ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - O Alžiru jučer i danas večeras je u Medijateci Francuskoga institituta govorio istaknuti alžirski pisac koji je europskoj i svjetskoj književnoj javnosti poznat pod imenom Yasmina Khadra.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - O Alžiru jučer i danas večeras je u
Medijateci Francuskoga institituta govorio istaknuti alžirski
pisac koji je europskoj i svjetskoj književnoj javnosti poznat pod
imenom Yasmina Khadra.#L#
Knjige Yasmine Khadre godinama su bile potresno štivo za francusku
čitateljsku publiku te onu diljem Europe i svijeta. Ali do pred
godinu dana nitko nije znao da se pod pseudonimom Yasmina Khadra
zapravo krio Mohammed Moulessehoul - viši časnik alžirske vojske.
To "skidanje vela" i otkrivanje pravoga identiteta zbilo se 2001.
kada pisac kod francuskoga izdavača Julliarda objavljuje knjigu
"L'Ecrivain" (Pisac). Početkom siječnja te godine Mohammed
Moulessehoul sa ženom i troje djece stigao je u Francusku iz Meksika
gdje je boravio od rujna 2000. kada odlazi iz Alžira nakon što je u
kolovozu iste godine napustio vojnu službu. Odluku o napuštanju
vojne službe Moulessehoul donio je godinu dana ranije, odnosno
1999. kada je imao 45 godina.
U Alžiru se danas zapravo događa građanski rat što Alžirci ne žele i
ne mogu prihvatiti, istaknuo je pisac Yasmina Khadra. Pri tomu su
pak, rekao je, napušteni od međunarodne zajednice i prepušteni
samima sebi.
Zašto je tomu tako pisac ne nalazi racionalnoga odgovora, ali
dodaje da se Alžiru, iz njemu nepoznatih razloga, ne dopušta da se
stabilizira i razvija na načelima suvremenoga svijeta. Odnosno,
Alžir se destabilizira onako kako je to bio slučaj u Libanonu, a to
čini islamski fundamentalizam u sprezi s mafijom u alžirskoj upravi
i vojsci.
Na pitanje što misli koliko će dugo takova situacija trajati pisac
odgovara kako se boji da će alžirski narod još dugo patiti, jer se,
kako je rekao, "radi o dijalogu gluhih". Ali, istaknuo je, alžirski
narod je ustrajan bez obzira na to što mu nedostaje izvjesna svijest
o vlastitoj kulturi i tradiciji, što je djelomice i posljedica
kolonijalizma. A svijest o vlastitoj kulturi kao baštini mogla bi
narodu biti oslonac u teškim trenutcima kroz koje sada prolazi, kao
što je to, rekao je pisac Yasmina Khadra, bio slučaj s hrvatskim
narodom u njegovoj nedavnoj prošlosti.
Jednu nadu za bolje sutra Alžira pisac vidi u alžirskoj ženi koja
je, ustvrdio je, ponosna i dostojanstvena pa se zato i sam ponosi
što je svoje knjige potpisivao kao žena.
A da, kako je rekao, malo ublaži ozbiljnost teme, na kraju se
našalio kazavši da je pred kratko vrijeme mogao birati između
generalske karijere i one književničke kojoj se smiješi Nobelova
nagrade - za što se na koncu i odlučio.
Na kraju je pisac Yasmina Khadra dodao kako bi u budućnosti htio
napisati "knjigu pomirenja" koja bi zbližila danas suprotstavljene
strane u Alžiru.
(Hina) ip mć