ALŽIR, 30. svibnja (Hina/Reuters) - Alžir, s 2.380.000 četvornih kilometara i golemim dijelom Saharske pustinje, druga po veličini država afričkog kontinenta, nakon deset krvavih godina sukoba islamista i vojske izlazi u četvrtak na
parlamentarne izbore.
ALŽIR, 30. svibnja (Hina/Reuters) - Alžir, s 2.380.000 četvornih
kilometara i golemim dijelom Saharske pustinje, druga po veličini
država afričkog kontinenta, nakon deset krvavih godina sukoba
islamista i vojske izlazi u četvrtak na parlamentarne izbore.#L#
STANOVNIŠTVO: arapsko i berbersko, a od njih 31 milijun, 70 posto je
mlađe od 30 godina;
POLITIČKI SUSTAV: Predsjednik republike s petogodišnjim mandatom,
imenuje premijera. Zastupnici za Donji dom parlamenta, Nacionalnu
narodnu skupštinu biraju se na pet godina. Trećinu gornjeg doma -
Vijeća nacije - bira šef države na šest godina, a ostali se
zastupnici biraju na gradskim i lokalnim vijećima.
GOSPODARSTVO: Energetski sektor kralješnica je gospodarstva te
članice OPEC-a (Organiazacija zemalja proizvođača nafte) u kojoj
se izvozom nafte i plina ostvaruje 97 posto deviznih prihoda.
Alžir je ove godine s Europskom unijom potpisao sporazum i obećao
postupno ukidati svoje tarifne barijere te jačati liberalizaciju
svoga gospdoarstva. Vlada je pokrenula četverogodišnji program
oživljavanja gospodarstva vrijedan 7 milijardi dolara, uglavnom
ulaganjem u poljoprivredu i infrastrukturu.
DOMAĆI BRUTTO PROIZVOD: 50.39 milijardi dolara (prema Ministarstvu
financija za 2000.) s dugom od 25 milijardi dolara.
POVIJEST: Nekad dio Otomanskog carstva, od 1830. francuska
kolonija s više od milijun francuskih doseljenika, neovisnost je
izborio krvavim gerilskim ratom 1954.-1962. Tri godine poslije
Ahmeda Ben Bellu, prvog predsjednika, svrgnuo je tadašnji ministar
obrane pukovnik Houari Boumedienne. Nakon njegove smrti vlast je
1979. preuzeo pukovnik Chadli Benjedid koji je nakon prosvjeda
mladeži u cijeloj zemlji 1988. obećao višestranačku demokraciju.
No ti prvi višestranački izbori u prosincu 1991. donijeli su
nadmoćnu pobjedu fundamentalističkoj Islamskoj fronti spasa (FIS)
koja se spremala preuzeti vlast u drugome, nikad održanome krugu.
Chadli je podnio ostavku, očito nakon vojnog puča, nedovršeni
parlamentarni izbori poništeni su a vlast je preuzelo petočlano
Visoko državno vijeće na čelu s Mohamedom Boudiafom.
Vlasti su u veljači proglasile izvanredno stanje i naredile
raspuštanje FIS-a. I tada je počelo neviđeno nasilje koje je čitavo
desetljeće potresalo Alžir. Sam Boudiaf ubijen je 1992. a gerilski
rat širio se zemljom - bombaški atentati i pokolji koje je radikalna
islamska gerila provodila u izoliranim selima. U 10 godina više od
100.000 ljudi je ubijeno - prema neki izvorima i do 150.000.
Među žrtvama palo je i 100 stranaca, među njima i 12 hrvatskih
djelatnika (kršćana) koje su u jeku muslimansko-hrvatskih sukoba u
BiH na gradilištu Tamezguide zaklali islamski militanti. Tvrtka
Hidroelektra okončala je tome svoje dugogodišnje poslovanje u
Alžiru. Nešto ranije militanti su strancima dali jednomjesečni rok
da napuste Alžir.
Odgovornost za većinu ubojstava prispisavala se Oružanoj islamskoj
skupni GIA i Selafističkoj skupini za propovijed i borbu.
Godine 1994. za predsjednika je imenovan umirovljeni general
Liaimine Zeroual i službeno izabran na prvim pluralističkim
predsjedničkim izborima u studenome 1995. Referendumom je dao
potvrditi ustavne reforme koje zakonom zabranjuju korištenje
religije kao stranačke platforme. Nakon općih izbora on je 1998.
podnio ostavku - prema diplomatskim izvorima zbog neslaganja s
vojnim stablishmentom - koji godinama iza scene vuče konce vlasti.
Bivši ministar vanjskih poslova Abdelaziz Bouteflika, izabran za
predsjednika 1999. ujesen je Alžircima referendumom ponudio
sporazum nacionalne pomirbe kojim je jamčio amnestiju za 6.000
islamskih pobunjenika uz uvjet da polože oružje. Referendum je
odlično uspio, ali se nasilje nastavilo no manjih razmjera.
JEZIK: Za tu zemlju sunitskih muslimana arapski je službeni jezik,
a od 2000. potresali su je nemiri u Kabiliji gdje su Berberi (jedan
od najstarijih naroda u Africi) zahtijevali više demokracije i
nacionalnih prava. Alžirski parlament je u travnju ove godine
izglasao amandman kojim se i berberskom jeziku (tamazight)
dodjeljuje status službenog jezika.
(Hina) rt sv