RGR 6. VI. NATO NA BALKANU - OTIĆI ILI OSTATI

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 6. VI. 2002. Petar Iskenderov: NATO na Balkanu: otići ili ostati? Šestog lipnja u Bruxellesu je održan sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a. Oni su raspravljali o stanju na Balkanu i o budućem smanjenju broja postrojbi NATO-a u BiH i na Kosovu. Planirano smanjenje brojnosti mirovnih snaga saveza na Balkanu najviše će se osjećati u BiH. Predviđa se da će se SFOR smanjiti za oko jednu trećinu, s današnjih 19 na 12 tisuća vojnika i časnika. Na Kosovu će od 39 tisuća ostati 33,2 tisuće pripadnika KFOR-a. Prema riječima ministra odbrane Kanade, stanje na Balkanu se poboljšava i zato se broj mirotvoraca može smanjiti. Ali zanemarimo preoptimističnu ocjenu stanja u regiji i umjesto toga kažimo da predloženo smanjenje brojnosti NATO-a nipošto ne znači povlačenje saveza s Balkana. Štoviše, činjenice svjedoče da NATO namjerava učvrstiti svoj položaj u regiji, ali u novom formatu. Prije svega, zapovjedništvo KFOR-a i SFOR-a bit će, kao i ranije, u nadležnosti Bruxellesa. Drugo, vrijedna je pozornosti nedavna publikacija u londonskom listu The Sunday Telegraph. U njoj piše o planu Washingtona da u okviru saveza organizira posebne vojne jedinice koji trebaju biti alternativa Snagama za brzo djelovanje pod okriljem EU. Prema pisanju lista, SAD želi tim načinom preduhitriti uniju kako bi spriječio njeno samostalno sudjelovanje u mirovnim operacijama, posebice na Balkanu. Treba najzad spomenuti i skorašnju izjavu civilnog predstavnika NATO-a na Balkanu Roberta Berryja. On je dao poticaj za održavanje balkanske regionalne konferencije posvećene problemima očuvanja sadašnjih granica u regiji. Ovaj prijedlog je izravna posljedica rezolucije koja je krajem svibnja usvojena u Skupštini Kosova. Albanski predstavnici su u njoj najavili da ne priznaju odluke UN o Kosovu i makedonsko- jugoslavenski sporazum o ukidanju ograničenja. Rezolucija je bila pravi hladni tuš za NATO jer upravo je savez prije 3 godine faktički uzeo pod svoje krilo čelnike OVK koji su sada na čelu pokrajinske skupštine. Rezoluciju Skupštine Kosova slijedio je napad brojnih albanskih ekstremista na položaje makedonske vojske. Ekstremisti koji su se pod kontrolom NATO-a službeno razoružali, rabili su u ovom napadu čak i minobacače i bacače projektila. Zato je Bruxelles bio prinuđen osvijetliti svoj obraz izjavom o nepovredivosti balkanskih granica, uz osjetljivo prešućivanje vlastite odgovornosti za kultiviranje albanskog ekstremizma na Kosovu i u Makedoniji. Inicijativa saveza za održavanje balkanske konferencije ima i dublji motiv. To je, na prvi pogled, repriza prijedloga Rusije o balkanskom summitu na kojem bi se potvrdio suverenitet i teritorijalna cjelovitost država regije. Ali nije baš sve tako jednostavno. U izjavi gospodina Berryja riječ je o forumu pod okriljem NATO-a. Upravo savez namjerava da organizira i bude jamac postignutih sporazuma, dok Rusija polazi od stajališta da je to isključiva uloga UN-a i Vijeća sigurnosti. Balkanska politika NATO-a posljednjih se godina toliko kompromitirala da ovaj blok nema moralnog prava pretendirati na ulogu jedinog gospodara sudbine zemalja regije. Dojam je da i čelnici albanskih ekstremista i savez imaju, u biti, jedan te isti cilj - da izoliraju UN od rješavanja balkanskih problema. (RGR)