LINIĆ O DVOTJEDNOM BORAVKU MISIJE MMF-A I NOVOM STAND BY ARANŽMAN

LINIĆ O DVOTJEDNOM BORAVKU MISIJE MMF-A I MOGUĆEM NOVOM STAND BY ARANŽMANU Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) boravila je protekla dva tjedna u Hrvatskoj u sklopu redovitih godišnjih konzultacija, a dogovoreno je da se o novom stand by aranžmanu razgovori prolongiraju za rujan, kazao je danas novinarima potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Pojasnio je da je razlog tomu što su iz MMF-a htjeli obuhvatiti i analizirati ne samo proračun već konsolidirani račun države, uključujući i DAB, HFP, izvanproračunske fondove, mirovinski i zdravstveni, jedinice lokalne samouprave. To će se pripremiti iduća tri mjeseca, ali vaninstitucionalno jer trenutno nema institucionalnog rješenja za takvo što, rekao je Linić dodajući da će stoga u proceduru novi zakon o nacionalnim računima s novim načinima prikupljanja podataka, a FINA je infrastruktura za praćenje nacionalnih računa i obradu. Iako su predstavnici MMF-a željeli i mjesečna izvješća, dogovorit će se redovito kvartalno izvješćivanje počev od 2003. Posebna pozornost Misije bila je tako posvećena trenutačnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, viđenju makroekonomske politike te strukturnim reformama, koje bi hrvatska Vlada trebala provesti. U izvješću MMF-a, kaže Linić, navode se ocjene politike Vlade u protekle 2,5 godine, odnosno stabilnost gospodarske situacije, pozitivno promijenjeni makroekonomski uvjeti poslovanja, kontinuiran gospodarski rast od oko 4 posto, niska inflacija, stabilan financijski sektor, pad kamatnih stopa, porast ulaganja. Utvrđeno je, nastavio je potpredsjednik Vlade, i da je učinjeno dosta napora na ograničenju proračunske potrošnje, da su zakoni kvalitetni ali da je provedba usporena. Veliko opterećenje je deficit središnje države, koji će u ovoj godini biti oko 6 do 6,5 posto BDP-a, a to se smatra i razlogom usporena rasta, kazao je Linić. Iako su ino zaduženja visoka, pozitivno je, smatra Linić, što se ta zaduženja usmjeravaju u ulaganja. MMF ocjenjuje i da bi Vlada u iduću godini i pol trebala biti efikasna u provedbi rješenja te reformi u pravosuđu i administrativnom aparatu. Za oživljavanje gospodarskih aktivnosti potrebna je, po MMF-ovoj ocjeni, daljnja privatizacija te fleksibilnost tržišta rada, što će biti postignuto novim radnim zakonodavstvom. Linić je potvrdio da u izvješću MMF-a stoji da se ulazi u predizborno vrijeme, ali i da zastoja reformi nema zbog političkih razloga već zbog sporosti, tromosti i neefikasnosti državne uprave. Iz MMF-a imaju i dva scenarija, kaže Linić, o daljnjem razvoju Hrvatske. Prvi je zadržavanje sadašnjeg kontinuiteta s 4,5 postotnim rastom, blagim rastom zaposlenosti ali neznatnim smanjenjem nezaposlenosti, te drugi slučaj efikasnije primjene zakona, ubrzanja reformi, uz uštede na broju zaposlenih u javnim službama, fleksibilnost rada, što osigurava rast oko 7 posto godišnje. No u takav drugi scenarij u MMF-u, prenosi Linić, teško vjeruju s obzirom na izbornu godinu. Na upit o ocjeni predsjednika Stipe Mesića nakon razgovora s Misijom MMF-a o izradi vlastitog, hrvatskog ekonomskog programa, Linić je odgovorio da Vlada provodi svoj program ekonomske stabilnosti koji joj nitko nije nametnuo. Program je podupro i Sabor i prije nego je sklopljen prvi aranžman s MMF-om. Bilo kakav drugi program, kaže Linić, nije nigdje vidio.