RFE 25. V. TURIZAM RADI ZA BANKE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 25. V. 2002. Turistička privreda radi za banke. Prilog Milan Gavrović. Iako nezavisni ekonomisti u Hrvatskoj tvrde da se kriza ne može prevladati sve dok je tečaj kune nerealno visok, ona je ovog proljeća ponovno ojačala. Jedan mi je visoki dužnosnik Hrvatske narodne banke rekao u povjerenju, da kuna vrijedi 20 posto manje od njenog sadašnjeg tečaja, izjavio je ovog tjedna ugledni hrvatski ekonomist, dr. Goražd Nikić. Iz ekonomske povijesti je, inače, poznato da je svojedobno Britanija upala u tešku krizu jer je funta bila precijenjena za 10 posto, dakle za polovicu onoga što se u Hrvatskoj dogodilo s kunom. Pa ipak, ovog je proljeća kuna još više ojačala. Sada se za dolar dobiva manje od 8, dok je prije samo dva mjeseca njegova cijena bila 8,5 kuna. Slično se događa i s drugim valutama. Zašto? Zato što su uoči ljeta banke povećale ponudu deviza na tržištu i to iz špekulativnih razloga. One nisu prodavale devize jer su im trebale kune, već s namjerom da velikom ponudom sruše njihovu cijenu, kako bi kasnije, u sezoni, što jeftinije otkupile turističke devize. Na jesen, kad cijena deviza ponovno naraste, one će ih prodati i na razlici tečaja masno zaraditi. O kako se velikoj igri radi, pokazuje podatak da su devizne rezerve poslovnih banaka u samo dva mjeseca, smanjene za 800 milijuna kuna, što je više od 100 milijuna eura. Narodna banka je pokušala obraniti tečaj, pa je kupovala devize na tržištu, kako bi spriječila smanjivanje njihove cijene. Tako su njene devizne rezerve premašile pet milijardi dolara, što je najviše od kada postoji samostalna Hrvatska, ali jačanje kune ipak nije zaustavljeno. Štete su, naravno, goleme. Znatan dio zarade turističke privrede pretvorit će se u zaradu banaka. Zato će mnoga turistička poduzeća opet poslovati s gubitkom, a mnoga će se spašavati kreditima, uzetim kod tih istih banaka. Ukupni poslovni rezultati turizma biti će slabiji, a time i njegova sposobnost da se brže razvija. Sve je to poznato otprije, ali ta je vrsta špekulacija dobila pravi zamah tek u posljednje dvije godine, kad se nakon pada HDZ-ove vlasti turizam počeo ubrzano vraćati u Hrvatsku. Iako su turističke devize glavni cilj, i za one zarađene izvozom robe, dobiva se manje kuna. I tu razliku ližu banke. Hrvatska je narodna banka sve to ublažila, ali ne i spriječila. Pitanje je, međutim, je li to samo njen posao ili bi i Vlada morala brinuti o izvoznoj privredi? Ali ona se, očito, panično boji i samog spominjanja nerealnog tečaja. Iako su zbog prejake kune izvoznici u teškim nevoljama, pa su u prošlom desetljeću od svih tranzicijskih zemalja samo Makedonija i Jugoslavija, pod sankcijama, imale sporiji rast izvoza od Hrvatske. (RFE)