ZAGREB, 27. svibnja (Hina)STOCKHOLM - Hrvatski premijer Ivica Račan koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Švedskoj, sastao se danas prijepodne sa svojim švedskim domaćinom, premijerom Goranom Perssonom, u palači vlade Rosenbad u
Stocholmu. Poslije službenih švedsko-hrvatskih razgovora dvojica premijera zadržat će se na radnom ručku, nakon čega će održati zajedničku konferenciju za novinare. Premijer Račan najavio je da će u razgovorima sa švedskim dužnosnicima tražiti potporu za ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije, te veća ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Prije susreta s Perssonom, Račan je posjetio Švedsku agenciju za međunarodni razvoj (SIDA) koja je dosad u Hrvatskoj pomagala povrat izbjeglica, posebice hrvatskih građana srpske nacionalnosti, obnovu ratom oštećene infrastrukture, a u novije vrijeme poticanje zaštite ljudskih prava i razvoja demokracije, te jednakost spolova. Tijekom 2001. ukupna financijska pomoć SIDE Hrvatskoj iznosila je šest milijuna eura. Tijekom dana premijera očekuje još susret s predsjednicom švedskog parlamenta, Birgitte Dahl i razgovor sa švedskim novinarima o turističkoj ponudi Hrvatske. ZAGREB - Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić boravi u službenom posjetu Francuskoj od 27. do 30. svibnja u sklopu suradnje
ZAGREB, 27. svibnja (Hina)
STOCKHOLM - Hrvatski premijer Ivica Račan koji boravi u dvodnevnom
službenom posjetu Švedskoj, sastao se danas prijepodne sa svojim
švedskim domaćinom, premijerom Goranom Perssonom, u palači vlade
Rosenbad u Stocholmu. Poslije službenih švedsko-hrvatskih
razgovora dvojica premijera zadržat će se na radnom ručku, nakon
čega će održati zajedničku konferenciju za novinare.
Premijer Račan najavio je da će u razgovorima sa švedskim
dužnosnicima tražiti potporu za ulazak Hrvatske u euroatlantske
integracije, te veća ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.
Prije susreta s Perssonom, Račan je posjetio Švedsku agenciju za
međunarodni razvoj (SIDA) koja je dosad u Hrvatskoj pomagala povrat
izbjeglica, posebice hrvatskih građana srpske nacionalnosti,
obnovu ratom oštećene infrastrukture, a u novije vrijeme poticanje
zaštite ljudskih prava i razvoja demokracije, te jednakost
spolova. Tijekom 2001. ukupna financijska pomoć SIDE Hrvatskoj
iznosila je šest milijuna eura. Tijekom dana premijera očekuje još
susret s predsjednicom švedskog parlamenta, Birgitte Dahl i
razgovor sa švedskim novinarima o turističkoj ponudi Hrvatske.
ZAGREB - Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić boravi u službenom
posjetu Francuskoj od 27. do 30. svibnja u sklopu suradnje
pravosudnih tijela dviju zemalja. Predsjednik Crnić sastao su u
utorak s prvim predsjednikom najvišeg francuskog suda, Kasacijskog
suda, Guyom Canivetom, priopćeno je iz Vrhovnog suda RH. Tom su
prigodom razmijenili iskustva o organizaciji i načinu rada sudbene
vlasti u Francuskoj i Hrvatskoj, te općenito o ulozi sudova u
jačanju vladavine prava i uspostavljanju demokratskog pravnog
poretka. Posebna tema razgovora dvaju predsjednika bilo je trajno
obrazovanje sudaca, u čemu je Francuska postigla značajne
rezultate. Kako bi se bolje upoznali s tim sustavom obrazovanja,
predviđeno je da tijekom boravka u Francuskoj hrvatsko izaslanstvo
posjeti Državnu školu za obrazovanje sudaca u Parizu i Bordeauxu,
gdje će razmotriti i mogućnosti suradnje s hrvatskim pravosuđem.
ZAGREB - Austrijski brigadni general Johann Pucher u ponedjeljak je
imenovan za novog direktora Regionalnog središta za pomoć u
provedbi međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja (RACVIAC),
priopćeno je iz sjedišta RACVIAC-a u Rakitju, kod Zagreba.
Odluka o novom direktoru s dvogodišnjim mandatom donesena je na
sastanku Multinacionalne savjetodavne skupine (MAG), upravnog
tijela RACVIAC-a. Na istom je sastanku general pukovnik Marijan
Grabnar, načelnik Verifikacijskog središta OS Slovenije, imenovan
za predsjedatelja MAG-a u idućem jednogodišnjem razdoblju.
MAG je prihvatio izvješće o radu RACVIAC-a u proteklom razdoblju,
koje je podnio direktor, hrvatski brigadir Nikola Nogolica.
SARAJEVO - Lord Paddy Ashdown preuzeo je u ponedjeljak dužnost
novog Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovini koju bi trebao
obnašati u naredne dvije godine. Ashdown je misiju u BiH započeo
susretom s glavnim zapovjednikom SFOR-a američkim generalom Johnom
Sylvesterom a ceremonija primopredaje dužnosti između britanskog
političara i Wolfganga Petritscha obavljena je u 12 sati u sjedištu
Visokog predstavnika (OHR). "Wolfgang Petritsch je za tri godine
postavio temelje a moja zadaća bit će da na njima dalje gradim",
kazao je ovom prigodom Ashdown zahvaljujući se istodobno svom
prethodniku na dobro obavljenom poslu. "Wolfgang je pokazao kako je
za svo ovo vrijeme istodobno služio interesima svih građana BiH i
međunarodne zajednice", dodao je novi Visoki predstavnik.
Odmah nakon primopredaje dužnosti novi Visoki predstavnik otišao
je u Parlament BiH kako bi zastupnicima izložio svoje viđenje
stanja u zemlji i prijedlog reformi koje valja poduzeti.
Sarajevski su mediji gotovo bez iznimke izvjestili kako će za
Ashdowna temljeni prioritet biti uspostava vladavine prava te za
oporavak gospodarstva. Ashdown je dočekan kao političar u kojega
valja polagati velike nade i očekivanja s obzirom na njegovo dobro
poznavanje unutarnjeg stanja u zemlji.
LJUBLJANA - Uloga srednjeeuropskih država u integraciji Europe i
tranzicijski procesi glavne su teme velikog okruglog stola koji će
u petak u Sloveniji okupiti predsjednike 16 europskih država.
Riječ je o devetom godišnjem susretu predsjednika srednjeeuropskih
država, najvećem do sada, a na njemu će, s izuzetkom predsjednika
baltičkih država, sudjelovati praktično svi predsjednici zemalja u
tranziciji i procesu približavanja EU-u od sadašnjih granica
udružene Europe do granice s Ruskom Federacijom. Na susretu će
sudjelovati i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Na skupu koji
Slovenija ugošćuje drugi put (nakon predsjedničkog summita u
Piranu 1997.) bit će kao i ranijih godina još predsjednici Italije,
Njemačke i Austrije. Dolazak je potvrdio i jugoslavenski
predsjednik Vojislav Koštunica kojemu će to biti prvi posjet
Sloveniji.
RIM - Italija je uvela nevjerojatne mjere sigurnosti za petosatni
sastanak na vrhu 19 zemalja NATO-a i Rusije koji će se u utorak
održati u bazi talijanskog ratnog zrakoplovstva Pratica di Mare
pokraj Rima. Osim 15.000 policajaca, karabinjera i specijalaca
predviđene su i posebne mjere zaštite od mogućih terorističkih
napada iz zraka i s mora. U zračnom prostoru iznad Rima bit će stalno
radarski zrakoplovi Awacs, te po tri lovca bombardera koji će imati
zadaću presretanja letjelica, pa i rušenja, ako će one ući u
zabranjeni zračni prostor. Na zemlji će biti spremne rakete zemlja
- zrak, a na moru će patrolirati ratni brodovi. Zračni promet
civilnih zrakoplova će biti znatno izmijenjen. Sve talijanske
zrakoplovne kompanije donijele su odluku da od 10 do 15 sati neće
upotrebljavati rimsku zračnu luku u Fiumicinu.
RIM - Od više od 12,5 milijuna Talijana pozvanih na izbor novih
lokalnih uprava u 10 pokrajina i 967 općina odazvalo se samo 57
posto upisanih, što je 20 posto manje nego na prošlim izborima, no
tada se glasalo u jednom danu a sad su birališta otvorena i u
ponedjeljak. Jučer se biralo od 8 do 22 sata, a danas će biti
otvorena birališta do 15 sati pa bi konačni odaziv mogao ipak biti
dobar. To je prvi izborni test u Italiji poslije prošlogodišnjih
parlamentarnih izbora na kojima je pobjedila koalicija desnog
centra Silvija Berlusconija.
BUDIMPEŠTA - Mađarski parlament izabrao je u ponedjeljak Petera
Medgyessija (59) za novog premijera i odobrio program
socijalističko-liberalne koalicije lijevog centra. Novi premijer
četvrte mađarske postkomunističke vlade izabran je sa 197 glasova
za i 178 protiv uz gospodarski program kojim se obvezuje na jačanje
ekonomije, borbu protiv siromaštva i korupcije i osiguranje
glatkog ulaska zemlje u Europsku uniju, javlja mađarska agencija
MTI. Socijalisti i njihovi liberalni saveznici iz Slobodne
demokracije formirali su koaliciju koju zovu savezom "nacionalnog
centra" nakon što su osvojili tijesnu većinu u parlamentu koji
broji 386 zastupnika. Novi mađarski premijer, bivši bankar i
ministar financija, najavio je da će raditi na ujedinjenju svoje
nacije nakon oštre predizborne kampanje koja je podijelila zemlju u
dva tabora. Predstavljajući parlamentu program za prvih sto dana
Medgyessy je obećao povećanje plaća od 50 posto za obrazovanje i
zdravstvo te druge u javnom sektoru. Nova vladajuća koalicija
obećala je stvaranje do 400 tisuća novih radnih mjesta, gradnju
novih prometnica i reformu zdravstvenog osiguranja.
TUNIS - Tunižani su u velikoj većini prihvatili promjene ustava
koje omogućuju da predsjednik Zine al- Abidine Ben Ali praktički
doživotno ostane na dužnosti, pokazali su u ponedjeljak službeni
podaci. Ministarstvo unutrašnjih poslova priopćilo je da je 99,52
posto glasača u nedjelju prihvatilo amandmane na približno
polovicu od 78 članaka tuniskoga ustava. Ovo je bio prvi opći
referendum otkako je Tunis 1956. stekao nezavisnost od Francuske, a
odazvalo se 95,59 posto od 3,6 milijuna osoba s pravom glasa.
Oporba kaže da vlasti redovito krše osnovna ljudska prava prava i
tvrdi da je pravi cilj ovoga glasovanja bilo omogućiti 65-
godišnjemu Ben Aliju da vlada još najmanje 12 godina.
TUNIS - Nedjeljni referendum kojim je predsjednik Zine al-Abidine
Ben Ali dobio gotovo stopostotnu podršku za ustavne promjene obična
je prijevara vlasti koja ne tolerira drukčije mišljenje, priopćili
su u ponedjeljak čelnici tuniske oporbe i organizacije za zaštitu
ljudskih prava. Ben Ali će moći praktički doživotno ostati na
vlasti, rezultat je nedjeljnoga referenduma, vrlo sličan
rezultatima izbora na kojima je on 1999. osvojio drugi
predsjednički mandat. I ovi će rezultati, kao i oni iz 1999. u
inozemstvu izazvati sumnjičavost, a u Tunisu su mnogi ljuti ili
barem skeptični. "Sumnjam da ćete naći mnogo Tunižana voljnih da
prihvate te rezultate. Teško je povjerovati da ljudi toliko vole
Ben Alija" rekao je Mohamed Abbou, čelnik tuniske Udruge mladih
odvjetnika. Souheir Ben Hassen, potpredsjednica Lige za ljudska
prava, kaže da je "maškarada potvrđena tim rezultatima".
SYDNEY - Pauline Hanson, desničarka koja je sebe jednom prozvala
"majkom svih Australaca", završit će na sudu zbog prijevare,
objavili su u ponedjeljak mediji. Sud u Brisbaneu u ponedjeljak je
odlučio kako ima dovoljno dokaza da sudi Pauline Hanson i drugomu
utemeljitelju "Jedne nacije" (One Nation) Davidu Ettridgeu zbog
registracije stranke koja je dobila gotovo 9 posto glasova na općim
izborima 1998., javio je australski radio ABC. Hanson će izjaviti
da se ne osjeća krivom, a kaže i da ne žali što se bavila politikom.
"Registrirala sam političku stranku kako bi narod Queenslanda
dobio priliku da glasa za nekog drugog, a ne samo za glavne
političke stranke i u to još vjerujem", rekla je ta bivša vlasnica
pečernjarnice ribe i krumpira.
(Hina) dh dh