GORNJA STUBICA, 10. lipnja (Hina) - Novi stalni postav Muzeja Hrvatskoga zagorja, odnosno Muzeja seljačkih buna koji će svečano biti otvoren u petak 14. lipnja, predstavljen je danas na konferenciji za novinstvo.
GORNJA STUBICA, 10. lipnja (Hina) - Novi stalni postav Muzeja
Hrvatskoga zagorja, odnosno Muzeja seljačkih buna koji će svečano
biti otvoren u petak 14. lipnja, predstavljen je danas na
konferenciji za novinstvo.#L#
Prema muzeološkoj koncepciji ravnatelja zagrebačkoga Muzeja za
umjetnost i obrt (MUO) Vladimira Malekovića i stručnih suradnika
Goranke Kovačić i Vlatke Filipčić Maligec, novi stalni postav je
dizajnirao i prostorno oblikovao arhitekt Mario Beusan.
Muzej seljačkih buna osnovan je 1993. godine na 400. obljetnicu
Seljačke bune iz 1573. Smješten je u baroknome dvorcu obitelji
Oršić, podignutome 1756. Taj dvorac spomenik je arhitekture prve
kategorije, a sačuvao je tipične graditeljske karakteristike druge
polovice 18. st.
Novi stalni postav Muzeja, kojega su novinari danas mogli
razgledati, daje kulturološko-povijesni pregled od 14. st. do
Jelačićeva Proglasa o ukinuću kmetstva i prati cjelokupni razvoj
feudalizma na području Hrvatskoga zagorja.
Na prvome katu dvorca prikazano je tako feudalno razdoblje -
vlastelinski gradovi od 15. do 17 . st., naoružanje i vojna oprema
16. i 17. st., Velika seljačka buna 1573., plemićki posjedi u 17. i
18. st. te Oršićeva soba koja svjedoči o životu plemstva u 18. st.
Osim toga, novim stalnim postavom obuhvaćeni su i narodni preporod
u Hrvatskome zagorju te ban Josip Jelačić i ukinuće kmetstva.
Sve se to može razgledati u sedam prostorija na prvom katu. U prvoj
prostoriji predstavljeno je 18. st. - vrijeme kada je i nastao
dvorac u kojemu je Muzej smješten.
Slijedi kronološki prikaz razdoblja izgradnje srednjovjekovnih
utvrda i naoružanja u doba seljačkih buna te središnja tema -
Seljačka buna 1573. koja je prikazana multimedijalno- odabirom
predmeta te video-projekcijama. Promjene na feudalnim posjedima u
17. i 18. st. mogu se pratiti na primjeru zagorskih dvoraca koji su
prikazani maketama, predmetima i slikama, a pregled završava
Hrvatskim preporodom - važnim razdobljem ne samo za prostor
Hrvatskoga zagorja nego i za cijelu Hrvatsku, te s banom Jelačićem i
ukidanjem kmetstva.
U prizemlju dvorca sačuvana je i barokna kapelica sv. Franje
Ksaverskoga s freskama iz druge polovice 18. st. u kojoj su scene iz
života svetaca, alegorije četiri kontinenta te prikazi
iluzionističke arhitekture koje se izradili barokni
freskoslikari, a u sakristiji izložena je crkvena baština
Hrvatskoga zagorja.
Istočno krilo dvorca zauzima galerija u kojoj se održavaju
povremene povijesne, likovne i etnografske izložbe, a svake treće
godine i tradicionalno Triennale zagorskoga suvenira. U sklopu
dvorca nalazi se i vinski podrum koji još nije u funkciji.
Muzejskome kompleksu pripada i spomenik seljačkoj buni i Matiji
Gubcu, rad kipara Antuna Augustinčića, a u blizini Muzeja je i
Gupčeva lipa stara preko četiri stoljeća.
Na konferenciji za novinare novi stalni postav Muzeja pozdravila je
pomoćnica ministra kulture Branka Šulc, najavivši da će ministar
kulture Antun Vujić u petak otvoriti novi stalni postav Muzeja
Hrvatskoga zagorja.
(Hina) sdjur ip