WOODY ALLEN OSVOJIO NAGRADU PRINCIPE DE ASTURIAS ZA UMJETNOST

OVIEDO, 5. lipnja (Hina/AFP) - Američki redatelj i glumac Woody Allen osvojio je nagradu Principe de Asturias 2002. za umjetnost u utorak u sjevernošpanjolskom gradu Oviedu. #L# Žiri je nagradio "veliki stvaralački talent" Woodyja Allena i njegov "spisateljski, scenaristički, glumački i redateljski rad ostvaren u 32 filma, koji ga čini ključnom osobom zadnje trećine filmske povijesti". "Njegova iznimna neovisnost i izraženi kritički duh čine ga svjetskim čovjekom s korijenima u New Yorku", dodaje priopćenje zaklade Principe de Asturias. "Njegov cjelokupni rad vrlo je osoban, a njegova iskustva u svim područjima, od filma noir do mjuzikla, grčke tragedije i ponovnog otkrivanja komedije, pridonijela su razvoju sedme umjetnosti", smatra žiri. U priopćenju koje je prenio njegov europski ured za tisak, Allen je izjavio da je "počašćen i oduševljen da ta nagrada, koju nije zaslužio, dolazi iz tako prekrasne zemlje kao što je Španjolska i od Španjolaca koji visoko cijene njegov rad". "Još nikad nisam upoznao osobu kraljevske krvi i jedva čekam tu priliku", izjavio je govoreći o susretu s princem Felipeom, koji će mu u listopadu u Oviedu osobno uručiti nagradu. Rođen u Brooklynu 1935. godine, pravim imenom Allan Konigsberg, Allen se počeo baviti filmom kao scenarist ("What's new Pussycat", 1965.), a već je 1977. osvojio četiri Oscara za svoj film "Annie Hall". Njujorški redatelj je četvrta osoba iz svijeta filma koja je osvojila ovu umjetničku nagradu, nakon španjolskog redatelja Luisa Garcie Berlange 1986. godine i glumaca Fernanda Fernana Gomeza i Vittoria Gassmanna 1995. i 1997. godine. Žiri u Oviedu morao se odlučiti između 43 kandidata iz 18 zemalja. Zaklada Principe de Asturias španjolskog prijestolonasljednika Felipea svake godine dodjeljuje osam nagrada iz različitih područja u vrijednosti od po 50.000 eura. Nagrada za književnost 8. je svibnja dodijeljena američkom dramatičaru Arthuru Milleru, nagrada za komunikaciju i društvene znanosti 15. svibnja njemačkom filozofu i esejistu Hansu Magnusu Enzensbergeru, a ona za znanstvena i tehnološka istraživanja 23. svibnja Britancu Timu Berners-Leeju i Amerikancima Larryju Robertsu, Vintonu Cerfu i Robertu Kahnu za njihovu ulogu u razvoju Interneta. (Hina) pgo bnš