ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Kako globalizacija kao dominantni proces utječe na transformaciju tradicionalne političke kulture te koji su novi aspekti političkih kultura pod okriljem globalizacije, neka su od pitanja koja su danas
postavili ugledni njemački, slovenski i hrvatski znanstvenici na okruglom stolu "Globalizacija i politička kultura: jedna suprotnost?".
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Kako globalizacija kao dominantni proces
utječe na transformaciju tradicionalne političke kulture te koji
su novi aspekti političkih kultura pod okriljem globalizacije,
neka su od pitanja koja su danas postavili ugledni njemački,
slovenski i hrvatski znanstvenici na okruglom stolu "Globalizacija
i politička kultura: jedna suprotnost?".#L#
Na okruglom stolu koji su organizirali njemačka Zaklada Konrada
Adenauera i zagrebački Centar za politološka istraživanja rečeno
je da je globalizacija nova paradigma i temeljni proces koji
prožima sve društvene strukture. Anđelko Milardović iz Centra za
politološka istraživanja istaknuo je da je globalizacija
isprepletena sa svim sferama života i dominantni je proces koji
utječe na nova oblikovanja društava i država.
Znanstvenici polaze od teze da globalizacija znači
denacionalizaciju i da redefinira okvir nacionalne države. Osim
toga, smatraju da transformira i rekonstruira nacionalnu državu u
transnacionalnu, a zbog promjenjivih okvira nacije i države,
globalizacija utječe i na pojavu novih kulturnih vrijednosti.
Istaknuta je i važnost "niti poveznica" za ujedinjenje Europe.
Lukrecija Vrnoga iz zagrebačkog Instituta za migracije rekla je da
su povijest i tradicija te povezujuće niti koje mogu dovesti do
zajedništva. Dodala je da države znaju da se kod ujedinjenja
trebaju nečega odreći te da je najteže dio ovlasti prenijeti na
nekoga drugoga, ali one će to ipak učiniti jer su presudne koristi.
Pri tomu, smatraju znanstvenici, riječ je najprije o vanjskom
ujedinjenju, dok su promjene razmišljanja i vrijednosti
dugotrajniji proces.
Govoreći o globalizaciji i problemu političke legitimacije
Vladimir Vujčić (Fakultet političkih znanosti) istaknuo je kako
još uvijek ne postoje cjelovita pojmovna određenja globalizacije i
političke kulture jer se radi o kompleksnim temama.
U ujedinjenoj Europi potrebno je postići zajednički politički
identitet, smatra Vujčić i dodaje da sudjelovanje u istom
političkom sustavu nije dovoljno da ujedini ljude. Kao primjer
naveo je Bosnu i Hercegovinu za koju smatra da je zemlja bez
zajedničkog političkog identiteta, bez kojega, istaknuo je, nije
moguće donositi zajedničke političke odluke. "Tri konstitutivna
naroda u BiH ne mogu jasno odrediti svoje političko zajedništvo, a i
Srbi u Hrvatskoj još i danas propovjedaju etnički ili kulturološki
nacionalizam", dodao je Vujčić.
Govoreći o globalizaciji i političkom obrazovanju, Berto Šalaj s
Fakulteta političkih znanosti istaknuo je važnost političkog
obrazovanja u socijalizaciji i političkom razmišljanju, a upozorio
je i na nekritičko prenošenje američkog modela obrazovanja
"Civitas" na hrvatski sustav obrazovanja.
Slovenski znanstvenik Milan Zver govorio je o nacionalnom te
političko-kulturnom identitetu i euro-integraciji ustvrdivši
važnost koju ima povijest u oblikovanju nacionalne političke
kulture. Naveo je tri "lagera" ili subkulture: katoličku,
liberalnu i socijalističku koje su oblikovale političku kulturu
srednjoeuropskih naroda. Spomenuo je i rezultate istraživanja po
kojima Hrvati imaju puno veći stupanj političke participacije od
Slovenaca. Njemački znanstvenik Joachim Weber, koji trenutno
predaje na zagrebačkom PMF-u u okviru akademske razmjene, govorio
je o globalizaciji, makroregionalizmu i političkoj kulturi.
(Hina) bma ip