AU 6. VI. DS: NATO ZANIMA SAMO NOVAC?

AUSTRIJA DER STANDARD 6. VI. 2002. Reforma NATO-a postaje pitanje novca "Tko u Austriji smatra da će pristupom NATO-u moći uštedjeti novac za nove lovce, treba danas pratiti zbivanja u Bruxellesu. Ministri obrane članica Sjevernoatlantskog saveza sastat će se na dva dana u tom gradu kako bi u prvom redu govorili o jednoj temi: o skupim ulaganjima u vojsku. 'NATO mora izdvajati više novca kako bi ostao djelotvoran', izjavio je u srijedu uoči sastanka kratko i jasno glavni tajnik NATO-a George Robertson. No, u Bruxellesu će u ulozi najvišeg izricatelja opomena nastupiti američki ministar obrane Donald Rumsfeld, potičući Europljane da pojačaju svoje napore. Naime, kada je riječ o vojnim kapacitetima i o sukladnoj visini proračunskih izdvajanja za obranu, Europljani daleko zaostaju za SAD. Ne budu li ulagali i osuvremenjivali svoje oružane snage, Amerikanci, koji raspolažu cjelokupnim 'hardwareom', potisnut će ih na rub zbivanja, prognozira glavni tajnik NATO-a Robertson. Time sasvim točno opisuje dojam koji se nametnuo već prilikom antiterorističkog pohoda u Afganistanu. No, problem nije samo u nedovoljnoj masi već i u 'tehnološkoj rupi' koja zjapi između atlantskih partnera - i to usprkos činjenici da europski političari nadležni za obranu - poput njemačkog ministra obrane Rudolfa Scharpinga - pobijaju tvrdnje da samo SAD raspolažu visoko tehnološki razvijenim naoružanjem. U svakom slučaju, Njemačka u tenku 'Fuchs', specijaliziranom za otkrivanje atomskog, kemijskog i biološkog oružja, posjeduje vojnu opremu kakvu čak i Amerikanci smatraju korisnom - kao što je prije nekoliko mjeseci pokazao plan razmještanja nekoliko tih kotrljajućih laboratorija za analizu atomskog, biološkog i kemijskog oružja u Kuvajtu. Usprkos tome, glavni tajnik NATO-a Robertson smatra da veliki nedostaci postoje upravo na području obrane od atomskog, biološkog i kemijskog oružja kao i na području sposobnosti brzog premještanja postrojbi i materijala na krizna područja. Doduše, na tom području Europljani ipak postižu određeni napredak odlukom o ulaganju u transportni zrakoplov tipa A400M ('vojni bus') - bude li novac na kraju uistinu izdvojen. Članice NATO-a bave se temom 'obrambenih kapaciteta' još od 1999., kada su pokrenule 'Inicijativu za obrambene kapacitete', izradivši popis od 58 pozicija kod kojih postoji potreba za nadoknadom zaostataka. Mnoge su točke već odrađene - što još ne vrijedi upravo za one najskuplje. Od današnjeg sastanka očekuje se novi impuls u tom smjeru. Još je neizvjesno hoće li se države obvezati na konkretna obećanja i termine. Rješenje koje favoriziraju financijski slabašni Europljani jest 'podjela rada': svaka država ne bi trebala biti sposobna odraditi baš sve vojne zadaće. Doduše, to načelo vrijedi u NATO-u već sada ali moglo bi biti dosljednije primijenjeno. Neposredno uoči sastanka u Bruxellesu, Britanci i Španjolci željeli su pozvati na veliki reformski potez koji bi daleko nadmašio temu financija. Premijer Tony Blair i premijer Jose Maria Aznar poslali su zajedničko pismo u kojem izlažu svoje vizije NATO- a, doraslog novim sigurnosno-političkim izazovima. I u tom se pismu govori o obrani od oružja za masovno uništenje, izgradnji kapaciteta i fleksibilnijim zapovjednim strukturama. No, središnju poziciju zauzima borba protiv terora kao nova egzistencijalna osnova NATO-a", prenosi na kraju priloga Joerg Wojahn.