ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Paket od četiri konačna zakonska prijedloga koji bi trebao urediti bankarsko i tržište vrijednosnih papira, Vlada je s današnje sjednice poslala Hrvatskom saboru na raspravu i donošenje.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Paket od četiri konačna zakonska
prijedloga koji bi trebao urediti bankarsko i tržište vrijednosnih
papira, Vlada je s današnje sjednice poslala Hrvatskom saboru na
raspravu i donošenje. #L#
U tom paketu je i konačan tekst zakona o bankama po kojemu temeljni
kapital potreban za osnivanje banke iznosi 40 milijuna kuna.
Bivšim štedionicama, koje su do konca prošle godine, povećale svoj
temeljni kapital na 20 milijuna kuna i dobile odobrenje HNB-a, da
rad nastave kao banke, to će se i omogućiti.
Time će se dati prilika za poslovanje i bankama s manjim kapitalom,
rekao je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.
Novi zakon o bankama, središnjoj banci - HNB-u daje mogućnost
nadzora nad pravnim osobama povezanim s bankom, zatim ovlaštenje da
prati poslovne aktivnosti banaka i skupine banaka koje bi za cilj
mogle imati ograničavanje tržišnog natjecanja.
HNB će propisivati obvezu formiranje rezervi za sve banke, s pravom
da veću rezervu propiše bankama koje posluju s većim rizikom.
Visina obvezne rezerve ovisila bi o HNB-ovoj procjeni rizičnosti
bančina poslovanja.
Uvođenje takve "asimetrije", Kuštrak tumači činjenicom da je za
banke koje oprezno posluju sadašnja obvezna rezerva previsoka, a za
one s rizičnim poslovanjem i preniska.
Zakonodavac u konačnom prijedlogu zakona o bankama razdvaja
isplatne redove vjerovnika i omogućava stečajnom upravitelju da
isplatu obavlja prema raspoloživim sredstvima na računu, ne
čekajući, kao do sada da prikupi novac potreban za isplatu cijelog
isplatnog reda.
U konačan tekst zakona ugrađeni su i neki prijedlozi Sabora, među
njima i onaj da banka svake četiri godine mora mijenjati revizorsku
kuću. Ista revizorska kuća mogla bi u istoj banci uzastopno obaviti
najviše četiri revizije financijskih izvješća.
Vlada je obvezala Ministarstvo financija da do kraja godine napravi
izjavu o usklađenosti zakona sa standardima EU-a. Inače, taj zakon
u 13 članaka regulira odnose s bankama iz zemalja članica EU, ali će
njihova primjena početi tek kad Hrvatska postane članicom EU.
Vlada je utvrdila konačnu verziju zakona o štedno-kreditnim
zadrugama po kojemu bi te zadruge mogle obavljati platni promet za
svoje zadrugare, temeljem ugovora s poslovnom bankom u kojoj imaju
račun za redovito poslovanje.
Iznos zadružnih uloga kod osnivanja štedno-kredite zadruge, kao i
do sada, ne može iznositi manje od 100.000 kuna.
Zadruge mogu za svoje zadrugare obavljati i mijenjačke poslove i
platni promet, a zadružni ulozi se mogu ukamaćivati.
S ojačanom ulogom Komisije za vrijednosne papire, Vlada je Saboru
poslala konačan tekst zakona o tržištu vrijednosnih papira.
Komisija će moći zabranjivati i suspendirati aktivnosti na burzi,
izmijeniti ili brisati pravila burze ili Središnje depozitarne
agencije. Zakon predviđa da i banke mogu obavljati sve poslove s
vrijednosnim papirima čime se uspostavlja institut univerzalne
banke, rekao je Kuštrak.
Nadalje, uspostava javnih dioničkih društava, po riječima
zamjenika ministra financija, najavljuje veći promet dionicama,
obveznicima i drugim vrijednosnim papirima.
Saboru je poslan i konačan tekst zakona o preuzimanju dioničkih
društava kojim će se ozakoniti obveza objavljivanja ponude za
preuzimanje dionica iznad 25 posto. Od toga se izuzimaju imatelji s
više od 75 posto dionica i oni koji obavijeste Komisiju da će
prodati u roku šest mjeseci preuzete dionice. Komisija je
ovlaštena, po novom zakonu, za izdavanje dozvola za objavljivanje o
preuzimanju dioničkih društava.
Među povezane osobe kojima se ograničava sudjelovanje u
preuzimanju dionica zakonodavac je uvrstio braću i sestre.
(Hina) ibob/bm az