HR-sabor-Makrogospodarstvo MMF-OVO IZASLANSTVO U SABORU: NAMJERAVA LI VLADA POPUSTITI SINDIKALNIM ZAHTJEVIMA MMF-ovo izaslanstvo u Saboru: namjerava li Vlada popustiti sindikalnim zahtjevima Predstavnike MMF-a na današnjem je sastanku
sa čelnicima saborskih odbora za Ustav te za financije i državni proračun zanimalo namjerava li Vlada popustiti pred sindikalnim zahtjevima oko izmjena radnog zakonodavstva, a posebno pred zahtjevom za osnivanjem fonda solidarnosti, iz kojeg bi se financiralo radnike koji ostaju bez posla. To je oblik paralelnog socijalnog sustava i mislim da će se oko toga teško postići dogovor sa socijalnim partnerima, izjavio je predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović. Na opasku iz MMF-ova izaslanstva da bi socijalne pregovore trebalo završiti što skorije, Arlović je kazao kako se Sabor slaže s potrebom izmjena dijela radnog zakonodavstva, ali da "stvari ne treba lomiti preko koljena", pod cijenu socijalnih nemira". Predstavnike MMF-a zanimalo je planira li Hrvatska ozbiljniju poreznu reformu. Potrebe za ozbiljnijom reformom poreznog sustava nema, ali u Vladinoj je proceduri prijedlog zakona o financijskim prekršajima i osnivanju financijskog suda, izjavio je Arlović. Naveo je kako će se kroz nove zakone nastojati osigurati veća porezna disciplina, objedinjavanjem svih financijskih prekršaja,
MMF-ovo izaslanstvo u Saboru: namjerava li Vlada popustiti
sindikalnim zahtjevima
Predstavnike MMF-a na današnjem je sastanku sa čelnicima saborskih
odbora za Ustav te za financije i državni proračun zanimalo
namjerava li Vlada popustiti pred sindikalnim zahtjevima oko
izmjena radnog zakonodavstva, a posebno pred zahtjevom za
osnivanjem fonda solidarnosti, iz kojeg bi se financiralo radnike
koji ostaju bez posla. To je oblik paralelnog socijalnog sustava i
mislim da će se oko toga teško postići dogovor sa socijalnim
partnerima, izjavio je predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i
politički sustav Mato Arlović.
Na opasku iz MMF-ova izaslanstva da bi socijalne pregovore trebalo
završiti što skorije, Arlović je kazao kako se Sabor slaže s
potrebom izmjena dijela radnog zakonodavstva, ali da "stvari ne
treba lomiti preko koljena", pod cijenu socijalnih nemira".
Predstavnike MMF-a zanimalo je planira li Hrvatska ozbiljniju
poreznu reformu. Potrebe za ozbiljnijom reformom poreznog sustava
nema, ali u Vladinoj je proceduri prijedlog zakona o financijskim
prekršajima i osnivanju financijskog suda, izjavio je Arlović.
Naveo je kako će se kroz nove zakone nastojati osigurati veća
porezna disciplina, objedinjavanjem svih financijskih prekršaja,
čime će se, kaže, otvoriti potreba za osnivanjem financijskog suda
pri Ministarstvu financija, kakav, primjerice, ima Njemačka. Uz te
zakone, naveo je, traže se i instrumenti za suzbijanje sive
ekonomije, te dovođenje sredstava od igara na sreću pod kontrolu.
Nastojat će iznaći i instrumenti za oporezivanje tzv.
neangažiranog kapitala, čije je ubiranje zasad ostavljeno na volju
lokalnim samoupravama. Ubiranje takvog poreza dignut će se na
državnu razinu, a tako prikupljena sredstva bit će namijenjena
razvoju lokalne samouprave ili gospodarskom razvoju, najavio je
Arlović.
Predstavnici MMF-a upozorili su na netransparentnost trošenja
sredstava dvaju izvanproračunskih fondova, naglašavajući kako
parlament mora imati nadzor nad ukupnom javnom potrošnjom. Šef
Misije MMF-a u Hrvatskoj Hans Flickenshild posebno je naglasio kako
sredstva od privatizacije ne smiju biti trošena za pokrivanje
proračunskih rashoda, već za gospodarski razvoj. Predsjednik
Odbora za financije i državni proračun Jadranko Mijalić suglasio se
da treba imati što manje izvanproračunskih fondova, a da oni koji
već postoje moraju biti pod jakom kontrolom. Sabor bi, smatra
Mijalić, u svakom trenutku morao imati nadzor nad trošenjem tih
sredstava, kroz sudjelovanje parlamentaraca u nadzornim odborima
fondova, ali i Hrvatskih cesta i autocesta, koje su, smatra, veći
problem od samih fondova.
Na najavu da će se pregovori o novom stand bay aražmanu s MMF-om
nastaviti u rujnu, kad Misiji budu dostupni svi statistički podaci,
Arlović je kazao kako Sabor nema ništa protiv tih pregovora, ali da
se u novim aranžmanima Hrvatskoj mora dati dovoljno prostora da oko
gospodarskoga, radnog i socijalnog zakonodavstva postigne
sporazum sa socijalnim partnerima.