NJ 28. V. TAZ: I EUROPA PO NAFTU U RUSIJU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 28. V. 2002. Najvažniji je dijalog o nafti "Sutra će veliko izaslanstvo Povjerenstva EU otputovati u Moskvu na sastanak na vrhu s Rusijom. U sastavu izaslanstva bit će uz Romana Prodija i povjerenica za energetiku Loyola de Palacio, povjerenik za vanjsku politiku Chris Patten i povjerenik za trgovinu Pascal Lamy. Pokušamo li na temelju sastava povjerenstva nagađati o planiranom sadržaju razgovora, zaključit ćemo da će - kada je o gostima riječ - u prvom planu biti gospodarstvo i trgovina. Doduše, Povjerenstvo imenuje 'Čečeniju i slobodu medija' kao prioritete na popisu pitanja o kojima bi trebalo raspravljati s ruskim sugovornicima. No, taj istup djeluje kao obvezna demokratska vježba budući da je predviđeno tek još jedno ponavljanje poznatog prosvjeda. Bitnih pomaka nema ni kod drugih spornih političkih točaka. Primjerice, EU ustraje na stajalištu da bi građani Kalinjingrada nakon proširenja trebali zatražiti schengensku vizu žele li kopnenim putem, preko Baltika, stupiti na ruski teritorij. Doduše, odgovarajuće će pristojbe biti niske bude li i Rusija snizila svoje pristojbe za izdavanje vize građanima EU. Na području trgovine ima novosti. Kao što konstatira Povjerenstvo EU, Rusija ima iza sebe tri godine gospodarskog rasta. Predsjednik Putin na dobrom je putu da stvori i okvirne političke uvjete za inozemne ulagače i prijem Rusije u WTO. 'Pod vodstvom predsjednika Putina Rusija je ostvarila izvanredan napredak u smjeru pravne države', istaknuto je u jednom dokumentu Povjerenstva EU. Pravna država više-manje - Rusija se već sada nalazi na šestom mjestu popisa izvoznih tržišta EU. U obratnom smjeru trećina ruskog izvoza odlazi u EU. Procjenjuje se da će nakon proširenja taj udio porasti na 50 posto a porast će i trgovinski promet prema Rusiji. Doduše, u tom je sklopu slabo zastupljen za EU jako važan sektor usluga. Budući da isporuke energenata čine 60 posto ruskog izvoza u EU, važnu ulogu u Moskvi odigrat će resor gospođe de Palacio. Uz opću političku deklaraciju trebalo bi biti potpisano i izvješće o napredovanju dijaloga dvije strane na području energetike. Pošiljke ruske nafte i plina ipak pokrivaju do 20 posto potreba EU. 'EU je vitalno zainteresirana za očuvanje uloge Rusije kao dobavljača plina i nafte te za jačanje sigurne i pouzdane opskrbe posredstvom transfera tehnologije i ulaganja u energetske mreže', istaknuto je u pripremnom dokumentu za moskovski sastanak. Osuvremenjivanje zastarjelog sustava zahtijevat će po procjeni Povjerenstva ulaganje između 460 i 600 milijardi dolara u razdoblju do 2020. g. Ne želi li se EU izložiti prigovoru da u Rusiji kupuje 'prljavu energiju' koja ne odgovara važećim eu-standardima sigurnosti i zaštite okoliša, velik dio tih sredstava morat će biti upotrijebljen za uspostavu štedljivije, sigurnije i ekološki prihvatljivije proizvodnje energije. Primjerice, Bruxelles najavljuje kredit EURATOM-a za pokrenutu gradnju atomskih elektrana ako se Rusija zauzvrat obveže isključiti s mreže svoju prvu generaciju starih reaktora. Uz pitanje ljudskih prava, stanje u Čečeniji i slobodu medija, Europski je parlament 10. travnja u odgovarajućoj odluci pomno razmotrio i dijalog na području energetike. Rusija je istaknuti partner na tom području, zaključio je Europski parlament. Doduše, zastupnici su kritizirali 'sve zaoštrenije pogoršanje ekološke situacije u Rusiji'. U novoj vladi ne postoji ministarstvo za okoliš a učestali su i zakoni neprimjereni za okoliš, istaknuli su euroopski zastupnici.(...) Parlament zahtijeva da Povjerenstvo na sastanku na vrhu u Moskvi ustraje da Rusija što prije potpiše protokol iz Kiota. No, nakon 11. rujna splasnule su i šanse za taj potpis. Kada Europljani počnu previše zanovijetati u pitanjima ljudskih prava i zaštite okoliša, postoji alternativa. U tom će se slučaju Rusija još više približiti Sjedinjenim Državama. Napokon, ni SAD nisu potpisale protokol iz Kiota", podsjeća na kraju izvješća Daniela Weingaertner.