ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - U 80 do 90 posto hrvatskih sela smanjuje se pučanstvo, rat i ratna razaranja otežali su život na selu, malo je mladih koji žele ostati na selu i baviti se poljodjelstvom, naglasci su s okruglog stola
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Zagrebačke nadbiskupije o razvoju hrvatskog sela u 21. stoljeću.
ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - U 80 do 90 posto hrvatskih sela smanjuje
se pučanstvo, rat i ratna razaranja otežali su život na selu, malo
je mladih koji žele ostati na selu i baviti se poljodjelstvom,
naglasci su s okruglog stola Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva i Zagrebačke nadbiskupije o razvoju hrvatskog sela u 21.
stoljeću. #L#
Seosko područje, jedno od najvećih hrvatskih bogatstava, zauzima
gotovo 90 posto državne površine s oko 46 posto hrvatskog
pučanstva, a oko pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednim
gospodarstvima, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva
Božidar Pankretić. Ministar navodi da je to područje u ratu
pretrpjelo goleme štete, da su mnoga sela i manji gradovi razoreni i
raseljeni.
Hrvatsko selo i poljoprivreda danas su gotovo na dnu, o čemu govori
i podatak da uvozimo mlijeko i govedinu, rekao je Stjepan Baloban,
pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Govoreći o
temi "Novo socijalno pitanje poljoprivrednika u Hrvatskoj",
Baloban kaže da mu je glavna značajka mentalitet komunizma po
kojemu su selo i poljoprivreda u drugom planu. Treba promijeniti
mentalitet da je život na selu manje vrijedan, poručio je.
Na podcjenjivanje seljačkog rada i života na selu upozorio je i
Milan Konjević, poljodjelac iz Bodovaljaca.
Damir Purgar iz Udruge Nauk tvrdi da se položaj seljaka nije bitno
poboljšao u zadnjih deset godina, ali da unatoč tome ima i uspješnih
seljaka. Najavljuje da Udruga kani stvoriti ogledno gospodarstvo
na kojem bi se seljaci mogli doškolovati, stjecati nova znanja,
proizvoditi ekološku hranu, ljekovito bilje i sl.
Više je sudionika okruglog stola istaknulo kako selu i seljacima
treba osmišljena potpora države, reforma poljoprivrede.
Pankretić ističe da je započeto više reforma kojima se želi
povećati konkurentnost domaće proizvodnje i sačuvati mala
gospodarstva kao nositelje tradicijskih vrijednosti.
Vlada, kaže, obnavlja i oživljuje seoska područja, no taj se
program sporo i teško provodi.
Poseban gost današnjeg okruglog stola bio je Hermann Kroll
Schlueter, predsjednik njemačkoga Katoličkog poljodjelskog
pokreta i predsjednik Međunarodne organizacije za pomoć i razvoj
seljaštva u nerazvijenim zemljama.
(Hina) bm az