SKV : HRVATSKA U 15.30 SATI

ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - ZAGREB - Prošla godina bila je godina s najvećim rastom BDP-a, od 4,1 posto i investicija 9,1 posto u zadnjih pet godina, u istom razdoblju imali smo i najnižu razinu inflacije od 2,6 posto, istaknuo je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila Izvješće o izvršenju Državnog proračuna za 2001. Govoreći o makroekonomskom okruženju u 2001., Kuštrak je naveo da je tečaj kune bio stabilan, da su plaće rasle i realno, za 1,4 posto i nominalno, za 6,5 posto. Izvoz je rastao po stopi od pet posto, ali je i uvoz istodobno povećan za 14,7 posto, rekao je zamjenik ministra financija. Govoreći o nezaposlenosti, Kuštrak je rekao da je ona statistički narasla na 22 posto, te se zauzeo da se prijeđe na međunarodne standarde u praćenju nezaposlenosti. ZAGREB - Paket od četiri konačna zakonska prijedloga koji bi trebao urediti bankarsko i tržište vrijednosnih papira, Vlada je s današnje sjednice poslala Hrvatskom saboru na raspravu i donošenje. U tom paketu je i konačan tekst zakona o bankama po kojemu temeljni kapital potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna. Bivšim štedionicama, koje su do konca prošle godine, povećale svoj temeljni kapital na 20 milijuna kuna i dobile odobrenje HNB-a, da rad nastave kao banke, to će se i omogućiti. Novi zakon o bankama, središnjoj banci - HNB-u daje mogućnost nadzora nad pravnim osobama povezanim s bankom, zatim ovlaštenje da prati poslovne aktivnosti banaka i skupine banaka koje bi za cilj mogle imati ograničavanje tržišnog natjecanja. HNB će propisivati obvezu formiranje rezervi za sve banke. Vlada je utvrdila konačnu verziju zakona o štedno-kreditnim zadrugama po kojemu bi te zadruge mogle obavljati platni promet za svoje zadrugare, temeljem ugovora s poslovnom bankom u kojoj imaju račun za redovito poslovanje. ZAGREB - "HDZ podržava sve akcije koje vode rasvjetljavanju svih spornih situacija oko donacija iz iseljeništva za obranu Hrvatske", istaknuo je predsjednik stranke Ivo Sanader komentirajući zahtjev Državnog odvjetništva za zabranu raspolaganja tim novcem na računu HDZ-ove Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Ako postoji i najmanja sumnja da je bilo ikakvih malverzacija s novcem iseljenika HDZ će dati punu potporu institucijama pravne države kako bi se o tome doznala puna istina, naglasio je Sanader. Drži da će HDZ nakon provednih istraga profitirati jer će se pokazati da su to bile paušalne ocjene i neutemeljene optužbe. Upitan hoće li na predstojećoj sjednici Središnjeg odbora stranke zatražiti razrješenje ravnatelja Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Ivića Pašalića, Sanader je odgovorio da se o tome već odredio na prošlom HDZ-ovu saboru. O eventualnoj odgovornosti ravnatelja Zaklade Ivića Pašalića biti će riječi na Središnjem odboru, rekao je Sanader, izvijestivši da će na Središnjem odboru predložiti da se novac hrvatskih iseljenika, koji se nalazi na paralelnom računu Zaklade, uplati u državni proračun. ZAGREB - U Hrvatskoj je od 1990. zabilježeno 2.279 kaznenih djela terorizma, većinom počinjenih tijekom rata, a prijavljeno je 356 osoba od kojih je na većinu primijenjen Zakon o općem oprostu, izjavio je danas ravnatelj policije Ranko Ostojić na seminaru "Zaštita od terorizma i drugih oblika nasilja". Ostojić je rekao da je policija zabilježila i tri teroristička napada međunarodnog karaktera za koja je osumnjičeno osam osoba, no nije precizirao o kojim je to slučajevima riječ. Kao najveći uspjeh u suzbijanju međunarodnog terorizma istaknuo je presijecanje lanca krijumčarenja oružjem namjenjenog Irskoj Republikanskoj Armiji sredinom 2000. Načelnik Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke Robert Kralj je istaknuo da Hrvatska nije suočena s izravnom terorističkom prijetnjom. Po njegovim riječima u Hrvatskoj je lani stopa kriminaliteta iznosila 1.728 kaznenih djela na sto tisuća stanovnika što je znatno ispod europskog prosjeka. Po podacima MUP-a od 1992. do prošle godine bilježi se pad broja najtežih kaznenih djela, pa tako Hrvatska sa 2,3 ubojstva na sto tisuća stanovnika ima jednu od najnižih stopa, kazao je Kralj. Istaknuo je da se do 1998. bilježi pad broja prijavljenih osoba i ukupnog broja kaznenih djela, ali i porast imovinskih delikata. Kralj je zaključio da je stanje sigurnosti u Hrvatskoj na visokoj razini. ZAGREB - Državno sudbeno vijeće (DSV) danas je ukinulo imunitet istražnom sucu karlovačkog Županijskog suda Juraju Boljkovcu, kako bi se protiv njega mogla provesti istraga zbog sumnje da je primao mito. Skidanje sudačkog imuniteta od DSV-a po prvi je puta zatražio Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), zbog "osnovane sumnje" da je Boljkovac tražio 15 tisuća eura mita kako bi jednoj osobi uredio puštanje iz pritvora. U spisu koji je USKOK poslao DSV-u detaljno su opisana sva djela zbog kojih se sumnja da je Boljkovac primao mito, a priložen je i istražni zahtjev u kojem je za Boljkovca zatražen pritvor, kazao je obrazlažući odluku predsjednik DSV-a Stanko Hautz. ZAGREB - Državno sudbeno vijeće (DSV) odbilo je danas pokrenuti stegovni postupak protiv novoimenovanog predsjednika bjelovarskog Županijskog suda Mladena Piškorca, jer je djelo za koje ga tereti bivši predsjednik tog suda Vladimir Gredelj palo u zastaru. Gredelj je u zahtjevu za stegovnim postupkom tvrdio da je Piškorec 1990. na sudu lagao o svom bračnom stanju, kako bi on i njegova supruga, tužiteljica u Bjelovaru, mogli ostati na svojim dužnostima. Time je Piškorac, ističe Gredelj, počinio stegovno djelo nanošenja štete ugledu Suda. "Ako je i počinjeno djelo za koje je Gredelj teretio Piškorca, ono je palo u zastaru prije deset godina", izjavio je predsjednik DSV-a Stanko Hautz nakon ročišta. ZADAR - U Zadru je danas počeo trodnevni znanstveni skup s međunarodnim savjetovanjem o "Prilagodbi hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Europskoj uniji". Na skupu sudjeluje više od 150 poljoprivrednih stručnjaka, a bit će predstavljeno 46 referata. Ante Kolega s Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako Hrvatska ulaskom u Europsku uniju mora riješiti nagomilane probleme u poljodjelstvu, šumarstvu i ribarstvu. "To su primarne gospodarske grane, koje sudjeluju u bruto društvenom proizvodu, zajedno s preradom i trgovinom, i do 46 posto", kazao je. Ustvrdio je da je jedan od glavnih gospodarskih problema prilagodba poljodjelstva, šumarstva i ribarstva Europskoj uniji. ROVINJ - Predavanjem o transplantaciji jetre u dječjoj kirurgiji danas je u Rovinju počeo 3. hrvatski kongres dječje kirurgije koji je okupio više od 300 stručnjaka iz naše zemlje i iz inozemstva od Indije, SAD-a, Švedske, Rusije, Italije do Južnoafričke Republike. Kongres je otvorio ravnatelj zagrebačke Klinike za dječje bolesti Ivan Fattorini koji je naglasio da je hrvatska dječja kirurgija po postignućima dio europske i svjetske dječje kirurgije. Tajnik Hrvatskog društva za dječju kirurgiju i glavni tajnik Organizacijskog odbora kongresa Antun Kljenak ustvrdio je da 45 dječjih kirurga u Hrvatskoj izvodi najsloženije operacije i zahvate, osim dječje kardiokirurgije. Do 9. lipnja sudionici skupa raspravljat će o transplantaciji organa u djece, bioetičkim dvojbama, trajnoj edukaciji kirurga, minimalno invazivnoj kirurgiji, traumama, opeklinama, dječjoj anesteziji i drugim temama. GOSPIĆ - Branko Bošnjak u ime Zaklade za humanitarno razminiranje "Hrvatska bez mina" i Karlo Starčević u ime pivovare Ličanka iz Pazarišta potpisali su danas ugovor o prikupljanju novca potrebnog za razminiranje Velebita. Temeljem tog ugovora "Ličanka" će se od svake prodane boce piva za razminiranje izdvojiti po 5 lipa. Upravitelj Zaklade Branko Bošnjak upozorio je kako je najljepša hrvatska planina Velebit teško minirana. Procjenjuje se da je s ličke i dalmatinske strane 1.200.000 četvornih metara površine Velebita onečišćeno različitim minama i neeksplodiranim projektilima. Za provođenje cjelovitog programa razminiranja treba osigurati 25 milijuna kuna. (Hina) gk gk