BEOGRAD, 13. lipnja (Hina) - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović izjavio je u četvrtak, otvarajući okrugli stol o odnosu SR Jugoslavije i Haaškog suda za ratne zločine, da se u Srbiji suštinski ništa nije
promijenilo u odnosu prema tom sudu i da i dalje postoji golema podijeljenost javnog mnijenja, koju političari podstiču.
BEOGRAD, 13. lipnja (Hina) - Jugoslavenski ministar vanjskih
poslova Goran Svilanović izjavio je u četvrtak, otvarajući okrugli
stol o odnosu SR Jugoslavije i Haaškog suda za ratne zločine, da se u
Srbiji suštinski ništa nije promijenilo u odnosu prema tom sudu i da
i dalje postoji golema podijeljenost javnog mnijenja, koju
političari podstiču.#L#
"Političari moraju jasnije odašiljati poruke javnom mnijenju da je
Haaski sud ustanovljen zbog toga što su u sukobima u Bosni, u
Hrvatskoj i na teritoriju SRJ činjeni ratni zločini i zbog toga što
domaće pravosuđe nije adekvatno reagiralo na te zločine", kazao je
Svilanović, dodavši da praksu prikrivanja zločina u zemljama
regije treba prekinuti, jer "nije moguće prekriti prašinom
proteklih deset godina". Napomenuo je da ako se ne uspije utvrditi
odgovornost svakog pojedinca za svaki konkretni zločin, neće se
uspjeti promijeniti situaciju u zemlji "do mjere neophodne da bi
postala ravnopravni član obitelji europskih zemalja.
Okrugli stol, pod nazivom "Haaski tribunal i Jugoslavija, izazovi
suradnje", organizirao je Forum za međunarodne odnose Europskog
vijeća Srbije, uz sudjelovanje najviših predstavnika Međunarodnog
suda za ratne zločine u Haagu.
Zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda Graham Blewitt kazao je da
je vrlo važno da svi počinioci ratnih zločina budu privedeni
pravdi, jer će u suprotnom "biti posijano sjeme budućih sukoba", te
da je suštinski važno pokretanje postupaka pred domaćim sudovima,
jer Haaški sud ne može sam obaviti cijeli posao suđenja krivcima za
ratne zločine.
Blewitt je odbacio optužbe da je Haaški sud antisrpski, te naveo da
su - za razliku od Bošnjaka, koji su od prvog dana surađivali i sudu
dostavljali dokaze - Beograd i Zagreb odbijali suradnju, zbog čega
nije - kad je o zločinima nad Srbima riječ - bilo moguće prikupiti
ozbiljne dokaze.
Međunarodna zajednica, kazao je Blewitt, očekuje uskoro kraj rada
Haaškog suda, a u tužiteljstvu vjeruju da su identificirali one
čelnike za koje međunarodna zajednica drži da su odgovorni za
počinjene zločine. Do 2004. godine, kazao je zamjenik glavne
tužiteljice, Haaški sud treba istražiti još stotinjak osumnjičenih
za ratne zločine, najviše iz Bosne i Hercegovine, te istaknuo
spremnost suda da sudovima u BiH prepusti suđenja ako oni uspiju
osigurati zaštitu svjedoka i provedu reformu sudstva kako se ne bi
sudilo na osnovu etničke pripadnosti.
(Hina) tta ii