SRBIJA-POLITIKA-SLOVENCI PROTIV HRVATSKE ČEKAJU POMOĆ BRUXELLESA

SRBIJA POLITIKA 8. VI. 2002. Hladni rat između Slovenije i Hrvatske - Izdržati do 2004. godine Zagreb zna da će od ulaska Slovenije u Europsku uniju imati posla s Bruxellesom, a ne s Ljubljanom, piše Politika. Hrvatska u posljednje vrijeme vrši žestok pritisak na Sloveniju tamo gdje je ona najosjetljivija, na morskom graničnom području, da bi što više dobila prije slovenskog ulaska u Europsku uniju, budući da će poslije toga slovenska pregovaračka pozicija biti mnogo jača, smatraju pojedini slovenski političari, diplomati i novinski komentatori. Stoga je njihova poruka: "Moramo izdržati do 2004. kada će naša granica s Hrvatskom biti i granica EU, od tada bi hrvatski pritisci na nas bili i pritisci na Bruxelles, pa da vidimo kako će se s njima pogađati". Slovenski analitički odgovor na političko nevrijeme koje u posljednje vrijeme često zahvaća Piranski zaljev također je i da se u ovom konkretnom slučaju radi o "posljednjem, ili možda pretposljednjem, manevru južnog susjeda kako bi, zapravo, dobio i mnogo više od nekoliko stotina metara morske površine, jer je to samo kap u odnosu na sveukupno hrvatsko more". Slovenska strana pri tom spominje i "hrvatske maštarije o nafti u Piranskom zaljevu". Upozorava da hrvatska diplomacija stalnim gomilanjem plantažno uzgajanih školjki na jednom tako malom morskom prostoru sada želi dodati i jednu varijantu koja bi svojim željeznim arhitektonskim i ekološki problematičnim osobinama odnose među državama još više mogla zagaditi. "Njihov je cilj posve jasan: stalno nas ucjenjujući oni bi željeli uhvatiti posljednji vlak s kojim bi, prema njihovoj procjeni, mogli stići do raznih varijanti diplomatske trgovine", novi su tonovi u slovenskoj analizi odnosa između dvije države, radikaliziranih ovih dana od strane pojedinih listova zemalja EU i ocjenom o "slovensko- hrvatskom hladnom ratu". Čak je u vezi s aktualnim sporovima Ljubljane i Zagreba došlo do izvjesnih komešanja i u Europskom parlamentu, odakle su stigli i signali koji upućuju na mogućnost "vanjskog miješanja", s obzirom na činjenicu da praktično već deset godina ove dvije susjedne države nisu bile u stanju riješiti niti jedan svoj međusobni problem. Slovenski analitičari procjenjuju da su Hrvati stalno otezali s rješenjima očekujući da će Slovenija popustiti jer s takvom prtljagom ne može u Europsku uniju, što jedno vrijeme i jest bio slovenski problem i diplomatski imperativ. Ali izgleda samo do trenutka kada su Hrvati odustali od parafiranog sporazuma o granici dvojice premijera Janeza Drnovšeka i Ivice Račana. Nakon toga slovenska strana više ne očekuje da će Europska unija prvenstveno njoj zamjeriti na njenim lošim odnosima s Hrvatskom. Da podsjetimo, s ratificiranjem spomenutog sporazuma u slovenskom parlamentu nije bilo problema do glasovanja u Hrvatskom saboru o tome uopće nije ni došlo budući je većina hrvatskih parlamentarnih stranaka Drnovšekov i Račanov potpis jednostavno ignorirala kao da ga, po običaju sasvim pouzdane prethodnice konačnom rješenju, nije ni bilo. Poruka iz Slovenije na kraju daje i mogući definitivno oblikovani okvir jednog od hrvatske strane iznuđenog scenarija ne uspije li Hrvatska u sljedeće dvije godine sa svojim pritiscima i nastavi li se i nakon toga na isti način ponašati: "Slovenija će kao članica EU svom susjedu biti još tvrđi pregovarački partner, Hrvatska je više neće moći na jedan takav mangupski način izazivati budući bi to bilo izazivanje cijele Europe, a i schengenska granica bi u tom slučaju mogla Hrvatskoj postati velika, i politička i privredna prepreka". Svjesni očigledno kakve će nadležnosti Slovenci imati čuvajući vrata schengenske granice pojedini analitičari ne isključuju ni mogućnost da bi nakon 2004. uslijed eventualnih slovenskih graničnih zatezanja Hrvatska mogla imati i ozbiljnih unutarnjih problema.