IZVOZ NAKON ČETIRI MJESECA U BLAGOM PLUSU

piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Hrvatski robni izvoz nakon osjetnog zaostajanja na početku godine, bilježi blagi porast za razdoblje od siječnja do travnja, no uvoz ga i dalje uvelike nadmašuje. #L# U prva je četiri mjeseca ove godine Hrvatska izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 1.452 milijuna američkih dolara, što je za 1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na web stranicama Državnog zavoda za statistiku. Uz istodobni znatno veći rast uvoza, međutim, deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom i dalje je veći od vrijednosti izvoza, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi vrlo niskih 49,1 posto. Vrijednost uvoza, pak u tom je razdoblju iznosila 2.956 milijuna dolara, a to predstavlja povećanje uvoza za 8,2 posto u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Time je deficit u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom u prva četiri mjeseca ove godine premašio iznos od 1,5 milijardi dolara, što je povećanje manjka za 16,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Samo u travnju, pokazuju privremeni podatci statistike, izvezeno je roba za više od 418 milijuna dolara, što je najveći mjesečni izvoz u dosadašnjem tijeku ove godine, ali je i uvoz bio dvostruko veći i u travnju je iznosio 845 milijuna dolara. I uz ostvareno malo poboljšanje, ostaje pitanje što se to dešava s hrvatskim izvozom u godini u kojoj se već oko 80 posto hrvatske vanjskotrgovinske razmjene obavlja u režimu slobodne trgovine. Činjenica je da je Hrvatska jedna od rijetkih (razvijenijih) tranzicijskih zemalja koja u proteklih deset godina nije uspjela bitnije povećati svoj izvoz koji iznosi tek nešto više od tisuću dolara po stanovniku (lani 1.063 USD po stanovniku). Primjerice Mađarska i Češka ostvaruju izvoz po stanovniku veći od tri tisuće dolara, Slovačka nešto manje od 2.400, a susjedna Slovenija više od 4.700 dolara po stanovniku. Slovenski je robni izvoz u 2001. iznosio 9,2 milijarde dolara, a uz uvoz od 10,1 milijardu USD Slovenija je imala pokrivenost uvoza izvozom od 91 posto. Hrvatski robni izvoz u proteklih je (gotovo) deset godina uglavnom stagnirao krećući se na razini od oko 4,3 do 4,5 milijardi dolara godišnje, dok je prošle godine dostigao iznos od 4,65 milijardi dolara (sa rastom od 5,1 posto u odnosu na 2000.) Istodobno je uvoz snažno rastao i u razdoblju od nešto manje od deset godina gotovo je udvostručen (lani je premašio iznos od 9 milijardi dolara). Od 1996. za Hrvatsku se ništa bitnije nije promijenilo u visini udjela izvoza i uvoza u bruto domaćem proizvodu, dok je istodobno u nekim drugim zemljama u tranziciji u tom razdoblju postignut značajan pomak. Hrvatski je robni izvoz kontinuirano na razini od nešto većoj od 20 posto BDP-a, dok uvoz sudjeluje u BDP-u sa oko 40 posto. Lani je udio robnog izvoza u BDP-u iznosio 23 posto, a uvoza više od 44 posto. U Sloveniji je primjerice udio izvoza u BDP-u, po podatcima za 1999., iznosio gotovo 43 posto, u Češkoj više od 50 posto, Slovačkoj 52 posto. Mađarska je pak ostvarila povećanje udjela robnog izvoza u BDP-u sa 29 posto u 1996. na 52 posto u 1999. godini, što se povezuje upravo sa znatnijim priljevom izravnih stranih ulaganja u proizvodnju u toj zemlji. U Hrvatskoj je najveći dio stranih ulaganja završio u procesu privatizacije postojećih kapaciteta, s velikim udjelom bankarskog sektora i telekomunikacija. Izostale su značajnije investicije - i domaće i strane - u nove proizvodnje za izvoz, a istodobno su u procesu pretvorbe i privatizacije značajni proizvodni kapaciteti praktički uništeni. Uz pitanja konkurentnosti, a po mnogima i tečajne politike, čini se da je osnovni problem hrvatskog izvoza - imamo li uopće (dovoljno) kvalitetnih roba za izvoz. (Hina) ds jn