CZ-DE-sukobi-Ratovi-Kriminal-Diplomacija NJ 10. VI. WELT: NJEMAČKO-ČEŠKA PRIGOVARANJA NJEMAČKADIE WELT10. VI. 2002.Europski demoni i budućnost"Lidice su bile maleno mjesto u Češkoj. Na današnji dan prije 60 godina SS je ugasio život u
Lidicama - svi su muškarci postrijeljani, sve žene deportirane a djeca odvedena - bila je to osveta za ubojstvo krvnika Heydricha i za zastrašivanje pripadnika češkog pokreta otpora. Lidice ostaje simbolom njemačke krivnje, ime i znak poput Varšave, Oradoura u Francuskoj i Marzabotta u Italiji. Takva okrutnost ledi dušu ljudi koji se prisjećaju prošlosti.No, u ime budućnosti treba uskratiti starim demonima moć da sudjeluju u njezinu kreiranju. Tajna rješenja leži u sjećanju. No, slijedi ga stara europska vještina sklapanja mira ali ona neće biti djelotvorna bez oproštaja i zaborava onome tko je počinio zlo. To zahtijeva kršćanska smjernost a propovijeda Isus. U tom se načelu krije i državna mudrost a upravo ju je Machiavelli zaodjenuo u savjet prinčevima da neprijatelja razbiju ili učine sve kako bi ga pridobili za prijatelja.Ljudi u zapadnoj Europi postupali su tako kad god su mogli - odnosno
NJEMAČKA
DIE WELT
10. VI. 2002.
Europski demoni i budućnost
"Lidice su bile maleno mjesto u Češkoj. Na današnji dan prije 60
godina SS je ugasio život u Lidicama - svi su muškarci
postrijeljani, sve žene deportirane a djeca odvedena - bila je to
osveta za ubojstvo krvnika Heydricha i za zastrašivanje pripadnika
češkog pokreta otpora. Lidice ostaje simbolom njemačke krivnje,
ime i znak poput Varšave, Oradoura u Francuskoj i Marzabotta u
Italiji. Takva okrutnost ledi dušu ljudi koji se prisjećaju
prošlosti.
No, u ime budućnosti treba uskratiti starim demonima moć da
sudjeluju u njezinu kreiranju. Tajna rješenja leži u sjećanju. No,
slijedi ga stara europska vještina sklapanja mira ali ona neće biti
djelotvorna bez oproštaja i zaborava onome tko je počinio zlo. To
zahtijeva kršćanska smjernost a propovijeda Isus. U tom se načelu
krije i državna mudrost a upravo ju je Machiavelli zaodjenuo u
savjet prinčevima da neprijatelja razbiju ili učine sve kako bi ga
pridobili za prijatelja.
Ljudi u zapadnoj Europi postupali su tako kad god su mogli - odnosno
kad god mogu - već gotovo šest desetljeća. U protivnom ne bi bilo ni
Pax Americana ni europske integracije. U protivnom, još bi uvijek
vladao hladni rat - ne samo protiv Sovjetskog Saveza već i - kao i
nakon Prvog svjetskog rata - među samim Europljanima.
Sjećanje nije samome sebi svrha. Ono obuhvaća i moralnu zadaću
uskraćivanja moći demonima prošlosti nad dušama ljudi kako se
grozote nikada više ne bi ponovile. Pokolji poput onih koji su u
procesu raspada Jugoslavije počinjeni u Srebrenici i Vukovaru - da
i ne govorimo o nezamislivim krvoprolićima na dalekim kontinentima
- pokazuju da se spomenuto načelo lako srozava na razinu puste
želje. Ponore ljudske duše od pamtivijeka nastanjuju čudovišta.
Prošlost ima veću moć nad sadašnjošću no što bi većina nas željela.
No, gdje je moć, tu je i volja da je upotrijebimo. Zato treba
odoljeti dvostrukom iskušenju: iskušenju potiskivanja vlastite
krivnje te iskušenju pretvaranja tuđe krivnje u instrument
korisnih interesa. Od toga nema sreće. To vrijedi i u osobnom životu
i u politici.
Klečanje njemačkog kancelara u Varšavi bila je hrabra gesta
smjernosti i molbe za oproštaj. No, ona je u sebi sadržavala i
nadmoćnu snagu za budućnost. Sjeme razumijevanja između Poljaka i
Nijemaca, koje je tom gestom posijao Willy Brandt, u međuvremenu je
niklo. Njegov je plod mnogo toga što spada među najbolja postignuća
sadašnjice, uključujući i poljsku pobunu protiv sovjetske tiranije
- s dubokim posljedicama za položaj Njemačke, uključujući i ponovno
ujedinjenje - i pristup Poljske NATO-u i Europskoj uniji.
Usporedba Lidica s Varšavom, Oradourom i Marzabottom pokazuje da
zajednička tuga ublažava bol te da samosvladavanje kroz pomirenje
može jednog dana nadjačati osvetu i odmazdu. Ljudi ne mogu postati
anđelima ali se od njih može tražiti da se uzdignu nad svoje
instinkte.
Odnos Čeha i Nijemaca kao da je bio zarobljen u ledu hladnog rata.
No, sada Češka treba postati članicom EU sa svim pripadajućim
pravima i obvezama. Taj status ne obuhvaća danas samo ono što se
dade provjeriti na području gospodarstva i financija, prava i
okoliša. S onu stranu hladnih kriterija ima razloga za zabrinutost:
u kakvu se Europu upuštamo? Katkad se čini da su u zemljama koje su
napustile vjetrometinu hladnog rata mentalitet i politika ostale
zarobljene u tridesetim godinama, kao da Europa nije u međuvremenu
prošla pravi pakao.
No, kakva korist od sjećanja ako ono služi samo kao potpora
uvjerenju u vlastitu ispravnost? Kakva korist od gospodarske
razboritosti kada narodi ostaju zarobljeni u ledenjačkim usjecima
mržnje a politika se time cinično koristi? Činjenica da su praški
Benešovi dekreti zaokružili mržnjom natopljenu politiku prema
manjinama iz predratnog razdoblja, da su podvrgavali poruzi zakone
i osvećivali se krivcima i nevinima spada među istine s kojima se
mora suočiti susjedna zemlja na Vltavi. Integracija Europe
posjeduje pomirujuću snagu - ali nikome neće biti poklonjena",
upozorava na kraju uvodnika Michael Stuermer.