ZAGREB, 29. svibnja (Hina)ELSINKI - Hrvatska ima finsku potporu u svojim ambicijama da uđe u Europsku uniju, izjavio je u srijedu u Helsinkiju hrvatski premijer Ivica Račan nakon sastanka sa svojim finskim kolegom Paavom Lipponenom.
"Važno nam je da Hrvatska u svojim europskim ambicijama ima potporu prijateljskih zemalja kao što je Finska", rekao je Račan. Hrvatska i Finska imaju zajedničku europsku perspektivu, ocijenio je pak Lipponen i dodao da će "finski će parlament tijekom jeseni ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU".Na pitanje novinara smatra li da bi EU trebala postaviti granice u procesu proširenja, finski je premijer odgovorio da Unija ne smije započinjati nešto što neće moći ostvariti. "Nećemo započinjati procese koji imaju svoju dinamiku pa da se suočimo s nečim što ne možemo ostvariti. Također ne smijemo napuštati zemlje prema kojima imamo obveze. Posebice Hrvatsku", rekao je finski premijer. Pritom je dodao kako Finska smatra Hrvatsku ključnom zemljom na Balkanu. "Hrvatska je uložila velike napore u stabilizaciju regije", naglasio je finski premijer.ZAGREB - Velika Britanija želi pomoći Hrvatskoj u procesu
ZAGREB, 29. svibnja (Hina)
ELSINKI - Hrvatska ima finsku potporu u svojim ambicijama da uđe u
Europsku uniju, izjavio je u srijedu u Helsinkiju hrvatski premijer
Ivica Račan nakon sastanka sa svojim finskim kolegom Paavom
Lipponenom.
"Važno nam je da Hrvatska u svojim europskim ambicijama ima potporu
prijateljskih zemalja kao što je Finska", rekao je Račan.
Hrvatska i Finska imaju zajedničku europsku perspektivu, ocijenio
je pak Lipponen i dodao da će "finski će parlament tijekom jeseni
ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i
EU".
Na pitanje novinara smatra li da bi EU trebala postaviti granice u
procesu proširenja, finski je premijer odgovorio da Unija ne smije
započinjati nešto što neće moći ostvariti.
"Nećemo započinjati procese koji imaju svoju dinamiku pa da se
suočimo s nečim što ne možemo ostvariti. Također ne smijemo
napuštati zemlje prema kojima imamo obveze. Posebice Hrvatsku",
rekao je finski premijer. Pritom je dodao kako Finska smatra
Hrvatsku ključnom zemljom na Balkanu. "Hrvatska je uložila velike
napore u stabilizaciju regije", naglasio je finski premijer.
ZAGREB - Velika Britanija želi pomoći Hrvatskoj u procesu
prilagodbe i približavanja EU-u i u tu je svrhu donesen Akcijski
plan koji obuhvaća pet milijuna funti za razdoblje od tri godine,
istaknuli su u srijedu na konferenciji za novinare u Zagrebu
hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica i ministar
za jugoistočnu Europu u Foreign Officeu Denis MacShane.
"Velika Britanija ovim pokazuje da je njezina potpora hrvatskoj
integraciji u EU vrlo konkretne naravi. Razgovarali smo o provedbi
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a nama je iznimno
važno da je britanska vlada, koja je ovakve oblike pomoći dosad
upućivala samo zemljama kandidatima za članstvo u EU, odlučila
konkretno poduprijeti provedbu SSP-a", rekao je Mimica.
Akcijski plan pomoći Velike Britanije Hrvatskoj obuhvaća svotu od
pet milijuna funti (oko 59 milijuna kuna) za razdoblje od tri
godine, a ta će sredstva biti usmjerena na niz područja -
poboljšanje učinkovitosti državne uprave pri rješavanju pitanja
vezanih za europske integracije, pitanja vezana uz pravosuđe i
unutarnje poslove s posebnim naglaskom na rješavanje problema
kriminala i korupcije, razvoj tržišnog gospodarstva, obrazovanje i
zapošljavanje, reformu zdravstva i socijalne skrbi, povratak
izbjeglica, zaštitu okoliša, poljoprivredu i regionalni razvoj,
medije te koordinaciju zajedničke vanjske i sigurnosne politike
EU-a.
MOSTAR - Obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatske demokratske
zajednice Bosne i Hercegovine Bariša Čolak pozdravio je u srijedu
stajališta novog visokog međunarodnog predstavnika u BiH Paddya
Ashdowna koji je najavio borbu protiv korupcije i kriminala u
državi, izrazivši istodobno očekivanje da neće dopustiti takve
ustavne promjene koje dovode u neravnopravan položaj Hrvate u BiH.
"Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine kao jedna od
vodećih političkih stranaka u BiH želi preuzeti svoj dio
odgovornosti za budućnost Bosne i Hercegovine, svih njezinih
naroda i građana. Posebno pozdravljamo vaše stajalište 'da je
Dayton temelj a ne krov' u uobličenju naše države te da nećete
dopustiti 'ustavne promjene koje ugrožavaju identitet ili
sigurnost bilo kojega konstitutivnog naroda u BiH", ističe se u
prvom otvorenom obraćanju čelnog čovjeka HDZ-a BiH Bariše Čolaka
britanskom diplomatu Paddyu Ashdownu koji je u ponedjeljak preuzeo
dužnost visokog međunarodnog predstavnika u BiH. Čolak tvrdi da je
zbog nejednakopravnog ustavnog položaja bosanskohercegovačkih
Hrvata došlo do "nesporazuma i neslaganja" HDZ-a i međunarodne
zajednice, očekujući da će se taj odnos s Ashdownom na čelu
promijeniti.
SARAJEVO - Ministrica vanjskih poslova Austrije Benita Ferrero-
Waldner obećala je u srijedu nastavak pune potpore njezine zemlje
Bosni i Hercegovini uključujući tu i nastojanja za pridruživanje
Europskoj uniji.
"Ja ću i dalje biti odvjetnikom BiH u Europskoj uniji", izjavila je
u Sarajevu Ferrero-Waldner nakon razgovora što ih je vodila sa
šefom bosanskohercegovačke diplomacije Zlatkom Lagumžijom.
Ona je ocijenila kako je za protekle dvije godine u BiH ostvaren
značajan napredak, uključujući tu brži povratak izbjeglica te
postupni oporavak gospodarstva.
Nezadovoljavajuće je međutim i dalje stanje u oblasti pravosuđa i
vladavine zakona a Ferreo-Waldner očekuje kako će na tom planu u
predstojećem razdoblju biti značajnijih pomaka.
BRUXELLES - Europska komisija reagirala je u srijedu na prijedlog
talijanskog premijera Silvija Berlusconija da bi Rusija mogla biti
integrirana u EU i procijenila da je takva perspektiva "daleka".
"Ne bih previše govorio o takvim spekulacijama. To je udaljena
perspektiva. Naša suradnja s Moskvom je plodonosna, ali nećemo
konstruirati nagađanja", kazao je glasnogovornik Europske
komisije.
Berlusconi je u utorak na summitu NATO-a u Rimu izjavio da je Rusija
"zemlja od vitalnog značaja za europsku zajedničku budućnost i mir
u svijetu".
MOSKVA - Ruski ministar obrane Sergej Ivanov izjavio je u srijedu u
Moskvi, primajući Gustava Hagglunda, predsjednika Vojnog odbora
Europske unije, da je njegova zemlja "spremna surađivati s
Europskom unijom kao i s NATO-om".
"Pridajemo velik interes vašim snagama za brzo djelovanje i s njima
smo spremni surađivati. Postoje dobri izgledi za vojnu suradnju,
vojno-tehničku suradnju i za upravljanje u kriznim stanjima",
rekao je Ivanov.
EU i Rusija mogu "u budućnosti surađivati u operacijama održavanja
mira", rekao je Ivanov te najavio da će izaslanstvo njegova
ministarstva uskoro u Bruxelles kako bi ondje uspostavilo trajni
kontakt s vojnim zapovjedništvom EU.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mohammad Khatami optužio je u srijedu
Sjedinjene Države da koriste "ratoboran ton" protiv Irana i
isključio je svaki "razgovor" s Washingtonom, prenjela je
televizija.
"Dok neka sila koristi svoj položaj i osjećaje ljudi za obranu
svojih vlastitih interesa i dok koriste ratoboran i prijeteći ton
protiv nas, onda se ne može govoriti o razgovorima niti o najmanjem
političkom popuštanju", rekao je Khatami tijekom susreta sa
zastupnicima u parlamentu.
WASHINGTON - Poučen iskustvima iz razdoblja prije 11. rujna i onima
iz istrage o počiniteljima terorističkih napada na SAD, FBI će
ubuduće skoro četvrtinu svih svojih agenata izravno angažirati u
borbi protiv terorista, najavljuje se u srijedu u WAshingtonu.
Direktor FBI-ja Robert Mueller treba tijekom dana službeno
objaviti da će novi, središnji protuteroristički odjel imati 2.600
ljudi. Uz to će u najkraćem roku zaposliti 900 jezičnih stručnjaka
kako bi se poboljšale i ubrzale analize prikupljenih podataka.
Ovakav ustroj uspoređuje se s onim "letećih odreda" britanske
policije.
Prije prošlogodišnjih terorističkih napada, FBI je na tim
poslovima imao oko tisuću agenata, većinom u područnom uredu u New
Yorku.
LONDON - Novo zaoštravanje u odnosima Indije i Pakistana,
obilježeno krvavim pograničnim okršajima, gomilanjem snaga,
ratnim prijetnjama i demonstracijom sile, razlog je rastućoj
zabrinutosti međunarodne zajednice da bi eskalacija sukoba mogla
dovesti do posezanja za nuklearnim oružjem, no stručnjaci takvu
mogućnost smatraju malo vjerojatnom.
Usprkos ratnoj retorici i gomilanju milijun vojnika s obje strane
crte razdvajanja u Kašmiru, izgledi za takvu eskalaciju - od snažne
razmjene topničke vatre na granici, preko konvencionalnog rata do
oružja za masovno uništenje - još uvijek izgledaju malima.
Neki analitičari vjeruju da veća opasnost leži u (ne)pouzdanosti
zapovjednih i kontrolnih struktura unutar dviju suparničkih
vojski.
"Glavnu zabrinutost izaziva mogućnost da nuklearno oružje bude
upotrebljeno zbog greške u komunikaciji ili krivog razumijevanja",
kaže Ben Sheppard, vojni analitičar Jane's Information Group iz
Londona.
GAZA - Revolucionarno vijeće, glavno tijelo palestinskog pokreta
Fatah, u srijedu je podržalo poziv palestinskog predsjednika
Jasera Arafata na okončanje samoubilačkih napada na Izrael,
poručivši da bombaški napadi štete palestinskim nastojanjima za
državom.
"Vojni napadi unutar zelene linije moraju se zaustaviti jer utječu
na imidž naše nacionalne borbe", piše u priopćenju Fataha, pokreta
kojem je na čelu palestinski predsjednik Jaser Arafat, objavljenom
nakon dva tjedna rasprave unutar vijeća skupine.
"Otpor okupaciji trebao bi se ograničiti na palestinska područja
okupirana 1967. godine", objavilo je Revolucionarno vijeće u
kojemu je 130 osoba, misleći na Zapadnu obalu i Gazu.
DEN HAAG - Tijelo ubijenog nizozemskog političara Pima Fortuyna,
privremeno pokopano na groblju blizu Amsterdama, bit će 20. srpnja
prebačeno u Italiju gdje će mu, prema vlastitoj želji, biti
posljednje počivalište, javila je u srijedu nizozemska agencija
ANP.
Pim Fortuyn je u oporuci izrazio želju da bude pokopan blizu svoje
druge rezidencije u selu Provesano di San Giorgio della Richinvelda
(sjeveroistok Italije).
Zbog administraivnih procedura, Fortuynovo tijelo privremeno je
pokopano u obiteljskoj grobnici u Driehuisu blizu Amsterdama.
Pokojnikov brat Marten Fortuyn kazao je da će 20. srpnja zrakoplov s
kovčegom ponajprije učniti krug iznad Rotterdama u kojemu je živio
ubijeni političar, kako bi mu stanovnici mogli uputiti posljednji
pozdrav.
AHMEDABAD - Tri bombe skrivene u različitim autobusima
eksplodirale su gotovo istodobno u srijedu u Ahemdabadu,
gospodarskoj prijestolnici indijske države Gujarat pri čemu je
ranjeno 12 osoba, objavila je policija.
Stručnjaci su deaktivirali još dvije eksplozivne naprave pronađene
na autobusnim postajama, kazao je glasnogovornik policije.
Bombe - iz kućne radinosti slaba intenziteta - bile su smještene pod
sjedišta triju autobusa gradskog prijevoza, objavila je policija
ne dajući nikakvih podataka o mogućim počiniteljima.
Područje države Gujarat i grada Ahemdabada u proteklih su tri
mjeseca bili poprištem nasilja kakvome nije bilo presedana, zbog
krvavih sukoba hinduske i muslimanske zajednice, s više do 1.000
mrtvih.
(Hina) sv