RGR 31. V. SUMMIT SREDNJOEUROPSKE INICIJATIVE U SLOVENIJI

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 31. V. 2002. Petar Iskenderov: Summit Srednjoeuropske inicijative u Sloveniji U Sloveniji je 31. svibnja započeo dvodnevni summit Srednjeeuropske inicijative, uz sudjelovanje čelnika 16 zemalja srednje i istočne Europe. Suradnja zemalja ove regije u jedinstvenom obliku ima bogatu povijest. Još 1989. godine Austrija, Italija, Jugoslavija i Mađarska udarile su temelj četverostranim raspravama o aktualnim gospodarskim i političkim teškoćama. Prije 1994. godine broj sudionica Srednjeeuropske inicijative porastao je na 10, a 1996. na 16. Nova Jugoslavija je posljednja zemlja koja je prije dvije godine stupila u ovu regionalnu organizaciju. Na forumu sudjeluju čelnici Austrije, Češke, Italije, Mađarske, Moldavije, Poljske, Slovačke i Ukrajine, svih balkanskih zemalja osim Albanije, kao i predsjednik Njemačke Johannes Rau koji se nalazi u posjetu Sloveniji. Od dana formiranja Srednjoeuropska inicijativa predstavlja strukturu za dijalog, koordinaciju akcija i suradnju zainteresiranih zemalja na političkom, gospodarskom i kulturnom području. Njen cilj je stvaranje okruženja međusobnog razumijevanja u regiji, realizacija nacionalnih programa i transnacionalnih projekata. Činjenica da Srednjoeuropska inicijativa od 1996. godine održava tijesne financijskopravne veze s Europskom bankom za obnovu i razvoj, svjedoči da je prioritet na gospodarskim interesima. U središtu pozornosti sudionika ovogodišnjeg, devetog po redu, summita Srednjoeuropske inicijative također su pitanja gospodarske suradnje. U državama istočne Europe zbivaju se jednaki procesi gospodarske preobrazabe i teškoće koje pri tom pojavljuju mogu se uspješno rješavati dubljom suradnjom, kroz realizaciju zajedničkih projekata i redovitu razmjenu iskustava. Nije slučajno što je uz predsjednike država u Sloveniju došlo oko dvjesto ministara i drugih visokih dužnosnika. Uz gospodarske čimbenike, nužnost produbljivanja suradnje zemalja srednje i istočne Europe nameću još dvije okolnosti. Prvo, u Europi se zbiva složen i u mnogome proturječan proces širenja EU-a i drugih europskih organizacija. Kao što je rekao predsjednik Njemačke Johannes Rau, EU se sučelila s najznačajnijim proširenjem u svojoj povijesti. Istočnoeuropske države trebaju pronaći svoje mjesto u ovom procesu kako bi im bila od koristi suradnja između Istoka i Zapada i kako bi se ublažile neizbježne negativne posljedice. Druga teškoća pred kojom se regija našla je zajednička borba protiv međunarodnog terorizma. Socijalnogospodarske teškoće prijelaznog razdoblja, nekontroliran transgranični promet novčanih sredstava i migracija ljudi stvaraju povoljne uvjete za terorizam, nacionalizam i ekstremizam. Uvjerljiv primjer je razvitak stanja na Balkanu. Ambiciozni projekti pomoći regiji, posebice preko Europske banke za obnovu i razvoj, nisu omogućili rješenje akutnih socijalnogospodarskih teškoća. Posljedice su dobro poznate. Zato danas od zajedničkih napora svih istočnoeuropskih zemalja ovisi budućnost njezinog gospodarskog i političkog razvitka. (RGR)