SKV: SVIJET U 9:30 SATI

ZAGREB, 5. lipnja (Hina) WASHINGTON - Hrvatski premijer Ivica Račan doputovao je u utorak navečer po mjesnom vremenu u višednevni posjet SAD gdje ga očekuju sastanci i razgovori s najvišim američkim dužnosnicima, čelnicima međunarodnih organizacija i američkim poslovnim ljudima. U višečlanom izaslanstvu uz premijera je i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Račan će u četvrtak u Bijeloj kući razgovarati sa savjetnicom američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezzom Rice, a tom prilikom će se, kako se očekuje, nakratko susresti i s Georgeom W. Bushom. Istog popodneva hrvatski premijer vodit će zasebne razgovore s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom. Prvog radnog dana posjeta Račan i članovi izaslanstva razgovarat će s dužnosnicima američkoga Vijeća nacionalne sigurnosti i State Departmenta, a očekuje se i susret s nekolicinom članova Kongresa SAD. Hrvatsko izaslanstvo će, kako se najavljuje, razgovarati i s najvišim dužnosnicima ministarstava trgovine, pravosuđa i obrane. FRANKFURT/LJUBLJANA - Nesporazumi oko Piranskog zaljeva i pitanja koja ostaju neriješena 10 godina nakon raspada Jugoslavije dovela su u zadnje vrijeme odnose Slovenije i Hrvatske do svojevrsnog stanja "hladnog rata", piše u osvrtu bečki dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga Reinhard Olt. U članku, kojeg u srijedu prenose slovenski tiskani mediji, ocjenjuje se da nesporazumi - zbog očekivanog ulaska Slovenije u EU - mogu imati i šire implikacije, te da u perspektivi takvi odnosi Zagreba i Ljubljane otvaraju kombinaciju iza koje bi "prste mogla imati Italija koja je u povijesti i sve do današnjih dana bila gospodarica jadranskih obala". "Ljubljana i Zagreb u zadnje vrijeme razmjenjuju hladne riječi, a sudeći po razmjeni nota diplomacija je u blokadi. Između Slovenije i Hrvatske vlada hladni rat. Pothranjuju je silovite riječi i fraze, pa bi bilo teško reći da se dvije involvirane strane trude za podnošljiv suživot, ako već ne za dobrosusjedske odnose", ističe Frankfurter Allgemeine Zeitung. JERUZALEM - Najmanje 14 ljudi poginulo je, a 50 ih je ozlijeđeno, u srijedu u eksploziji automobila-bombe u blizini autobusa na jednom raskrižju u blizini Haife, na sjeveru Izraela, objavila je izraelska policija. Šef mjesne policije Yaakov Boroski rekao je da je eksploziju na raskrižju Meggido prouzročio automobil-bomba koji se nalazio u blizini autobusa koji povezuje Tel-Aviv s Tiberiasom. Jedan očevidac kazao je da je do eksplozije došlo kada je autobus stao na stanici. BEJRUT/JERUZALEM - Radikalni islamistički pokret Islamski džihad preuzeo je u srijedu odgovornost za atentat na izraelski putnički autobus na sjeveru Izraela u kojem je poginulo najmanje 14 ljudi, a 50 ih je ozlijeđeno. "Jeruzalemske brigade, oružano krilo Islamskog džihada preuzele su odgovornost za tu akciju", objavila je televizijska postaja libanonskog Hezbolaha al-Manar. Zamjenica izraelskog ministra obrane Dalia Rabin-Philosof rekla je također da je napad vjerojatno počinio Islamski džihad i optužila Jasera Arafata i palestinske vlasti da na terenu ne čine ništa protiv terorizma. ALMA ATA - Indija je u srijedu, na kraju azijske konferencije u Kazahstanu, ostala pri svojoj oštroj retorici prema Pakistanu tvrdeći da prelasci islamističkih militanata iz Pakistana u indijski dio Kašmira još uvijek nisu prekinuti, no malo je popustila predloživši uspostavu zajedničkih indijsko- pakistanskih ophodnji na granici. U ovome trenutku, atmosfera "nije povoljna" za mirovne pregovore o Kašmiru, sve dok gotovo 3.000 islamističkih militanata u kampovima na pakistanskoj strani čeka na prelazak u Indiju, rekao je indijski premijer Atal Behari Vajpayee. "Izjave Pakistana da je prekinuo terorizam nisu dovoljne", rekao je indijski premijer novinarima prije odlaska iz Alma Ate. "Informacije iz Kašmira dokazuju da Pakistan ne poštuje svoje obveze. (...) Prema našim podacima, prelasci se dodađaju i u ovome trenutku", rekao je. U tom kontekstu, indijski je premijer predložio osnivanje zajedničkih indijsko-pakistanskih ophodnji koje bi nadzirale liniju razdvajanja u Kašmiru. LIMA - Bivši peruanski predsjednik Fernando Belaunde, koji je svrgnut vojnim udarom 1968. a godine 1980. obnovio je demokraciju, umro je u utorak nakon moždanog udara u 89-oj godini, objavila je njegova obitelj. Belaunde, kojeg politički tjednik Caretas naziva "patrijarhom peruanske demokracije", uživao je veliki ugled u svojoj zemlji koju je vodio u razdobljima 1963-68. i 1980-85., a utjecaj na politički život zadržao je i u dva posljednja desetljeća života. Moždani udar pretrpio je 24. svibnja i od tada se nalazio u bolnici, a umro je u prisutnosti svoje troje djece. Belaunde, koji je po riječima aktualnog peruanskog predsjednika Alejandra Toleda bio "paradigma demokracije u Peruu i Latinskoj Americi", obnovio je demokratska prava i liberalizirao gospodarstvo 80-tih godina, no kritiziran je zbog dugotrajne recesije i neuspješnog suzbijanja pobunjeničkog nasilja. (Hina) dh dh