22 POSTO HRVATA NEĆE SUDJELOVATI NA IZBORIMA U BIH

SARAJEVO, 7. lipnja (Hina) - Dvadeset i dva posto građana Bosne i Hercegovine hrvatske nacionalnosti nema namjeru glasovati na općim izborima koji će se u toj zemlji održati 5. listopada, pokazalo je istraživanje što ga je proveo američki Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose (NDI).#L# Predstavljajući rezulTate istraživanja provedenog tijekom svibnja na uzorku od 3.700 ispitanika, voditelj odjela NDI za BiH Michael Balagus kazao je u Sarajevu kako su Hrvati uz mlade između 18 i 30 godina ti koji su u najvećoj mJeri iskazali nezainteresiranost za izborni proces. Većina drugih ispitanika izjasnila se kako će sudjelovati na izborima. Čak 82 posto ispitanika izjavilo je kako kani glasovati no Balagus drži kako će odaziv u listopadu ipak biti nešto manji, unatoč važnosti predstojećih izbora. "Ovogodišnji izbori možda su najvažniji od rata", kazao je voditelj ureda NDI podsjetivši kako su sve vlade do sada imale razmjerno kratke mandate u kojima ništa posebno nisu ni mogle učiniti. Ove godine po prvi puta će se birati zakonodavna i izvršna vlast u BiH koja će imati četvorogodišnji mandat. Čak 66 posto ispitanika izjavilo je kako ove godine kani glasovati za stranku odnosno političara koji će biti u stanju poboljšati kvalitetu njihova života, a ovakvo opredjeljenje identično je kod svih nacionalnih skupina. U sferi politike jačanje države BiH prioritet je za 28 posto ispitanih Bošnjaka, 12 posto Srba želi jačanje Republike Srpske dok 24 posto Hrvata drži važnim zaštitu njihovih vitalnih nacionalnih interesa. Popularnost političkih stranaka BiH nije bitnije izmijenjena u odnosu na veljaču kada je rađeno slično istraživanje koje je pokazalo kako je Socijaldemokratska partija (SDP) najutjecajnija na državnoj razini te u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj primat i dalje uvjerljivo drži Srpska demokratska stranka (SDS) koju je utemeljio Radovan Karadžić. Za srpskog člana Predsjedništva BiH kojega bi predložila SDS glasovalo bi između 30 i 36 posto bosanskih Srba, dok bi kandidat Partije demokratskog progresa (PDP) ili Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) mogao dobiti tek između 11 i 13 posto njihovih glasova. Kod bosanskohercegovačkih Hrvata i dalje je neupitno pretežito opredjeljenje za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) - kandidat ove stranke za člana Predsjedništva BiH može računati na potporu između 52 i 58 posto Hrvata koji budu izašli na birališta. Protukandidati koje bi nominirali SDP ili Nova hrvatska inicijativa (NHI) ne mogu računati na više od 9 posto glasova. Među Bošnjacima kandidat SDP-a mogao bi dobiti do 31 posto glasova, a kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) do 28 posto. Ti odgovori ne poklapaju se, međutim, s pojedinačnim rejtingom političara. Među građanima Federacije BiH najpopularniji je Haris Silajdžić iako je njegova stranka tek na trećem mjestu po utjecaju među biračima s 14 do 17 posto glasova. U stopu ga slijedi Zlatko Lagumdžija iz SDP-a, dok predsjednik SDA Sulejman Tihić značajno zaostaje za njima. Ukupno promatrano, Krešimir Zubak ima pojedinačno najveću potporu birača kao političar iz reda hrvatskog naroda, a predsjednik HDZ-a Bariša Čolak zaostaje gotovo dvostruko, no pri tom treba imati na umu kako je riječ o zbroju glasova birača iz sve tri etničke skupine. Zubak istodobno vodi na popisu političara koji su dobili i najveći broj negativnih ocjena. Bosanskim Srbima najpopularniji je trenutačni entitetski premijer Mladen Ivanić, a slijedi ga predsjednik entiteta Mirko Šarović. Najnepopularniji političar među Srbima je Zlatko Lagumdžija. Ocjene o izgledima stranaka na izborima za državni parlament pokazuju kako SDP i dalje ima potporu najvećeg dijela biračkog tijela. Za kandidate te stranke glasovalo bi 14 posto birača, za kandidate SDS-a 12, koliko bi dobila i SDA, dok bi svoje glasove HDZ-u dalo 7 posto biračkog tijela. Stranka za BiH dobila bi šest posto glasova koliko i SNSD Milorada Dodika, a slijedi Ivanićeva PDP s pet posto glasova. Novost na političkoj pozornici BiH nakon izbora u listopadu vjerojatno će biti Bosanska stranka (BOSS) čiji je lider Mirnes Ajanović skandaloznim istupima i provokacijama u federalnom parlamentu uspio zadobiti potporu dijela javnosti. Ta bi stranka mogla imati potporu četiri posto biračkog tijela. Za ulazak u parlament na bilo kojoj razini političke stranke u BiH ove godine moraju osvojiti najmanje 3 posto glasova. Prema istraživanjima NDI, osim HDZ-a među hrvatskim strankama jedine izglede za to ima do sada marginalna Narodna stranka "Radom za boljitak" koju je utemeljila obitelj Ivanković iz Širokog Brijega. Prema dostupnim analizama koje se sačinio NDI, sve ukazuje kako nakon listopada ne bi trebalo biti značajnijih promjena u odnosu na postojeći odnos snaga, kako na entitetskim tako i na državnoj razini. Michael Balagus drži, međutim, kako u tome nema ničega lošega jer su se važne promjene već zbile. On podsjeća kako je na prvim izborima 1996. blok tri nacionalističke stranke - SDS, HDZ i SDA - mogao računati na gotovo 90 posto glasova, dok je tadašnja oporba i kroz ujedinjeni nastup uspjevala skupiti tek šest posto glasova. Raslojavanje biračkog tijela i veći broj stranaka te njihove koalicije mogu samo biti pokazatelj demokratizacije političkih prilika u BiH, zaključak je NDI-ja. (Hina) rm ii