23,8 milijuna kuna), Mjerni transformatori (23 milijuna kuna), Generatori i motori (22,5 milijuna kuna), Kućanski aparati (11,7 milijuna kuna) i Sklopna postrojenja (10,3 milijuna kuna). Udjel izvoza tih šest društava je 75 posto ukupnog Končarevog izvoza. VUKOVARSKO "BOROVO" OBILJEŽILO 71. GODINU RADA Svečanom sjednicom Uprave i Kolegija u petak je u Vukovaru proslavljena 71. obljetnica postojanja "Borova", tvrtke koja je prije Domovinskog rata zapošljavala čak 22.000 radnika. U Domovinskom ratu "Borovo" je, po riječima predsjednika Uprave Ninoslava Bajze, pretrpjelo golemu ratnu štetu koja premašuje 300 milijuna eura. Unatoč velikim teškoćama prošle je godine proizvedeno 200 tisuća pari kožne i 180 tisuća pari gumeno-platnene obuće te 1,5 milijuna metara klinastog remenja. U "Borovu" danas rade 1032 radnika s prosjekom plaće od 2654 kune. Bajza je najavio da će "Borovo" uskoro početi snažnu promidžbu i zaštititi svoja tri proizvoda koja su ih učinili jedinstvenim i prepoznatljivim na tržištu - marke obuće "borosana", "startas" i "relax". Ovih se pregovara s mogućim izvođačima radova o obnovi prodavaonice "Borova" u središtu Vukovara, a nadaju se i dobrim rezultatima uspostavljene slobodne zone Vukovar, za koju je "Borovo" spremno ustupiti 30-ak hektara svoga zemljišta. Uz 71. obljetnicu u krugu poduzeća otvorena je i izložba fotografija s motivima Vukovara i "Borova" autorice dr. Ane Matoš. "DALMATINKA" DOBILA NOVOG VLASNIKA Sinjska predionica i tvornica konca "Dalmatinka" u stečaju dobila je novog vlasnika, talijansku tvrtku La-Distribucie iz Trsta koja se jedina prijavila na međunarodni natječaj za prodaju "Dalmatinke" i kupila je za četiri milijuna kuna. Novi vlasnik također je prihvatio sve uvjete u natječaju: uložit će 1,5 milijun eura u obnovu strojeva, zadržati najmanje pet godina svih trenutačno 420 zaposlenih radnika te nastaviti proizvodnju prediva i konca, kaže stečajna upraviteljica Blanka Mazut-Tuđen. Tvornica je podignuta davne 1952., a u najboljim je vremenima zapošljavala i do 2800 radnika. LUKA RIJEKA: NOVI UGOVOR, POVEĆANI KAPACITETI PRETOVARA Čelnici riječke Luke d.d., tvrtke Jadranska vrata d.d. i danske kompanije Maersk Sealand potpisali su u četvrtak ugovor kojim su ugovorene cijene i uvjeti korištenja lučkih terminala, izvijestio je generalni direktor Luke Miran Cofek. Cilj ovog ugovora je usmjeravanje tereta u Luku Rijeka koji u Hrvatsku stižu iz koparske luke. Riječ je, istakao je Cofek, o oko 8000 kontejnera godišnje. Ugovor je potpisan na neodređeno vrijeme, a vodstvo Luke nada se da će taj čin pridonijeti da se istovar oko 5000 kontejnera godišnje umjesto u Kopru, uskoro ostvari u riječkoj luci. Maersk Sealand međunarodna je brodarska tvrtka za prijevoz kontejnera koja posluje u najvećim svjetskim lukama. Ostvaruje oko 25 posto ukupnog svjetskog prijevoza, oko 100.000 kontejnera godišnje. Cofek je istakao da je riječka Luka do sada potpisala 10 sličnih ugovora ali da je ovaj najznačajniji. Luka, sa sadašnjim kapacitetima, jamči istovar 80 kontejnera na sat, rekao je napominjući da su nabavom dviju novih lučkih dizalica izjednačeni kapaciteti riječke i koparske luke. Dvije nove lučke dizalice (kontejnerski mostovi) dopremljene su prije tri dana. Vrijede oko 12 milijuna dolara, a kupljene su u sklopu programa modernizacije Luke u kojoj sudjeluje tvrtka Samsung, a u čijem su brodogradilištu i izgrađene. Lučke dizalice trebale bi biti sklopljene i osposobljene za rad do listopada, najavio je Cofek. Prošle godine u riječkoj luci ostvaren je prekrcaj 20.000 kontejnera, a ove godine u planira se povećanje za oko 5000 kontejnera. I DALJE PADA INTENZITET RIJEČNOG PROMETA Intenzitet riječnog prometa u Hrvatskoj i dalje je u opadanju, upozoreno je u ponedjeljak na sjednici Grupacije riječnog prometa, luka i pristaništa osječke Županijske komore. Prošle je godine u riječnim lukama i pristaništima pretovareno 1,7 milijuna tona tereta, što je manje nego u 2000. godini, a dodatne razloge nastavka negativnih trendova u poslovanju osim u smanjuju gospodarskih aktivnosti predsjednik grupacije Jozo Kopilaš vidi u manjku investicija te utjecaju "crnoga tržišta", primjerice u ilegalnom prometu šljunka i pijeska. U nekim su lukama zabilježeni manji pomaci, ali zanemarivi u odnosu na njihove mogućnosti, pa je udio riječnog prometa u ukupnom robnom prometu u RH s 2,1 pao na 2 posto, dok se u Europskoj uniji taj udio kreće od 7 do 8 posto. Kako je istaknuto za uređenje plovnih puteva ove je godine sredstvima Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Državne uprave za vode osigurano više od 54 milijuna kuna. Predviđeno je uređenje plovnih puteva Drave i Save uklanjanjem viška nanosa i obnovom hidrotehničkih objekata, a očekuje s da bi prvi radovi mogli početi krajem ovoga mjeseca. VIATOR&VEKTOR PREDAO PONUDU ZA KUPNJU "ČAZMATRANSA" Slovenska tvrtka za međunarodnu špediciju i transport Viator&Vektor d.d. predala je u srijedu ponudu za kupnju dijela imovine tvrtke Čazmatrans d.d. u stečaju, što ga je raspisao stečajni upravitelj u natječaju objavljenom u "Jutarnjem listu" 13. svibnja 2002. godine. Ta je slovenska tvrtka time potvrdila svoj interes i predala svoju ponudu Trgovačkom sudu u Bjelovaru, dan uoči isteka roka za predaju ponuda. Bude li odabrana, tvrtka Viator&Vektor, kako je objavljeno, nastaviti poslovanje "Čazmatransa" te, kao što je definirano i u uvjetima natječaja, zadržati svih 1460 zaposlenih u slijedećih pet godina kao i ime "Čazmatrans". Viator & Vektor d.d. u Sloveniji je u zadnje dvije godine preuzela pet većih slovenskih transportnih društava (TIB Transport, Transavto Postojna, Integral Lendava, Alpetour špedicija i transport Škofja Loka, Prevoz Tolmin) i postala najvećim slovenskim cestovnim prijevoznikom u teretnom prometu. PROGLAŠENI NAJBOLJI MALI PODUZETNICI U 2002. GODINI Tvrtka Euromodul d.o.o. iz Viškova proglašena je poduzetnikom godine u malom gospodarstvu za 2002. godinu, u kategoriji najizvoznika nagradu je dobila tvrtka Kamen-Sirač iz Sirača, a najinventivnijim poduzetnikom proglašena je tvrtka ero-Leko. Proglašenje najboljih poduzetnika u izboru Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo održano je u petak u Šibeniku u sklopu 2. Međunarodne konferencije i 6. Nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu. Dva druga mjesta u kategoriji naj-poduzetnika pripala su tvrtkama Tvornica turbina iz Karlovca i A-G Dinas iz Beljevine. Ove su godine dodijeljena i dva posebna priznanja - za nastavak ostvarivanja izuzetnih rezultata u malom gospodarstvu koje je dobila tvrtka Ekobit iz Zagreba te priznanje za obrazovanje mladih koje je pripalo obrtu Ante Perića iz Đakova. Najpoduzetnik i najizvoznik dobili su nagradu u vrijednosti od po 30 tisuća kuna za uvođenje ISO standarda ili marketinške aktivnosti po izboru poduzetnika, dok je najinventivnijem poduzetniku pripala nagrada u visini deset tisuća kuna za nastup na međunarodnom sajmu inovacija. Na ovogodišnji natječaj Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) za izbor najboljeg hrvatskog poduzetnika u malom gospodarstvu stiglo je ukupno 47 prijava, i to za kategoriju najboljeg poduzetnika 30 prijava, za najboljeg izvoznika 11 te za najintenzivnijeg poduzetnika šest prijava. Ovogodišnji natječaj četvrti je kojeg organiziraju MOMSP, Hrvatska garancijska agencija, HBOR i Hrvatski savez inovatora. Natječaj je namijenjen poduzetnicima koji ostvaruju godišnji promet do 60 milijuna kuna, zapošljavaju manje od 250 radnika i izvozno su orijentirani. Ocjenjivana je kvaliteta, upravljanje, zaposlenost, tehnološki i ekološki kriteriji tvrtki te ekonomičnost poslovanja, likvidnost, solventnost i izvoz. Prvo nagrađena tvrtka Euromodul vodeći je proizvođač tržišno i tehnološki razvijenih proizvoda - nadstrešnica za sklanjanje ljudi u putničkom prometu, kioska, štandova, reklamne opreme, telefonskih kabina itd. Tvrtka zapošljava 64 radnika, ima realizaciju od 30 milijuna kuna i izvozi 25 posto svoje proizvodnje. USPJEŠAN PRVI DIO GODINE ZA ZAGREBAČKI VELESAJAM Prvi dio poslovne 2002. za Zagrebački je velesajam (ZV) završio uspješno, uz povećanje prihoda od 10 posto, smanjenje troškova za 8 posto te ostvarenje obiti iz tekućega poslovanja, izjavio je u petak direktor ZV-a Davorin Spevec. Sajamske priredbe održane u dosadašnjem dijelu godine osigurale su 30 postotni veći prihod u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, odnosno ukupan je prihod od sajamskih aktivnosti iznosio 33,6 milijuna kuna. Spevec zbog svega toga ocjenjuje kako je došlo do oporavka sajamskog poslovanja i porastu interesa za sajamskim nastupima. To dovodi u vezu i sa pozitivnim utjecajem gospodarskog oporavka i ukupne stabilizacije Hrvatske. Posebno izdvojivši povećanje broja stručno-popratnih aktivnosti, kojih je dosad održano 90, od čega 30 posto s međunarodnim karakterom. Najviše, gotovo dvije trećine toga broja odnosi se na seminare i kongrese koji su okupili oko 8500 sudionika. U prvom dijelu godine ZV očekuje i domaćinstvo sjednici Srednjoeuropske udruge sajmova (CEFA), koja će se održati 26. lipnja, a koja će okupiti predstavnike sajmova iz Muenchena, Ljubljane, Graza, Klagenfurta, Budimpešte, Beča, Bratislave, Beograda, Novog Sada i Zagreba. Govoreći o pripremama za sajmove u drugom dijelu godine, Spevec je izdvojio najveću sajamsku priredbu 78. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, koji će se održati od 16. do 22. rujna, na kojoj će se kao zemlja partner predstaviti Kina. Istodobno će se održavati i 4. CROMoney, sajam ambalaže Modernpack te Prvi dani mode. Sa ZV-a najavljuju i ulaganja u infrastrukturu, a koliko i u što još je prerano reći, dok Nadzorni odbor taj program ne prihvati i proslijedi skupštini na odlučivanje, kaže Spevec. Direktor ZV-a je izvijestio i da su sindikat i Uprava ZV-a postigli dogovor o kolektivnom ugovoru koji bi nakon procedure uskoro mogao biti potpisan. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA ZAVRŠENA MINISTARSKA TRGOVINSKA KONFERENCIJA WTO-A U ZAGREBU Nakon dva dana rada kroz diskusije na četiri teme vezane uz pitanja koja su se otvorila pokretanjem novog kruga pregovora o daljnjoj liberalizaciji svjetske trgovine, u srijedu je u Zagrebu završena Ministarska trgovinska konferencija Svjetske trgovinske organizacije (WTO) za zemlje Srednje i Jugoistočne Europe. Prema riječima generalnog direktora WTO-a Mikea Moorea, možda veći značaj od samog formalnog dijela konferencije imaju aktivnosti ministara iz 18 zemlja regije izvan konferencije. Vrijeme novog kruga pregovora za zemlje koje su već postale članice, kao i proces pregovaranja za države koje se tek pripremaju za članstvo u WTO-u, vrijeme je velikih promjena, kazao je Moore na završnoj konferenciji za novinare, dodavši kako se to posebice odnosi na ekonomije u tranziciji. Tijekom konferencije stoga je posebna pažnja posvećena zemljama koje pregovaraju ili se pripremaju za članstvo u WTO-u, kao što su to Rusija, Makedonija, Jugoslavija i sl. Rekavši kako su Makedonija i Rusija relativno blizu ulasku u WTO, Moore nije želio vremenski odrediti kraj pregovora sa Jugoslavijom. Značaj uključivanja tih zemlja istaknuo je i hrvatski ministar gospodarstva Hrvoje Vojković. Hrvatska sa većinom zemalja u regiji koje nisu članice WTO-a ostvaruje značajan suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni te sa dijelom njih vodi pregovore o ugovorima o slobodnoj trgovini. Članstvo u WTO-u olakšalo bi pregovore i na regionalnoj razini, i to je razlog zbog čega je Hrvatska spremna pružiti svu pomoć u njihovom približavanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, rekao je Vojković. RAČAN DOGOVARAO PROŠIRENJE GOSPODARSKE SURADNJE SA SAD Završni službeni razgovori hrvatskog premijera Ivice Račana u Washingtonu ponovno su žarište pozornosti s političkih usmjerili na gospodarske teme. One su prevladavale tijekom susreta u petak popodne s ministrom trgovine Donaldom Evansom, državnim podtajnikom za ekonomska pitanja Alanom Larsonom i direktorima hrvatske konstituente u međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci Onnom de Beaufortom Wijnholdsom i Pitererom Stekom. Premijer Račan je nakon ovih razgovora izrazio zadovoljstvo njihovim tijekom i sadržajem, a najavio je da će uskoro nadležna ministarstva nastaviti konkretnije dogovore o proširenju ekonomske suradnje Hrvatske i SAD, te suradnje s međunarodnim financijskim institucijama. Hrvatska se ne želi pomiriti da je SAD pao na osmo mjesto među trgovačkim partnerima, osobito jer politički odnosi omogućuju da gospodarska suradnja bude raznovrsnija i bogatija. Američka administracija je uputila svojevrsni znak poslovnom svijetu da je Hrvatska ne samo pouzdani politički, nego i vrijedan gospodarski partner. Susret s Wijnholdsom i Stekom bio je prilika da se govori o novim projektima u Hrvatskoj za koje bi mogla biti zainteresirana Svjetska banka, kao i o nastavku odnosa s MMF-om u novom aranžmanu i pod novim uvjetima. NEW YORK: RAČAN S PREDSTAVNICIMA 20 VODEĆIH AMERIČKIH TVRTKI Predstavnici dvadeset vodećih američkih tvrtki s područja energetike, komunikacija, financija, brodogradnje i turizma razgovarali su u srijedu u New Yorku s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom. Po njegovoj ocjeni, svi su pokazali veliko zanimanje za poslovanje i investiranje u Hrvatskoj, a s nekima od njih održani su i odvojeni razgovori. SASTANAK FRANZA BUTA I BOŽIDARA PANKRETIĆA U Ljubljani su se u subotu sastali slovenski ministar poljoprivrede, šumarstva i prehrane Franz But i ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske Božidar Pankretić. Na sastanku je postignut konačni dogovor oko nekoliko preostalih otvorenih bilateralnih pitanja iz područja trgovine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Razriješena su sva pitanja oko bilateralnog sporazuma povezanog s ulaskom u CEFTA-u te je slovenska strana javno dala podršku Republici Hrvatskoj glede njezina ulaska u punopravno članstvo te organizacije. Osim toga, riješena su sva pitanja raspodjele kvota u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji koje proizlaze iz postojećeg ugovora o slobodnoj trgovini između dviju zemalja, te je postignut dogovor oko raspodjele kvota i u sljedećoj godini. ZAVRŠILA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU Za razvoj i poticanje malog i srednjeg poduzetništva kao najznačajnijeg sektora hrvatskog gospodarstva nužna je suradnja izvršne vlasti, lokalne samouprave i poduzetnika, zaključeno je na kraju Međunarodne konferencije i Nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu koji su se u četvrtak i petak održavali u Šibeniku. Tijekom savjetovanja istaknuta je potreba stvaranja novog hrvatskog proizvoda, poticanja razvoja zadrugarstva, kreiranja novih programa, posebice za poduzetnike-početnike, kao i osnivanja poduzetničkih zona, centara i inkubatora u svakoj hrvatskoj županiji. Poseban naglasak stavljen je na značajnu ulogu lokalne uprave i samouprave u poticanju male privrede. Dvodnevni skup bio je podijeljen na međunarodni i domaći dan u sklopu kojega je dodijeljena i nagrada za najboljeg hrvatskog poduzetnika. Riječ je o tvrtki Euromodul iz Viškova. Nagradu za najboljeg izvoznika dobila je tvrtka Kamen-Sirač iz Sirača, a najinventivnijim poduzetnikom proglašena je tvrtka Fero-Leko. Ovogodišnja Međunarodna konferencija i Nacionalno savjetovanje o malom gospodarstvu održani su u suradnji sa Šibensko-kninskom županijom i gradom Šibenikom, a kao nastavak aktivne politike hrvatske Vlade u poticanju i promicanju aktivnosti u malom gospodarstvu, koju provodi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. 6. SINDIKATI PRAVA IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA TURIZAM PROŠIRENA I NA "SEZONCE" Kolektivni ugovor za turizam i ugostiteljstvo primjenjivat će se, osim na članove turističkih sindikata, i na sezonske radnike te ne članove sindikata, odlučilo je Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Ministarstvo je time prihvatilo zahtjev sindikata koji su nakon potpisivanja ugovora u svibnju zatražili da se on primjenjuje na sve radnike u toj djelatnosti. Odluku ministra Davorka Vidovića objavio je u petak njegov pomoćnik Božo Žaja na radnom sastanku predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i Državnog inspektorata u Radničkom domu. Kolektivnim je ugovorom utvrđena najniža plaća u tom sektoru od 1821 kunu, dodatak za noćni i rad nedjeljom od 30 posto, prekovremeni i rad blagdanom od 50 posto te 10 posto naknade za rad u drugoj smjeni. Najkraći godišnji odmor trajao bi 18 dana, a visina božićnice i regresa utvrdit će se kolektivnim ugovorima na nivou tvrtki. Ugovor su 10. svibnja potpisali predsjednici Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske, Sindikata Istre i Kvarnera i Nezavisnog sindikata turizma i hotelijerstva s Granskom udrugom HUP-a. Ti sindikati okupljaju oko 20 tisuća od ukupno 35 tisuća zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu. Na sastanku u Radničkom domu bili su među ostalima ministrica turizma Pave Župan-Rusković, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić. Svi su ocijenili da je proširivanje prava iz kolektivnog ugovora dodatni poticaj razvoju turizma, jer kvaliteta usluge i profit ponajviše ovise o zadovoljstvu radnika. 7. UDRUGE HUP: PRESPORE IZMJENE ZAKONA O RADU, NUŽNE PROMJENE POREZNOG SUSTAVA Vijeće članova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nezadovoljno je sporim tempom usuglašavanja stavova socijalnih partnera oko preostalih spornih tema predloženih izmjena Zakona o radu - definicije malog poslodavca, duljine otkaznih rokova i visine otpremnina. Vijeće članova HUP na svojoj je redovitoj sjednici raspravljalo o tijeku pregovora o izmjenama Zakona o radu i pripremama stavova HUP-a o najavljenim promjenama poreznog sustava, odnosno o zakonima o porezu na dobit i porezu na dohodak, objavljeno je u petak iz Ravnateljstva HUP-a. U raspravi o izmjenama u radnom zakonodavstvu, Vijeće je dalo potporu Ravnateljstvu HUP-a u njihovim nastojanjima za povećanjem broja radnika kod malog poslodavca. Ravnateljstvu je dana i uputa da i dalje u raspravi o visini otpremnina i duljini otkaznih rokova traži usklađivanje tih kategorija s trenutnim gospodarskim mogućnostima i ograničenjima, kao i da raspravu o tim pitanjima i dalje usmjerava ka otvaranju mogućnosti gospodarskog razvoja. Nakon što je Radna skupina HUP-a predstavila analizu aktualnih zakona o porezu na dobit te dohodak, Vijeće članova HUP-a je zaključilo kako je nužna reforma oba zakona. Drže da su zakoni previše usredotočeni na naplatu poreza na dohodak i dobit, i zbog toga ostavljaju premalo prostora poticajnim mjerama za domaća i inozemna ulaganja, navode iz HUP-a. 8. POSEBAN PRILOG EUROPA BEZ GRANICA - DOSADAŠNJA ULAGANJA U CEE 150 MILIJARDI DOLARA Ukupna izravna inozemna ulaganja u zemlje srednje i istočne Europe u proteklih 12 godina iznosila su 150 milijardi američkih dolara, a iz godine u godinu razvidan je stalan rast ulaganja, rečeno je na ekonomskom forumu "Europa bez granica" koji se u ponedjeljak održavao u Beču u povodu 75. obljetnice djelovanja Raiffesien Zentralbank Oestereich (RZB). Najviše ulaganja u tom je razdoblju, 29 milijardi dolara, ostvareno je u Poljskoj, slijedi Češka sa 21 milijardom dolara te Mađarska sa 19 milijardi dolara, dok je po ulaganjima po glavi stanovnika na prvom mjestu Češka, slijede Mađarska, Estonija i Poljska. Otvarajući skup, koji je okupio gotovo 700 predstavnika vlada, financijskih i ostalih institucija te tvrtki s područja srednje i istočne Europe, austrijski savezni kancelar Wolfgang Schuessel je istaknuo da proširenje Europske unije, koje se s prvim zemljama može očekivati 2004., obostrano donosi korist i EU i zemljama srednje i istočne Europe. Vidljivo je to i iz podataka da je izvoz iz EU u 10 zemlja kandidata za članstvo u posljednjih gotovo 10 godina učetverostručen (sa 30 na 125 milijardi eura), a istodobno je znatno povećan uvoz u EU iz tih zemalja (sa 24 na 110 milijardi eura). Naglasio je da je upravo Austrija jedna od država s najvećim ulaganjima u te zemlje, koja su sa 40 milijuna eura u 1995. povećana na 2,2 milijarde eura ulaganja u 2000., a 80 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u srednju i istočnu Europu odnosilo se na austrijske tvrtke. Njih ukupno 15.000 investiralo je u tu regiju, kazao je Schuessel. Ukupna austrijska ulaganja u proteklom desetljeću u regiju iznosila su 21 milijardu eura. Izdvojio je Sloveniju kao uspješnu zemlju kandidata za EU, koja je pokazala kako je moguće puno učiniti u kratkom roku. Slovenija je završila pregovore o 26 poglavlja i od prosinca lani čeka nastavak i završetak pregovora o preostala tri, uključivo o poljoprivredi i regionalnoj politici. No, za to je potrebna odluka EU koja se očekuje od lipanjskog summita u Sevilli, kako bi se mogla završiti preostala pregovaranja, kazao je slovenski premijer Janez Drnovšek upozorivši kako se odgađanjima do jeseni (nakon izbora u Njemačkoj) dovodi u pitanje mogućnost završetka pregovora prije summita EU u Kopenhagenu u prosincu. Slovenija je u stanju završiti pregovore do kraja godine, ali Drnovšek nije siguran da će to moći učiniti druge države kako bi bile spremne za priključenje EU 2004. Analize su pokazale kako zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju snažan i kontinuiran rast, veći od rasta u EU, a to bi trebalo biti nastavljeno priključenjem tih zemalja EU. U 10 država kandidata za pristup EU u prvom krugu, BDP po stanovniku, rečeno je, kreće se od jedne do dvije trećine prosjeka EU, a u ostalim državama pretendenticama na članstvo u EU to je i ispod jedne trećine. Tako Slovenija ima BDP po stanovniku od 15.900 eura, (što je 74 posto europskoga prosjeka), Češka 13.300 (64 posto) te Mađarska 11.300 eura (62 posto). No, upozoreno je i da je to više od prosjeka per capita koje su imale Španjolska, Grčka ili Portugal u trenutku kada su postali članicama EU. Govoreći o poslovanju u srednjoj i istočnoj Europi, zamjenik predsjednika Uprave RZB-a Herbert Stepic je Sloveniju izdvojio kao najbogatiju zemlju u regiji, a Hrvatsku kao vodeću zemlju regije po kreditiranju stanovništva, na što otpada 15 posto hrvatskog BDP-a. Predsjednik Uprave RZB-a Walther Rothensteiner, podsjetivši na 75. godišnju povijest RZB-a, odnosno 116. godina pojave imena Raiffesien, istaknuo je da je RZB-jevo širenje na tržištima srednje i istočne Europe nastavljeno i u 2001. Ukupna bilanca banaka u RZB mreži porasla je 67,3 posto, na 11,4 milijarde eura, a bilanca ukupne RZB grupe porasla je 22,3 posto, na 44,6 milijardi eura, s ukupno 14.000 zaposlenih djelatnika. Imovina Raiffeisen grupe iznosi danas oko 110 milijardi eura. Rad skupa odvija se u više okruglih stolova, a u poslijepodnevnom će dijelu, posvećenom bitnim koracima i odlukama država za stabilnost regije, govoriti i hrvatski zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, a svoja iskustva o poslovanju iznijet će i predstavnici 10-ak hrvatskih tvrtki.