ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Devetnaest hrvatskih tvrtaka, udruga i zajednica danas je na Svjetski dan zaštite okoliša u Ini sa skupa "Gospodarstvo - zaštita okoliša - hrvatska budućnost" javnosti poslalo zajedničku izjavu da su kao
predstavnici najsnažnijega dijela gospodarstva odgovorni svoje poslovanje temeljiti na načelima održivog razvoja i zaštite okoliša.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Devetnaest hrvatskih tvrtaka, udruga i
zajednica danas je na Svjetski dan zaštite okoliša u Ini sa skupa
"Gospodarstvo - zaštita okoliša - hrvatska budućnost" javnosti
poslalo zajedničku izjavu da su kao predstavnici najsnažnijega
dijela gospodarstva odgovorni svoje poslovanje temeljiti na
načelima održivog razvoja i zaštite okoliša. #L#
To su tvrtke: Agrokor, Coca-Cola Beverages, Croatia Airlines,
Ericsson -"Nikola Tesla", HEP, HGK, HŽ, Hrvatska turistička
zajednica, Hrvatske vode, INA, JANAF, "Kraš", Lura, Messer MG,
"Podravka", Privredna banka Zagreb, TC Koromačno, Uljanik i
Varteks.
Riječ je o prvom takvom skupu gospodarstvenika, rekao je
predsjednik Uprave INA-e Tomislav Dragičević koji je u ime svih
tvrtaka istaknuo spremnost da se počnu rješavati ekološka pitanja i
usklađivati ih s europskim ekološkim standardima, te da taj skup
postane tradicionalan.
Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević
istaknuo je da se ulaganja u idućih 10 godina u zaštitu okoliša da bi
bila usklađena sa standardima EU-a procjenjuju na 10-ak milijarda
dolara, a glavni teret snosile bi tvrtke, a ne državni proračun.
Upozorio je i na ratificiranje Protokola iz Kyota o smanjenju
stakleničkih plinova. Hrvatska je za polaznu godinu odabrala 1990.
i mora smanjiti emisije tih plinova za još pet posto, rekao je
Kovačević ističući da je to vrlo loše za hrvatsko gospodarstvo.
Objasnio je da je prije 1990. provedena plinofikacija, a velike su
termoelektrane izvan hrvatskih granica i emisije iz njih pripisuju
se državama bivše SFRJ, a ne Hrvatskoj. Ministar je pozvao hrvatsku
diplomaciju da se zauzme za promjenu polazne godine i za prijedlog
Ministarstva da se emisija izračuna po stanovniku bivše SFRJ.
Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić je
istaknuo da su i saborski zastupnici, među kojima i on, zahtijevali
i jednoglasno poduprli baš 1990. kao baznu godinu. "To je bio potpun
promašaj, nismo znali što radimo", rekao je, dodavši koliko je
potrebno stručno znanje i vlastita strategija da bi se unaprijedila
zaštita okoliša. Naveo je da je u vodoopskrbi ostvareno 75 posto, u
odvodnji 50, u pročišćavanju samo 10, a u komunalnom sustavu nije
učinjeno gotovo ništa. Hrvatska je po očuvanju okoliša 12 zemlja u
svijetu, a na dnu po istraživanjima o dojmovima turista o čistoći, a
riječ je o smeću koje nema veze s onečišćenjem, rekao je Čačić.
Na važnost zaštite okoliša za turizam podsjetila je i resorna
ministrica Pave Župan-Rusković, rekavši da je hrvatsko more
najčistije na Sredozemlju i da moramo paziti da "ne odrežemo granu
na kojoj sjedimo". Ministar za europske integracije Neven Mimica
istaknuo je da je u zaštitu okoliša potrebno uložiti najviše znanja
i novca za europska dostignuća, ali da je ipak početni položaj
Hrvatske bolji nego većine tranzicijskih zemalja kandidata za
ulazak u EU.
U zajedničkoj izjavi ističe se da su se predstavnici tvrtaka
sastali kako bi izmijenili iskustva u zaštiti okoliša i upozorili
na teškoće u primjeni zakona kad je riječ o uključenju Hrvatske u
europske i svjetske tokove. Ističu da svoj razvoj temelje na
održivu razvoju, posebice na skrbi za kakvoću i zaštitu okoliša.
"Svjesni smo da su u poslovnom razvoju i poštivanju sve
zahtjevnijih uvjeta zaštite okoliša nužne ozbiljne i dugotrajne
organizacijske prilagodbe i velika ulaganja, no bez toga nema ni
opstanka na tržištu ni uspješne budućnosti", navodi se u izjavi.
(Hina) bma az