POSLOVNI PREGLED

POSLOVNI PREGLED broj 262 18. - 24. svibnja 2002. SADRŽAJ: - VLADA PREDLOŽILA NIZ MJERA ZA PROGON KRIMINALA U PRETVORBI I PRIVATIZACIJI - ODLUČENO O POKRETANJU POSTUPKA ZA PRISTUPANJE CEFTA-I - CRKVENAC: USPJEŠNO ZAPOČELI RAZGOVORI S MISIJOM MMF-A - VLADA DIŽE ZAJAM OD MILIJARDU KUNA ZA STABILIZACIJU ZDRAVSTVA - RAST CIJENA STRUJE I PLINA NE SMIJE BITI SKOKOVIT I PREKO NOĆI - DOK SAM PREMIJER, U PRAVOSUDNE REFORME NEĆE SE IĆI PREČICOM - NASTAVAK PREGOVORA O ZOR-U KAD VLADA PREDLOŽI RAZVOJNE MJERE - KONFERENCIJA O ZNAČAJU KONKURENTNOSTI ZA RAZVOJ HRVATSKE - U SVIBNJU LEGSI INDEKS STABILNOSTI ZA HRVATSKU UMJERENO POVEĆAN - PROGNOZE PBZ-A: STOPA RASTA U 2002. GODINI 3,1 POSTO - POSLOVNI TJEDNIK I HENDAL PREDSTAVILI INDEKS NACIONALNOG OPTIMIZMA - POTPISAN UGOVOR O UPISU OBVEZNICA RH U IZNOSU OD 150 MILIJUNA EURA - HVB BANK CROATIA OSTVARILA NETO DOBIT OD 41,6 MILIJUNA KUNA - PARTNER BANKA U 2001. OSTVARILA DOBIT OD 10,6 MILIJUNA KUNA - CENTAR BANKA IZDALA VLASTITI ČEK ZA SVOJE KLIJENTE - STAMBENI KREDITI ZABA-E ZA MEĐUFINANCIRANJE ŠTEDIŠA STAMBENE ŠTEDIONICE - ULAZAK EBRD-A U HRVATSKU BRODOGRADNJU DOBAR SIGNAL INVESTITORIMA - AGROKOR RAZMATRA MOGUĆNOST IZDAVANJA DIONICA - HOK I AGROKOR POTPISALI SPORAZUM O DUGOROČNOJ POSLOVNOJ SURADNJI - PODRAVKA PRODALA UDIO U PANONSKOJ PIVOVARI CARLSBERGU - AUSTRIJSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO POSJETILO HFP - AUSTRIJSKO DRŽAVNO IZASLANSTVO POSJETILO TVRTKU VIPNET - POVJERENSTVO ZA BRODOGRADILIŠTA-RADOLOVIĆ ZA SADA BEZ KOMENTARA - DOBIT HRVATSKE POŠTE D.D. OD 76 MILIJUNA KUNA U REZERVE - PRIHVAĆENA PONUDA ZA PRODAJU HOTELA HOLIDAY - PONUDA TALIJANSKE TVRTKE ZA KUPNJU SINJSKE "DALMATINKE" - RIJEKA: OTVOREN NOVI TRGOVAČKI CENTAR - UPRAVA I VEĆINSKI SINDIKAT HEP-A POTPISALI KOLEKTIVNI UGOVOR - RADNICI TVORNICE METALNOG NAMJEŠTAJA "JADRAN" POČELI ŠTRAJK - PREMIJER RAČAN S KLESTILOM, LINIĆ S AUSTRIJSKIM GOSPODARSTVENICIMA - MIMICA RAZGOVARAO S DUŽNOSNICIMA EK - POČELA S RADOM TRGOVINSKA MISIJA MICHIGANA ZA HRVATSKU - PREZENTACIJA O GOSPODARSKIM MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE - REZOLUCIJA EP O HRVATSKO-SLOVENSKIM ODNOSIMA - HRVATSKIM GOSPODARSTVENICIMA PREDSTAVLJENJE MOGUĆNOSTI BIH - "MEDICINA I TEHNIKA" NA VELESAJMU OD 22. DO 25. SVIBNJA - OPATIJA: OTVOREN MIPRO 2002. - HRVATSKI INOVATORI USPJEŠNO NASTUPILI NA SVJETSKOJ IZLOŽBI INOVACIJA - MINISTAR PECEK SLAŽE SE S PRIMJEDBAMA OBRTNIKA - SNAŽNIJA POTPORA KONTINENTALNOM TURIZMU - KONFERENCIJA O INVESTICIJSKIM MOGUĆNOSTIMA CEE REGIJE 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PREDLOŽILA NIZ MJERA ZA PROGON KRIMINALA U PRETVORBI I PRIVATIZACIJI Hrvatska Vlada najavila je u četvrtak niz mjera, posebno zakonodavnih, za oštar kazneni progon i sankcioniranje kriminalnih radnji i osoba koje su te radnje počinile, u procesu pretvorbe i privatizacije, a Saboru preporučila da ne prihvati prvo izvješće Državne revizije o reviziji pretvorbe i privatizacije i da zatraži njegovu dopunu. Ne želimo zastaru za kriminalna djela počinjena u pretvorbi i privatizaciji, poručio je premijer Ivica Račan. Vlada u nizu zaključaka o Izvješću Državnog ureda za reviziju ocjenjuje da revizija nije u potpunosti izvršena u skladu sa zakonom, posebice kad je riječ o imenovanju osoba koje su počinile kriminalne ili prekršajne radnje u pretvorbi i privatizaciji. Pristup Državnog ureda za reviziju Vlada ocjenjuje neujednačenim i nedosljednim. Ministar obnove Radimir Čačić u raspravi je ustvrdio kako nije slučajno da je Državna revizija upravo tako obavila posao. Državna revizija poslužila je kao još jedan element sprečavanja progona kaznenih i prekršajnih djela koja se još mogu goniti, ustvrdio je. Vlada je zaključcima zadužila Ministarstvo pravosuđa, da u roku mjesec dana predloži izmjene niza zakona, kako bi se mogla procesuirati kaznena djela vezana za pretvorbu i privatizaciju. Posebno se ističe potreba primjerenih rokova gonjenja i zastare tih kaznenih djela. Ministarstvo financija zaduženo je da izmjenama poreznih zakona omogući dodatno oporezivanje imovine privatnih osoba koje su tu imovinu nezakonito stekle u pretvorbi i privatizaciji. Vlada je Državni ured za reviziju zadužila da pred nadležnim tijelima pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti odgovornih osoba u Agenciji za restrukturiranje, HFP-u i ministarstvima. Državno odvjetništvo zaduženo je da prioritet dade postupcima vezanim uz reviziju pretvorbe i privatizacije, te da nastoji utvrditi povezanost i eventualnu organiziranost pojedinih djela počinjenih u pretvorbi i privatizaciji. ODLUČENO O POKRETANJU POSTUPKA ZA PRISTUPANJE CEFTA-I Hrvatska Vlada u četvrtak je odlučila o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Srednjoeuropskom Ugovoru o slobodnoj trgovini CEFTA-i. Na taj način Vlada je i formalno započela proces ulaska Hrvatske u tu organizaciju koja okuplja sedam zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Tekst spomenutog Ugovora preliminarno je usuglašen sredinom veljače a uskoro se, vjerojatno u lipnju, očekuje i njegovo potpisivanje. Ugovor bi se primjenjivao od 1. siječnja iduće godine. CEFTA je značajan hrvatski gospodarski i trgovinski partner - ukupna robna razmjena sa zemljama članicama te organizacije lani je iznosila oko 2 milijarde dolara, što čini 14,5 ukupne hrvatske trgovine sa svijetom. Vlada je prihvatila redovno izvješće o ostvarivanju Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije i njihovih država članica, za travanj ove godine. Zbog omogućavanja što jednostavnijeg i bržeg obavljanja graničnih formalnosti u putničkom prometu u ljetnoj turističkoj sezoni Vlada je odlučila dozvoliti državljanima BiH prelazak hrvatske granice s osobnom iskaznicom u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna 2002., navodi se u priopćenju sa zatvorenog dijela Vladine sjednice. Vlada je dala državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za kredit u iznosu 2,2 milijuna USD kojeg će koristiti Uljanik plovidba, Pula, Splitskoj banci za kredit u iznosu 7,5 milijuna USD kojeg će koristiti Mediteranska plovidba Korčula te Privrednoj banci Zagreb - Podružnica Dubrovnik, u iznosu od 10 milijuna USD kojeg će koristiti Atlanska plovidba. Vlada je dala suglasnost INI za kreditno zaduženje u inozemstvu po sindiciranom kreditu, u iznosu 200 milijuna USD. U procesu privatizacije INE za međunarodnog savjetnika za odnose s javnošću Vlada je odabrala agenciju Citigate Dawe Rogerson iz Londona, a za domaćeg savjetnika agencije Hauska & Partner. Troškove savjetnika za odnose s javnošću snositi će INA. Vlada je dala suglasnost Lučkoj upravi Rijeka za osnivanje Slobodne zone Luke rijeka, tj. proširenju područja slobodne zone na Bazen Bakar. Vlada je zadužila Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) da kod prodaje stanova prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01), plati dio poreza na promet nekretninama. APN će platiti onaj dio porezne osnovice koju čini vrijednost stana odnosno nekretnine za koju je hrvatska država platila troškove izgradnje sa zaračunatim PDV-om. Taj će se porez platiti iz sredstava osiguranim za provedbu tog Zakona kojima raspolaže agencija. CRKVENAC: USPJEŠNO ZAPOČELI RAZGOVORI S MISIJOM MMF-A Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u četvrtak da su vrlo uspješno započeli razgovori predstavnika Vlade s članovima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u sklopu redovitih godišnjih konzultacija te o novom stand by aranžmanu s tom institucijom. Razgovori o novom stand by aranžmanu su tek na početku, taj će se aranžman razlikovati od ranijeg jer smo sada u superiornijoj poziciji nego prije. Aranžman će biti na kraći na rok, s manje konkretnih odrednica i obveza, a mogao bi se zaključiti na jesen, izvijestio je Crkvenac novinare u Banskim dvorima nakon razgovora s Misijom MMF-a. Misija MMF-a, koju vodi Hans Flickenschield, razgovorima s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i ministrom Crkvencom započela je svoj dvotjedni boravak u Hrvatskoj. Ministar Crkvenac izvijestio je da je u razgovorima zaključeno da je ekonomska situacija u Hrvatskoj takva da se dobro nastavljaju već ranije započeti pozitivni trendovi. Izraženo je i zadovoljstvo ubrzanjem gospodarskog rasta, orijentacijom da se stvore uvjeti za još veći rast, niskom inflacijom, visokom makroekonomskom stabilnošću, činjenicom da su konsolidirani i realni i financijski sektor, što, kaže Crkvenac, omogućuje daljnje jače korake u razvojnoj politici. Ministar financija izvijestio je da Hrvatska zbog svoje vrlo dobre pozicije na financijskim tržištima, dobre kotacije hrvatskih vrijednosnih papira u odnosu na neke druge tranzicijske zemlje, nije prisiljena forsirati stand by u nekom hitnom roku. Po njegovim riječima i MMF smatra da nema potrebe da Hrvatska žuri s novim stand by aranžmanom. Razgovori o stand by će se nastaviti, a kako sada stvari stoje, novi stand by aranžman mogao bi biti zaključen na jesen, kazao je Crkvenac. Istaknuo je da je okvir za razgovore s MMF-om, kao i drugim financijskim institucijama, Vladin dokument o osnovama ekonomske i financijske politike za ovu i iduću godinu. U tom dokumentu Vlada procjenjuje da će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,5 posto, a u idućoj 4 posto. Također se predviđa niska inflacija od 4,3 posto u ovoj, te 3,5 posto u idućoj godini, te daljnje smanjenje proračunskog deficita, u ovoj godini na 4,2 posto BDP-a, a u idućoj na 2,5 posto. VLADA DIŽE ZAJAM OD MILIJARDU KUNA ZA STABILIZACIJU ZDRAVSTVA Za stabilizaciju zdravstvenog sustava Vlada će u dogovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) uskoro podići zajam od milijardu kuna, najavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Andro Vlahušić na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Kredit je namijenjen za pokrivanje bolničkih dugova dobavljačima koji nisu isplaćeni preko 150 dana, dodatke na plaće liječnicima koji rade na područjima od posebne državne skrbi, te otpremnine višku zaposlenih u zdravstvu, rekao je Vlahušić. Za dugove dobavljačima izdvojit će se 700 milijuna kuna, a ostalo za dodatke na plaće i otpremnine. Po riječima direktora HZZO-a Zdravka Lončareca, taj se kredit planira otplatiti iz 750 milijuna kuna koje zdravstvu duguje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, te sredstava koja će se prikupiti dopunskim zdravstvenim osiguranjem. RAST CIJENA STRUJE I PLINA NE SMIJE BITI SKOKOVIT I PREKO NOĆI Komentirajući najave poskupljenja struje i plina, premijer Ivica Račan rekao je u ponedjeljak kako Hrvatska ne može biti dio Europe, a da ne izjednači cijene energenata, napominjući da rast cijena ne smije biti skokovit i da do njega ne smije doći preko noći. Premijer je to rekao u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada". Govoreći o situaciji u vezi s hrvatsko-slovenskim ugovorom o Nuklearnoj elektrani Krško, izrazio je bojazan, da u raspravi o tom ugovoru i njegovoj ratifikaciji "ima previše brzopletih razmišljanja i pojednostavljenih recepata". Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ova je tema vrlo slojevita i treba voditi računa o više stvari, kazao je premijer komentirajući razmišljanja iz oporbenih, ali i koalicijskih redova da bi svoj udio u nuklearki Hrvatska trebala prodati, pa čak i darovati Sloveniji (prijedlog HSS-a). Što ako je taj poklon gubitak i to od nekoliko stotina milijuna (dolara) za Hrvatsku, što s manjkom energije. Poklonimo, ali gdje nadoknaditi manjak energije, upitao je Račan. Upozorivši na činjenicu da je nuklearka Krško svega 20-ak kilometara od Zagreba, podsjetio je da vlasnički udio omogućava i nadzor nad sigurnošću elektrane i potencira našu (hrvatsku) odgovornost za sigurnost građana. DOK SAM PREMIJER, U PRAVOSUDNE REFORME NEĆE SE IĆI PREČICOM Predsjednik Vlade Ivica Račan rekao je u ponedjeljak da je nezadovoljan sporošću reformi u pravosuđu, no da je svjestan da se brže ne može osim prečicom, odnosno nepoštivanjem zakona, a da se tako neće ići dok je on premijer. Račan je to rekao u emisiji Hrvatskog radija komentirajući stanje u hrvatskom pravosuđu. To stajalište objasnio je na primjeru imenovanja predsjednika sudova, navodeći da je postupak imenovanja proveden u skladu sa zakonom i da je trajao vrlo dugo. "Trebalo nam je dvije godine da na čelo sudova dođu suci koji su opredijeljeni za reforme u pravosuđu, koji su i sami spremni pridonijeti promjenama", rekao je. Dodao je da bi bio zadovoljniji da je to išlo brže, ali da bi to značilo ići prečicom, što bi bilo opasno jer se tada ne bi postupalo po zakonu. "Sada više nemamo alibi za gubitak vremena u reformi pravosuđa jer u vrhovima sudbene vlasti postoji raspoloženje za reforme", zaključio je. NASTAVAK PREGOVORA O ZOR-U KAD VLADA PREDLOŽI RAZVOJNE MJERE Pregovori o izmjenama Zakona o radu (ZOR) nastavit će se tek kada Vlada predloži cjelovit paket razvojnih mjera, zaključili su u srijedu socijalni partneri. Vlada, poslodavci i sindikati taj su dogovor postigli nakon gotovo petosatnog sastanka iza zatvorenih vrata zagrebačke vile "Prekrižje". Potpredsjednik Vlade Goran Granić nije precizirao kada bi Vlada mogla donijeti mjere za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Dodao je da Vlada nije zadala nikakve rokove do kada bi se trebale utvrditi izmjene ZOR-a u kojima su najspornija pitanja smanjenje otpremnina i skraćenje otkaznih rokova. KONFERENCIJA O ZNAČAJU KONKURENTNOSTI ZA RAZVOJ HRVATSKE Hrvatska priprema niz zakona za poticanje izvoza i ulaganja, što bi trebalo dati novi poticaj gospodarskom rastu i razvoju, no, oni bi trebali postaviti stroge kriterije za omogućavanje poticaja kako bi se poboljšala kvaliteta ulagača, povećala konkurentnost na tržištu, ali i izbjegli daljnji stečajevi. Rekao je to u četvrtak naj konferenciji 'Konkurentnost i strateški razvoj Hrvatske i regije' u sklopu 7. financijskog foruma, Sani Ljubinčić iz Uprave za poticanje ulaganja pri Ministarstvu gospodarstva. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je unazad dvije godine svijest o važnosti konkurentnosti znatno podignuta, o čemu svjedoči i pokretanje Hrvatske inicijative za konkurentnost, uz čiju su podršku osnovani i Hrvatsko vijeće za konkurentnost te Nacionalno vijeće za konkurentnost. Ta vijeća okupljaju predstavnike Vlade, gospodarstva, sindikata te visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije, a osnovni im je cilj institucionaliziranje djelotvornog dijaloga između države i gospodarstva u cilju unaprjeđivanja ukupne poslovne klime u zemlji, kazao je direktor Hrvatske inicijative za konkurentnost - projekta USAID-a, John C. Ickis. Među ostalim, rezultat rada te inicijative jest i to što će Hrvatska ove godine biti uključena u indeks i izvješće o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). To se izvješće izrađuje na temelju više od 40 pokazatelja u nekoliko kategorija - ekonomske performanse u zemlji, izvoz, investicije, infrastruktura, politika Vlade i sl. Podaci za Hrvatsku prikupljani su između veljače i travnja ove godine, kada je anketirano 106 vodećih ljudi najvećih hrvatskih tvrtki. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U SVIBNJU LEGSI INDEKS STABILNOSTI ZA HRVATSKU UMJERENO POVEĆAN LEGSI indeks stabilnosti, kojim se mjeri potencijal neke zemlje i njena otpornost na unutarnje krize kao svojevrsni pokazatelj potencijalnim investitorima, za Hrvatsku za svibanj ima vrijednost 61, što je u odnosu na travanj povećanje za 1 poen, objavljeno je iz Hrvatske udruge poslodavaca. Povećanju LEGSI indeksa stabilnosti doprinijeli su izbor novog državnog odvjetnika Mladena Bajića, poboljšanje odnosa sa SR Jugoslavijom, početak aktivnosti u vezi privatizacije INE te rezultati unutarstranačkih izbora u glavnoj opozicijskoj stranci -Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), ocjene su iz analize američka konzultantska tvrtka "Euroasia Group" i investicijske banke Lehman Brothers koje mjere taj indeks. Negativan pak utjecaj imaju repovi afere u Riječkoj banci i zaoštravanje odnosa Vlade i sindikalnih središnjica zbog najavljenih izmjena Zakona o radu te kašnjenje u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Izbor novog državnog odvjetnika, navodi se u analizi, ponovno je dao zamah namjeravanoj reformi pravnog sustava i borbi protiv korupcije. U pozitivnom kontekstu spominje se i posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Jugoslaviji. Istodobno, izgledna prodaja "Bijelih noći" ruskoj tvrtci TNK, nastojanja oko aktiviranja naftovoda za prijevoz ruske nafte do Omišlja i nagovještaji, kako navode, da bi Hrvatska željela američkog strateškog partnera za INU (25 posto plus jedna dionica), po mišljenju kreatora LEGSI indeksa jasni su signali da se Hrvatska želi pozicionirati kao vodeći faktor u transportu nafte u regiji. Pozitivnim se ocjenjuju i rezultati unutarstranačkih izbora u HDZ-u, koji bi u ovoj važnoj opozicijskoj stranci mogli oslabjeti, kako se navodi, poziciju ekstremno desne nacionalističke struje. U usporedbi s drugim promatranim zemljama, Hrvatska je u svibnju na šestom mjestu po vrijednosti LEGSI indeksa. Na prvom mjestu je Mađarska, slijede Meksiko, Poljska, Bugarska, Brazil i Hrvatska. Iza Hrvatske su Rusija, Filipini, Tajland, Turska, Ukrajina, Indonezija, Kolumbija, Venezuela, Uzbekistan, Argentina i Azerbejdžan. PROGNOZE PBZ-A: STOPA RASTA U 2002. GODINI 3,1 POSTO Sporiji rast osobne potrošnje bit će jedan od temeljnih razloga sporijeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u ovoj godini procijenjenog na 3,1 posto, u usporedbi sa 2001. u kojoj je ostvaren realni rast BDP-a od 4,1 posto, ocjena je iz "Makroekonomskih prognoza" Privredne banke Zagreb. Očekivanu stopu rasta u 2002. u odnosu na procjene sa kraja prošle godine analitičari PBZ-a korigirali su s 2,9 posto na 3,1 posto, no unatoč tome očekivanja o ovogodišnjim makroekonomskim kretanjima ostaju vrlo slična onima iz prosinca. Glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje u 2002. godini rast kako investicijske tako i osobne potrošnje ali po nešto nižim stopama nego lani, a upravo usporavanje osobne potrošnje označava kao jedan od temeljnih razloga prognoziranog sporijeg rasta BDP-a. S obzirom na usporavanje rasta uvoza prisutno tijekom druge polovice 2001. analitičari PBZ-a očekuju da će i u 2002. doći do određenog sužavanja deficita platne bilance - na 2,5 posto BDP-a, a neto bi izvoz trebao pozitivno djelovati na rast BDP-a. Pojedinačni pokazatelji o kretanju industrijske proizvodnje, građevinarstva i trgovine potvrđuju pozitivan trend ekonomske aktivnosti. No, napominje se kako je pritom potrebno imati u vidu da je od rujna prošle godine prisutan porast zaliha u industriji, a ovakva kretanja upućuju na sporiji rast gospodarskih aktivnosti u 2002. od onog zabilježenog u prošloj godini. Cijene na malo su i u prvom tromjesečju zadržale silazni trend započet sredinom 2001., pa analitičari PBZ-a očekuju da će prosječni rast cijena u ovoj godini biti sporiji nego prošle, oko 3 posto. Ovu procjenu, napominju, mogu promijeniti eventualni rast cijena nafte ili značajniji poremećaji u administrativno kontroliranim cijenama. Očekuje se niže zaduživanje države u inozemstvu, a procjenjuje se da će aprecijacijski pritisci biti značajni i u ovoj godini - zbog očekivano uspješne turističke sezone kao i najavljenih privatizacija javnih poduzeća. Pritom glavna ekonomistica PBZ-a napominje da će na ublažavanje efekta porasta ponude deviza djelovati, između ostalog, i dospjeli anuiteti inozemnog duga. Očekuje stoga da bi se prosječni tečaj kuna/euro u 2002. mogao kretati oko 7,5 kuna. POSLOVNI TJEDNIK I HENDAL PREDSTAVILI INDEKS NACIONALNOG OPTIMIZMA Poslovni tjednik i agencija Hendal predstavili su u srijedu indeks nacionalne optimističnosti, a prema rezultatima za protekla tri mjeseca taj je indeks ispod 50, što znači da prevladavaju negativniji od pozitivnih stavova. Indeks nacionalne optimističnosti izražava se skalom od 0 (potpuni pesimizam) do 100 (najveći optimizam). U protekla tri mjeseca indeks hrvatske nacionalne optimističnosti bio je 41,2 u ožujku, 40 u travnju, te 41,4 u svibnju. Indeks je u ta tri mjeseca ispod 50, što pokazuje da je više osoba izrazilo negativne od pozitivnih stavova, istaknula je Maja Dawidovsky iz agencije Hendal na predstavljanju održanom u sklopu Sedmog financijskog i Drugog e-business foruma. Indeks je rađen po uzoru na američki indeks nacionalnog optimizma, provodi se na reprezentativnom slučajnom uzorku od 400 građana starijih od 18 godina, telefonskim ispitivanjem uz pomoć kompjutera (CATI istraživanje) i to između 15. i 20. u mjesecu. Glavni urednik Poslovnog tjednika Miodarag Šajatović i direktorica Hendela Nevenka Hendrih ističu da u Hrvatskoj postoji dosta prognostičkih modela, a novim se indeksom želi mjeriti raspoloženje i percepcija stanovništva Hrvatske o općim gospodarskim prilikama, kvaliteti življenja i dobiti procjena za buduće razdoblje. Na temelju šest pitanja koja se postavljaju dobije se i šest posebnih indeksa, npr. zadovoljstva općim gospodarskim prilikama, trenutnom kvalitetom življenja i kvalitetom u zadnjih šest mjeseci, optimističnosti za kvalitetu življenja, te osobno financijsko stanje u sljedećih šest mjeseci. Aritmetičkom sredinom tih šest podindeksa dobije se indeks nacionalne optimističnosti. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE POTPISAN UGOVOR O UPISU OBVEZNICA RH U IZNOSU OD 150 MILIJUNA EURA Ministarstvo financija, u ime i za račun Republike Hrvatske, kao izdavatelj te Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA), kao aranžeri i pokrovitelji izdanja, sklopili su u srijedu Ugovor o upisu 150 milijuna eura vrijednih državnih obveznica dospijeća 2012. godine. Novo izdanje obveznica predstavlja prvu od ukupno tri predviđene tranše istog izdanja obveznica ukupnog iznosa 500 milijuna eura, a preostale dvije tranše istog izdanja planiraju se za rujan 2002. te prosinac 2002. ili siječanj 2003., izvijestili su iz spomenutih banaka. Obveznice se izdaju u četvrtak, 23. svibnja, s rokom dospijeća 23. svibnja 2012. godine. Kamatna stopa kupona iznosi 6,875 posto godišnje te se isplaćuje polugodišnje. Kao i prijašnja izdanja državnih obveznica otplata glavnice je u jednom iznosu o dospijeću, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan dospijeća. Obveznice će odmah nakon izdanja biti uvrštene u depozitarij, prijeboj i namiru Središnje depozitarne agencije i TN Kotaciju Zagrebačke burze, a potom sredinom lipnja u Kotaciju I Zagrebačke burze. Dio izdanja novih obveznica ove su tri banke na primarnom tržištu, a sukladno iskazanom interesu, alocirale obveznim mirovinskim fondova, dok je ukupni interes institucionalnih investitora za upisom tih obveznica značajno premašio iznos izdanja ove tranše. Obzirom na to, u PBZ, RBA i ZABA-i na sekundarnom tržištu očekuju aktivno trgovanje tim obveznicama. HVB BANK CROATIA OSTVARILA NETO DOBIT OD 41,6 MILIJUNA KUNA HVB Bank Croatia d.d. ostvarila je u prošloj godini neto dobit nakon oporezivanja u iznosu od 41,6 milijuna kuna, dok je njena aktiva na kraju 2001. godine iznosila 3 milijarde kuna, izvješteno je iz te banke. Broj računa građana povećan je za 63 posto u odnosu na 2000. i iznosi 46.708, dok je istodobno broj računa pravnih osoba zabilježio porast od 34 posto na ukupno 6.484. Banka danas ima poslovnice u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Rezultate poslovanja u 2001. godini u HVB banci ocjenjuju najboljim od svog osnutka, a ujedno najavljuju da započinje integracija sa Splitskom bankom. Naime, nakon kupnje Splitske banke, Bank Austria Creditanstalt Grupa planira brzu integraciju obje hrvatske banke- kćeri. Proces integracije trebao bi biti završen do sredine 2003. godine. Novonastala banka imat će tržišni udio od oko deset posto te će pružati usluge za 220.000 komitenata u 75 poslovnica. Bank Austria Creditanstalt-Grupa članica je HVB Group. HVB Grupa je sa bilančnom svotom većom od 728 milijardi eura treća bankarska grupacija u Europi. Sa 69.500 zaposlenika u otprilike 2.200 podružnica pruža usluge za oko 8,5 milijuna komitenata. Bank Austria Creditanstalt je kao dio HVB Grupe zadužena za Austriju i tržišta srednje i istočne Europe gdje od devedesetih godina slijedi strategiju ciljane ekspanzije. BA/CA je najveća austrijska bankarska grupacija s najgušćom mrežom poslovnica u ovoj regiji od 800 filijala u 15 zemalja. PARTNER BANKA U 2001. OSTVARILA DOBIT OD 10,6 MILIJUNA KUNA Partner banka d.d. poslovnu 2001. godinu završila je s ostvarenom dobiti od 10,6 milijuna kuna i rastom bilančne svote od 39 posto, istaknula je u utorak predsjednica Uprave te banke Marija Šola na svečanosti obilježavanja 11-godišnjice poslovanja Partner banke. Depoziti su u prošloj godini porasli 80 posto, pri čemu štednja građana čak 111,5 posto. I u ovoj godini Partner banka bilježi uspješno poslovanje, kazala je Šola, navodeći kako je u prva tri mjeseca ostvarena dobit od 2,6 milijuna kuna, što je za 1,4 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Rezultat je to povećanja neto kamatnih prihoda za 15,65 posto te značajnijeg rasta prihoda od naknada i tečajnih razlika u intenziviranim poslovima s inozemstvom. Bilance je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila 427 milijuna kuna, što je porast od 31 posto. Kreditni portfelj u godinu dana povećan je za 35 posto, dok je istodobno ostvaren porast realnih izvora-depozita za 53 posto. Šola je istaknula kako je cilj Partner banke i dalje ostati banka univerzalnog usmjerenja s udjelom od 0,5 do 1 posto bankovnog tržišta. CENTAR BANKA IZDALA VLASTITI ČEK ZA SVOJE KLIJENTE Sukladno odredbama Zakona o čeku, te Odluke o nalozima za plaćanje Hrvatske narodne banke (HNB), Centar banka je prva banka koja je izdala vlastiti ček namijenjen poslovnim subjektima koji u toj banci imaju otvoren račun, i time im omogućila nastavak uporabe čeka kao naloga plaćanja, priopćili su iz te banke. Jedna je od niza promjena uzrokovanih reformom platnog prometa u zemlji, naime, ukidanje obračunskog čeka. Izmjenom Pravilnika o obliku, sadržaju i uporabi obrasca platnog prometa ukinuto je, od 1. ožujka ove godine, izdavanje obračunskih čekova. No, Odlukom HNB-a o nalozima za plaćanje, omogućeno je da se ček i dalje koristi kao obrazac platnog prometa. Takav ček mogu izdavati banke, u skladu s Zakonom o čeku, i njime opskrbljivati poslovne subjekte koji kod nje imaju otvoreni račun. Obračunski je ček obrazac platnog prometa namijenjen bezgotovinskom plaćanju, kojim banka jamči da će dužnik vjerovniku u dogovorenom vremenskom roku isplatiti određena potraživanja. STAMBENI KREDITI ZABA-E ZA MEĐUFINANCIRANJE ŠTEDIŠA STAMBENE ŠTEDIONICE Zagrebačka banka uvela je od ovoga tjedna mogućnost međufinanciranja štediša Prve stambene štedionice, odnosno odobravanja stambenih kredita za građane koji žele ulagati u tu štedionicu, ali odmah trebaju sredstva za stambenu namjenu. Ta je mogućnost namijenjena građanima kojima ne odgovara da na kredit Štedionice čekaju dvije godine, koliko iznosi minimalni rok štednje, izvijestili su iz ZABA-e. U tom međurazdoblju, odnosno dok ne stekne pravo na kredit Štedionice, klijentu se omogućava da u Zagrebačkoj banci podigne stambeni kredit za međufinanciranje, i bude u kreditnom odnosu s Bankom. Nakon isteka minimalno dvije godine, pak, klijent ulazi u kreditni odnos sa Prvom stambenom štedionicom te sredstvima iz stambene štednje djelomično ili u potpunosti otplaćuje kredit ZABA-i. Kredit za međufinanciranje može se odobriti u iznosu od minimalno pet tisuća do maksimalno 250 tisuća eura, a klijent ga može iskoristiti u rasponu od pet do 50 posto za jednokratnu uplatu stambene štednje. Ostatak se može iskoristiti za bilo koju stambenu namjenu (kupnju ili izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, i sl.). Kredit u banci odobrava se uz promjenjivu kamatnu stopu od 6,99 posto godišnje i rok otplate do 30 godina - za klijente do 35 godine života, odnosno po promjenjivoj stopi od 7,49 posto godišnje i rok otplate do 25 godina za starije klijente. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 1,5 posto od iznosa traženog kredita. 4. TVRTKE ULAZAK EBRD-A U HRVATSKU BRODOGRADNJU DOBAR SIGNAL INVESTITORIMA Vladajuća koalicija podržala je u četvrtak u saborskoj raspravi Prijedlog ugovora o jamstvu za avansno plaćanje između RH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za praćenje financiranja novogradnje Brodogradilišta "Uljanik" Pula, dok su oporbeni zastupnici ustvrdili da se ugovorom postavljaju prevelika ograničenja za poslovanje i budući razvoj "Uljanika". Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak istaknuo je u završnoj riječi da je predložen standardni ugovor i da je ulazak EBRD-a u hrvatsku brodogradnju dobar signal za druge strane investitore. Uljanik je s EBRD-om potpisao Sporazum o izdavanju avansnog jamstva ruskom naručitelju broda za avansnu upatu od 11,49 milijuna dolara. Podugovorom Vlada preuzima obvezu namiriti troškove ako "Uljanik" zapadne u teškoće. Ocjena je Vlade i EBRD-a da bi se "Uljanik" tim ugovorom trebao uspješno do kraja restrukturirati. "Uljanik" je najuspješnije od tri velika hrvatska brodogradilišta, koje je uspješno završilo financijsku konsolidaciju. Vlada očekuje da će ovaj novi model financiranja kojim EBRD preuzima jamstva, dati pozitivne rezultate i biti primjenjiv i na druga brodogradilišta koja bez jamstava države nisu solventna uzimati kredite. EBRD je do sada, istaknuo je Kuštrak, u hrvatski javni i privatni sektor uložila milijardu eura. AGROKOR RAZMATRA MOGUĆNOST IZDAVANJA DIONICA Koncern Agrokor razmatra mogućnost izdavanja dionica, a ukoliko analize unutar godinu i pol pokažu da za time ima potrebe, one bi mogle biti izdane u roku od dvije godine, istaknuto je u četvrtak na prezentaciji euroobveznica toga Koncerna u sklopu 7. financijskog i 2. e-business foruma. Za sada Agrokor nema potrebe za izdavanjem nikakvih novih vrijednosnih papira, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima. Naime, euroobveznice koje od početka travnja kotiraju na Luksemburškoj burzi, prema riječima Hrvoja Japunčića iz odjela Strategije koncerna Agrokor, zadovoljile su njihove trenutačne financijske potrebe. Prodajom korporativnih obveznica Agrokor je prikupio 130 milijuna eura namijenjenih vraćanju postojećeg zaduženja kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Te su obveznice ispunile i cilj međunarodne i poslovne afirmacije Koncerna, sigurnijeg i izravnijeg pristupa stranim investitorima, ali i povećanju kreditnog rejtinga kompanije. Tako je Agrokor kao jedina privatna hrvatska kompanija od strane rejting agencija Standard&Poor's i Moody's dobila B+, odnosno B1 kreditni rejting. HOK I AGROKOR POTPISALI SPORAZUM O DUGOROČNOJ POSLOVNOJ SURADNJI Hrvatska obrtnička komora (HOK) i koncern Agrokor potpisali su u srijedu sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji i Ugovor o obrtničko-poduzetničkoj kartici koja će obrtnicima, posebice malim trgovcima i ugostiteljima omogućiti da u kupuju robu u Konzumovim veleprodajnim centrima po istim cijenama kao i Agrokorov lanac maloprodaje Konzum. Potpisanim sporazumom HOK i Agrokor obvezuju se na međusobno pružanje trgovačkih, marketinških i promidžbenih usluga. HOK njime želi unaprijediti i ojačati tržišni položaj svojih članova, a Agrokor poziciju nacionalnog maloprodajnog lanca Konzuma. Predsjednik uprave Agrokora Ivica Todorić ustvrdio je da je sporazum prvi korak snažne podrške obrtnicima i malim trgovcima kako bi opstali u nesmiljenoj konkurenciji koja se dogodila otvaranjem hrvatskog tržišta. To je jedini način da Hrvatska u narednom razdoblju zadrži velike udjele u maloj trgovini i kroz nju plasira hrvatske proizvode, rekao je Todorić. Pojasnio je da će obrtnici kupovati robu po istim cijenama kao i Konzum. Ujedno je najavio i širenje po cijeloj Hrvatskoj pa bi tako u idućoj godini broj veleprodajnih centara s devet porastao na 15. U zadnje dvije godine u projekt, čiji je sporazum dio, utrošeno je preko 40 milijuna njemačkih maraka, a u idućih godinu i pol samo investicije u infrastrukturu iznosit će 100 milijuna njemačkih maraka, kazao je Todorić. Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran kazao je da je interes obrtnika za taj sporazum velik i da su doslovce zatrpani pozivima obrtnika. Najavio je oko 30 tisuća članova HOK-a, odnosno ugostitelja i malih trgovaca kao buduće korisnike pogodnosti iz sporazuma. Prema Ugovoru o pružanju usluga korisnicima "obrtničko-poduzetničke kartice" tu će karticu HOK izdavati svojim članovima, a ona će im omogućiti da u Konzumovim veleprodajnim centrima kupuju po posebno povoljnim uvjetima. To su odgoda plaćanja od 30 dana, posebni rabati za plaćanje do 15 dana, te kvartalni i godišnji količinski rabati ovisno o visini prometa. PODRAVKA PRODALA UDIO U PANONSKOJ PIVOVARI CARLSBERGU Prehrambena industrija Podravka prodala je svoj 40 postotni udio u Panonskoj pivovari danskoj tvrtki Carlsberg Breweries za oko 11 milijuna američkih dolara, objavili su iz Podravke. Time je Carlsberg Breweries postao vlasnikom 80 posto Panonske pivovare, a preostalih 20 posto pripada danskom državnom fondu Investment Fund for Central and Eastern Europe. Prodaja 40 postotnog udjela koji je Podravka imala dio je strategije kojom se koprivnička tvrtka fokusira na prehrambeni "business", dok je s druge strane strategija Carlsberg-a postati većinski vlasnik svojih pivarskih djelatnosti širom svijeta. Sredstva dobivena prodajom udjela u Panonskoj pivovari Podravka će koristiti za proširenje matičnog poslovanja, a nisu isključene ni akvizicije drugih prehrambenih kompanija u regiji. Naime, sukladno planovima rasta grupe Podravka od deset posto godišnje, prodaja manjinskog udjela u Panonskoj pivovari omogućit će koprivničkoj Podravki daljnja ulaganja u tržišta na kojima je prisutna. AUSTRIJSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO POSJETILO HFP Austrijsko gospodarsko izaslanstvo koje boravi u Hrvatskoj u sklopu službenog posjeta predsjednika Republike Austrije Thomasa Klestila, posjetilo je u srijedu Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). Kako su priopćili iz HFP-a, delegaciju u kojoj su bili predstavnici 44 austrijskih tvrtki iz svih industrijskih grana vodio je zamjenik predsjednika Austrijske gospodarske komore Adolf Moser. Članovi izaslanstva posebno su se zanimali za privatizaciju industrije šećera u Hrvatskoj, kao i koncerna Končar te za propise koji reguliraju privatizaciju poljoprivrednog zemljišta i nekretnina u državnom vlasništvu. AUSTRIJSKO DRŽAVNO IZASLANSTVO POSJETILO TVRTKU VIPNET Austrijsko državno izaslanstvo, u sklopu trodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj posjetilo je u srijedu u Zagrebu tvrtku VIPnet, koja je u 66-postotnom vlasništvu austrijskog operatera mobilne telefonije Mobilkoma. Na čelu austrijskog izaslanstva koje je posjetilo VIPnet bio je austrijski ministar za transport, inovacije i tehnologiju Mathias Reichhold koji je istaknuo važnost gospodarskih veza Hrvatske i Austrije, a ulaganje Mobilkoma u VIPnet ocijenio kao primjer uspješne austrijske investicije na hrvatskom tržištu POVJERENSTVO ZA BRODOGRADILIŠTA-RADOLOVIĆ ZA SADA BEZ KOMENTARA U povodu najave osnivanja Povjerenstva za praćenje restrukturiranja državnih brodogradilišta, čiji bi ravnatelj bio predsjednik Uprave pulskog brodogradilišta "Uljanik" Karlo Radolović, iz "Uljanika" za sada ne žele komentirati ove najave. Prema riječima glasnogovornika pulskog brodogradilišta Hrvoja Markulinčića, predsjednik Uprave Uljanika Karlo Radolović ne želi istupati u javnost sve dok Ministarstvo gospodarstvo ne dostavi Vladi konkretan prijedlog. Iz Ministarstvo gospodarstva najavljeno je, naime, da će se Vladi, kao model rješavanja problema brodogradnje, predložiti funkcionalno povezivanje pet hrvatskih brodogradilišta preko Jadranbroda, o čemu bi Vlada trebala raspravljati ovaj tjedan. U modelu koji se predlaže glavnu bi ulogu imalo Povjerenstvo Vlade za praćenje restrukturiranja brodogradilišta. U nekoj vrsti upravnog odbora našli bi se i resorni ljudi Vlade, a glavni operativac u toj novoj shemi, po izvorima iz Ministarstva gospodarstva, bio bi direktor Uljanika Karlo Radolović. Predlaže se povezivanje pet brodogradilišta - pulskog Uljanika, riječkog 3. maja, Kraljevice, te trogirskog i splitskog brodogradilišta - u jednu vrstu holdinga putem Jadranbroda. Riječ je o modelu kojim se ustvari predlaže svojevrsna centralizacija nekih upravljačkih funkcija u brodogradilištima. Od pet brodogradilišta za sada uspješno posluje jedino pulski Uljanik, dok sva ostala, unatoč sanaciji, i nadalje bilježe loše rezultate. DOBIT HRVATSKE POŠTE D.D. OD 76 MILIJUNA KUNA U REZERVE Hrvatska pošta d.d. u 2001. godini ostvarila je dobit od 76.296.662 kune, a odlukom Glavne skupštine ukupna se dobit raspoređuje u rezerve. Ta je odluka donesena na Glavnoj skupštini Hrvatske pošte d.d., kojoj je, u ime Republike Hrvatske, predsjedao ministar pomorstva, prometa i veza Mario Kovač, izvješteno je iz HP-a. PRIHVAĆENA PONUDA ZA PRODAJU HOTELA HOLIDAY Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je prodati 171.027 dionica ili 68,45 posto temeljnog kapitala Hotela Holiday d.d. iz Zagreba tvrtki Alpe Jadran Hypo d.d. iz Splita po cijeni od jedan posto od ukupne nominalne vrijednosti, izvijestili su iz HFP-a. Ponuda Alpe Jadran Hypo-a prihvaćena je nakon što je ta tvrtka ponudila zatraženo bankovno jamstvo za program ulaganja, i to u iznosu od 4,5 milijun kuna ili 30 posto od predviđenog ulaganja. Upravni odbor HFP-a odlučio je raspisati javni natječaj za prodaju dionica Primoštena d.d., i to po cijeni od jedan posto od nominalne vrijednosti dionica. Temeljni kapital tog društva iznosi 98.154.800 kuna i podijeljen je na 490.774 dionica nominalne vrijednosti 200 kuna. PONUDA TALIJANSKE TVRTKE ZA KUPNJU SINJSKE "DALMATINKE" Na međunarodni natječaj za prodaju tvornice prediva i konca "Dalmatinke" u Sinju, koji je istekao danas, javila se talijanska tvrtka La distributrice i uplatila potrebnu jamčevinu. Sada slijede pregovori i zaključenje ugovora o kupnji, dakako, ako talijanski kupac prihvati sve uvjete u natječaju, tj. da zadrži svih 420 zaposlenih i nastavi proizvodnju prediva i konca koja nije prekidana ni dok je tvornica bila u stečaju. Također je kupac obvezan uložiti 1,5 milijun eura u modernizaciju i obnovu opreme koja je u nekim dijelovima proizvodnje prilično zastarjela. Stečajna upraviteljica Blanka Tuđen-Mazuth i suradnici očekuju kako će sve proći u redu te da će uskoro novi vlasnik preuzeti tvornicu. To će biti početak ponovna oživljavanja inače urušenoga sinjskog gospodarstva i radno-socijalna sigurnost "Dalmatinkinih" radnika kojima se posrećilo da ostanu u radnom odnosu kad je u tvornici otvoren stečajni postupak. RIJEKA: OTVOREN NOVI TRGOVAČKI CENTAR Prvi trgovački centar slovenskog lanca trgovina "Tuš" u Hrvatskoj, s prodajnom površinom od 6800 četvornih metara, otvoren je u srijedu u naselju Rujevica u Rijeci. U riječki trgovački centar "Tuš" uloženo je 10,5 milijuna eura, a pored supermarketa, drogerije i restorana, parkirališta sa 320 novih mjesta i drugih sadržaja u prodajnom centru nalaze se još 24 trgovine raznim robama. U centru će biti zaposleno, ubrajajući i zaposlene u prostorima koji su iznajmljeni drugim tvrtkama, oko 150 djelatnika. Slovenski trgovački lanac "Tuš" ima više od 100 poslovnih jedinica sa 1.100 zaposlenih. UPRAVA I VEĆINSKI SINDIKAT HEP-A POTPISALI KOLEKTIVNI UGOVOR Uprava i većinski sindikat Hrvatske elektroprivrede (HEP) potpisali su u četvrtak kolektivni ugovor za zaposlene u toj tvrtki. Ugovor su nakon nekoliko mjeseci pregovora potpisali predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović i predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak, priopćeno je iz HEP- a. Po novom ugovoru, prosječne bruto plaće HEP-ovih radnika ostat će na prošlogodišnjoj razini od 4.070 kuna, a slijedeće će godine porasti za jedan posto manje od porasta bruto društvenog proizvoda. I dodaci za noćni, smjenski i prekovremeni rad te rad blagdanom ostat će kao i dosad, a iz kolektivnog ugovora su izostavljene naknade za otežane uvjete rada. U HEP-u napominju da su materijalna prava iz ugovora utvrđena na temelju Vladinih preporuka za smanjenje mase za plaće zaposlenih u državnim i javnim tvrtkama za 10 posto. Stoga su neka prava, poput jubilarnih nagrada i solidarne pomoći, smanjena do zakonom neoporezivog iznosa od 1.800 kuna. Uprava i sindikat dogovorili su da će koeficijenti u novoj sistematizaciji radnih mjesta ostati u rasponu od 1 do 6. Također je ugovorena obveza poslodavca da radnicima HEP-a uplati dopunsko zdravstveno osiguranje. Prava iz ugovora počet će se primjenjivati od 1. lipnja ove godine i trajat će do kraja 2003. RADNICI TVORNICE METALNOG NAMJEŠTAJA "JADRAN" POČELI ŠTRAJK Radnici tvornice metalnog namještaja "Jadran" počeli su u utorak štrajk jer im nisu isplaćene plaće niti uplaćeni doprinosi za prvih pet mjeseci ove godine. Radnicima su ove godine isplaćeni samo akontacija od 1.000 kuna za siječanj i prijevoz za prva četiri mjeseca. U "Jadranu", koji proizvodi kancelarijski namještaj, zaposleno je 197 radnika koji već tri godine primaju "minimalac" od 1.700 kuna. "Tražimo isplatu punih plaća po kolektivnom ugovoru u iznosu od 3.000 kuna za prva četiri mjeseca, doprinose za ovu godinu i prijevoz za svibanj", rekao je Hini predsjednik štrajkaškog odbora Stjepan Klasiček. Osim toga, napominje Klasiček, tvrtka radnicima duguje 13 milijuna kuna za razliku između ugovorenih i isplaćenih plaća u protekle tri godine, koliko su na "minimalcu". 5. MEĐUNARODNA SURADNJA PREMIJER RAČAN S KLESTILOM, LINIĆ S AUSTRIJSKIM GOSPODARSTVENICIMA Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan sastao se s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom koji se na čelu brojnog državnog izaslanstva nalazi u radnom posjetu Hrvatskoj, priopćila je u srijedu hrvatska Vlada. Na sastanku se, kako se navodi u priopćenju, razgovaralo o proširenju Europske unije i važnosti infrastrukturnih projekata. Klestil je izrazio potporu Republici Hrvatskoj u njezinom približavanju europskim i svjetskim integracijama. Obje su strane izrazile zadovoljstvo dosadašnjim gospodarskim i političkim odnosima. Potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić sastao se pak s austrijskim ministrom gospodarstva Martinom Bartensteinom, potpredsjednikom Austrijske Gospodarske Komore Adolfom Moserom te sa 44-članim izaslanstvom austrijskih gospodarstvenika. To je dosad najveće austrijsko gospodarsko izaslanstvo koje je posjetilo Hrvatsku, a veliki interes odraz je, kako je rečeno tijekom razgovora, velikog povjerenja u potencijale hrvatskog gospodarstva. Na sastanku se razgovaralo o suradnji u turizmu, privatizaciji u energetskom sektoru i sektoru osiguranja te o prehrambenoj industriji. Linić je upoznao austrijske goste s gospodarskom politikom Vlade RH u idućem razdoblju, naglasivši kako će se nastaviti sa započetim reformama, restriktivnom politikom u sektoru državne potrošnje, te projektima na podizanju učinkovitosti državne uprave, pravosuđa i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. MIMICA RAZGOVARAO S DUŽNOSNICIMA EK Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica u utorak je u Bruxellesu razgovarao s trima visokim dužnosnicima Europske komisije o trenutačnom stanju u procesu približavanja Hrvatske EU. U sklopu, kako je rekao,"redovnih kontakata koje održavamo s raznim dužnosnicima EU kako bismo im prenijeli sve ono što se u Hrvatskoj radi na primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", hrvatski ministar razgovarao je s glavnim direktorom Opće uprave za proširenje EU Enekom Landabouruom, glavnim direktorom uprave za vanjske poslove Guyjem Legrasom i glavnim direktorom EuropAid-a Giorgiom Bonaccijem. Hrvatska ne spada u opću upravu za proširenje, jer se ona bavi kandidatima za pristup EU, naglasio je Mimica u telefonskom razgovoru za Hinu, ali njegov razgovor s Landabouruom "pokazuje da se mi ozbiljno pripremamo za vrijeme kad ćemo iz Uprave za vanjske poslove prijeći u ovu upravu". "Za nas je važno da imamo izravan uvid u tijek pregovora zemalja kandidata kako bismo mogli ocijeniti s kojim se problemima u završnici pregovora susreće deset zemalja koje će ući u EU u prvom krugu proširenja", rekao je Mimica, dodavši kako je idealan sugovornik za to upravo Landabouru kao glavni pregovarač u ime EK sa svakom od tih deset zemalja. "Ja sam iskoristio priliku napomenuti da ćemo prije kraja godine pokazati sasvim jasan napredak u razrješenju tih problema donošenjem konkretnih zakonskih rješenja. Ona će pokazati da smo na dobrom putu da konačno uklonimo prigovore o ispunjenju tih političkih uvjeta približavanju EU", rekao je Mimica. "Razgovarali smo i o skorašnjem zahtjevu RH za članstvo u Uniji i suglasili smo se da prije samog zahtjeva trebamo obaviti opsežnu akciju konzultacija i lobiranja među zemljama članicama i u samoj EK", rekao je Mimica. POČELA S RADOM TRGOVINSKA MISIJA MICHIGANA ZA HRVATSKU Hrvatski veleposlanik u SAD Ivan Grdešić u utorak je u Detroitu, središtu američke automobilske industrije i najvećem gradu savezne države Michigan označio početak rada gospodarske misije Michigana za Hrvatskoj. Pritom je ocijenio da mala i srednja poduzeća, po kojima je Michigan na glasu, odgovaraju razvojnim prioritetima Hrvatske. Jednako je značajno što ona primjenjuju suvremene tehnologije koje ne ugrožavaju okoliš. "Siguran sam da će se gospodarska suradnja dodatno unaprijediti posredstvom trgovačke misije Michigana u Hrvatskoj", rekao je. Trgovačka misija za slijedeću godinu priprema predstavljanje gospodarskih mogućnosti i posjet poslovnih ljudi iz Michigana Hrvatskoj. PREZENTACIJA O GOSPODARSKIM MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE U okviru zasjedanja godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bukureštu, ministar financija Mato Crkvenac, zamjenik ministra Damir Kuštrak, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić i suradnici predstavili su u ponedjeljak mogućnosti hrvatskog gospodarstva. Poseban je naglasak stavljen na stabilnost hrvatske ekonomije, što potvrđuju i ekonomski analitičari EBRD-a, a istaknuto je i kako će Hrvatska u prvoj polovini iduće godine podnijeti i službeni zahtjev za primanje u Europsku uniju (EU). U govoru koji je u ime hrvatskog izaslanstva na plenarnom zasjedanju godišnje skupštine EBRD-a održao zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, posebno je naglašena važnost regionalne suradnje kao i dobri rezultati koje postiže Hrvatska. REZOLUCIJA EP O HRVATSKO-SLOVENSKIM ODNOSIMA Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta usvojio je u srijedu amandman na rezoluciju o Sloveniji koji se odnosi na hrvatsko- slovenske odnose a u kojem se Hrvatska ne poziva na ratifikaciju sporazuma o granicama kao što je željela slovenska strana. "Jutros je na vanjskopolitičkom odboru usvojen konačan sadržaj amandmana. Slovenija se poziva da nastavi rješavati otvorene probleme s Hrvatskom vodeći računa o članku 4. deklaracije Vijeća ministara iz Helsinkija te se pozdravlja napredak koji je dosad postignut, i to je sve", rekao je u Zagrebu hrvatski diplomatski izvor. Slovenija je željela da se u taj amandman uključi poziv Hrvatskom saboru da ratificira sporazum o granicama, te da se iz amandmana izbaci eventualna arbitraža u slučaju nemogućnosti dogovora o otvorenim pitanjima. Hrvatska strana napominje da je arbitraža eksplicitno ispala iz amandmana kao što je željela Slovenija, ali je spomenut članak 4 Helsinške deklaracije u kojem se "pozivaju zemlje kandidati da riješe granična i ostala pitanja kroz pregovore, a ako ne mogu da to učine kroz Međunarodni sud pravde". "Isticanjem članka 4 arbitraža je implicitno naglašena", smatra hrvatski izvor. HRVATSKIM GOSPODARSTVENICIMA PREDSTAVLJENJE MOGUĆNOSTI BIH Nakon Italije, Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, a jednako visoko nalaze se i ulaganja hrvatskih tvrtki u toj zemlji, rečeno je u srijedu na predstavljanju investicijskih mogućnosti BiH u sklopu 7. financijskog foruma. U prošloj je godini vanjskotrgovinska razmjena BiH i Hrvatske, po riječima pomoćnika ministra za vanjsku trgovinu BiH Dragiše Nekića, bila izuzetno nepovoljna za BiH - dok je izvoz njihovih proizvoda u Hrvatsku iznosio 126,7 milijuna američkih dolara, uvoz iz Hrvatske bio je čak 559,6 milijuna dolara. Ipak, Nekić ističe da je bosanskohercegovački izvoz u Hrvatsku odnosu na 2000. godinu povećan za gotovo 53 posto, dok je uvoz iz Hrvatske porastao za znatno manjih 13,1 posto. Ukupna izravna strana ulaganja u BiH lani su dosegnula 164 milijuna dolara, od čega se više od 35 posto odnosi na ulaganja hrvatskih gospodarstvenika. Među njima se ističu ulaganja Zagrebačke banke te koncerna Agrokor, odnosno Jamnice, kazao je Nekić. Od značajnijih pokazatelja, Nekić je izdvojio kako je stopa nezaposlenosti prepolovljena u odnosu na onu s kraja rata, kada je iznosila 80-tak posto, ali i lagani oporavak industrijske proizvodnje, koja se ipak još uvijek nalazi na razini od 30 posto prijeratne industrijske proizvodnje u BiH. Također, naglasio je kako je stopa gospodarskog rasta u toj zemlji od 1997. do 2001. prosječno iznosila čak 29 posto, a u 1997. godini rekordnih 41 posto (pri čemu treba imati u vidu nisku bazu). Pozivajući na daljnje investicije, on je istaknuo kako je u BiH uveden jedinstveni porezni sustav te najavio početak tzv. 'velike privatizacije', odnosno prodaju velikih poduzeća. 'Mala privatizacija' ili prodaja malih i srednjih poduzeća u BiH gotovo je dovršena, budući je prodano 70-tak posto tvrtki. 6. SAJMOVI , PREDSTAVLJANJA "MEDICINA I TEHNIKA" NA VELESAJMU OD 22. DO 25. SVIBNJA Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 22. do 25. svibnja održat će se "Medicina i tehnika", međunarodni sajam medicinske, laboratorijske, rehabilitacijske i stomatološke opreme, optike i farmacije. Na izložbenoj površini od 9.000 četvornih metara s najnovijim dostignućima u medicini, ljekarništvu i stomatologiji predstavit će se 406 izlagača iz 25 zemalja svijeta, najavila je direktorica Sektora za sajmove ZV-a Katja Luka-Kovačić. Od toga će biti 244 inozemna izlagača, što je 12 posto više nego lani. Voditeljica sajma "Medicina i tehnika" Valentina Vidović najavila je svakodnevne prezentacije i liječničke preglede za građane kojima će biti omogućeno informiranje o njihovu zdravlju, pa i besplatno obavljanje nekih liječničkih pregleda. OPATIJA: OTVOREN MIPRO 2002. Jubilarni, 25. međunarodni skup MIPRO 2002. o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i prenošenju znanstvenih dostignuća i praktičnih iskustava u tom području počeo je u srijedu u Opatiji. Oko 800 stručnjaka iz 19 država tri će dana na stručnim savjetovanjima, seminarima, okruglim stolovima raspravljati o najnovijim proizvodima iz informacijske i komunikacijske tehnologije. Skup će popratiti programsko-stručna predstavljanja te izložbe proizvoda 16 poznatih svjetskih tvrtaka koje se bave informacijskom i komunikacijskom tehnologijom i elektronikom. Sudionici će iznijeti oko 190, većinom znanstvenih, referata i radova objavljenih u osam zbornika. HRVATSKI INOVATORI USPJEŠNO NASTUPILI NA SVJETSKOJ IZLOŽBI INOVACIJA Savez inovatora Zagreba i Savez inovatora Primorsko-goranske županije na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija INPEX, koja je od 15. do 18. svibnja održana u Pittsburghu u SAD-u, izložili su 11 hrvatskih inovacija i novih proizvoda koji su nagrađeni s 12 vrijednih odličja, ističe se u priopćenju. Zlatnim medaljama nagrađeni su: Robert Bobo Ostojić iz Zagreba za "MELITA-ručku za tuširanje s dodatkom šampona", zatim Dubravko Doblanović i Damir Iveković iz Zagreba za "Postupak iskorištavanja otpadnog polietilena za proizvodnju predmeta s dvoslojnom stjenkom procesom rotacijskog lijeva", Riječanin Šime Travaš za "Uređaj za kontrolu zakočenosti transportnih sredstava" i Stipan Orčić, također iz Rijeke, za "Kuću od gumirane konstrukcije". Srebrnim odličjima nagrađeni su Višnja McMaster iz Zagreba za "Transportna aerodromska kolica sa sjedalom" i Zagrepčanin Galibedin Galijašević za "Sustav aktivnog umanjenja aerodinamičkog otpora vozila u kretanju", dok je brončana medalja pripala Blaženki Hladnik iz Zagreba za "Uredsku kremu". Posebna priznanja pripala su Vladimiru Markovu iz Rijeke za "Bocu za jednokratnu upotrebu s čašama - Čaše za toleranciju", Ranku Paveliću iz Rijeke za "Prometno sredstvo - plovilo na gusjenicama s plovcima" i Tomislavu Cvetku iz Zagreba za "Simulator penjanja po užetu", dok je hrvatski izaslanik na izložbi Neven Marković dobitnik priznanja za iznimna dostignuća u međunarodnoj promociji inovacija. 8. UDRUGE MINISTAR PECEK SLAŽE SE S PRIMJEDBAMA OBRTNIKA NA PRIJEDLOG ZAKONA O DOPRINOSIMA Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek slaže se sa primjedbama članica Hrvatske obrtničke komore (HOK) na prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, koje nisu uvažene u prvom saborskom čitanju, te je izrazio očekivanje da će se to dogoditi u drugom čitanju jer zakon, kako je kazao, nije dobro ni predložen. Ministar Pecek u tom je smislu na sjednici Skupštine HOK-a pozvao obrtnike da osnuju zajedničku radnu skupinu koja će svoje primjedbe uputiti i direktno hrvatskoj Vladi. Obrtnici su početkom svibnja zatražili odgodu primjene toga zakona za 1. siječanj 2003. godine jer dijelove koji se odnose na obrtništvo, po njihovoj ocjeni, treba radikalno izmijeniti budući da ugrožavaju materijalni opstanak obrtnika. Riječ je prije svega o nezadovoljstvu obrtnika povećanjem osnovice za mjesečni doprinos za mirovinsko osiguranje od 1. srpnja, što bi za obrtnike značilo povećanje tog doprinosa za čak 69 posto u odnosu na sadašnje, te na povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za više od 23 posto. Time se, kako je kazao predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, dovodi u pitanje i opstanak oko 30 tisuća "manjih" obrtnika koji već sada posluju na granici izdržljivosti. SNAŽNIJA POTPORA KONTINENTALNOM TURIZMU Hrvatska turistička zajednica trebala bi snažnije promicati ponudu kontinentalnim krajevima, rekao je u utorak predsjednik saborskog Odbora za turizam Valter Drandić u Čakovcu ocijenivši turistički projekt "Međimurje malo" jednim od najkvalitetnijih na regionalnoj razini koji će biti predstavljen na jednoj od sljedećih sjednica toga odbora. Nakon sjednice saborskog Odbora za turizam, koja je održana u Čakovcu, Drandić je izjavio da Međimurska županija ima značajne turističke potencijale: pograničnu rijeku Muru kao mogući transgranični turistički proizvod u suradnji sa Slovenijom i Mađarskom te velike mogućnosti za liječilišni turizam zbog ljekovite termalne vode. Govoreći o PDV-u, Drandić je rekao da će 2003. biti predložena diferencirana stopa PDV-a između 6 i 10 posto što bi hrvatskom turizmu dalo prednost u odnosu na neke izravne konkurentske zemlje u susjedstvu. 7. POSEBAN PRILOG KONFERENCIJA O INVESTICIJSKIM MOGUĆNOSTIMA CEE REGIJE Ulazak stranog kapitala na tržišta središnje i jugoistočne Europe započeo je sredinom 1990-tih, a puni intenzitet doživio je 2000. i 2001. godine, kada je rizik ulaganja u tu regiju smanjen. Kako je u utorak na konferenciji 'Financijske i investicijske mogućnosti u CEE regiji' u sklopu 7. financijskog foruma rekao direktor Direkcije za makroekonomska i financijska istraživanja Raiffeisen banke Ante Žigman, intenziviranje investicijskih aktivnosti sastavni je dio tranzicijskog procesa. U tom su procesu zemlje regije imale suženi izbor - zaduživanje na inozemnim financijskim tržištima, odnosno ostavljanje problema budućim generacijama ili privlačenje izravnih stranih investicija. Logičnim se pokazao izbor privlačenja stranih investicija, što je primjetno i na primjeru Hrvatske, koja je od osamostaljenja do danas privukla oko sedam milijardi američkih dolara vrijedna izravna inozemna ulaganja. No, za razliku od nekih drugih zemalja u regiji, poput Češke, Hrvatska je privukla nedovoljno tzv. greenfield investicija, odnosno ulaganja u pokretanje proizvodnje. Jedan od najčešćih ciljeva stranih ulaganja u Hrvatsku do sada je bio bankovni sustav, po čemu Hrvatska, prema riječima glavne ekonomistice Privredne banke Zagreb Martine Dalić, značajnije ne odstupa od prosjeka cijele regije. U cilju ubrzanja razvoja vlastitih financijskih sustava najveći dio tranzicijskih zemalja odlučio se na privatizaciju bankovnog sustava. Među najčešćim zamjerkama ulasku stranaca u vlasništvo hrvatskih banaka ona je izdvojila argumente kako se na taj način povećao broj kanala za odljev financijskih sredstava iz zemlje te kako je bankovni sustav strateška industrija koja bi trebala ostati pod domaćom kontrolom. Razmatrajući prednosti tog razvojnog puta, pak, Dalić je istaknula kako je on ipak vratio povjerenje građana u banke, mobilizirao štednju, povećao konkurentnost i time snizio kamatne stope te relativno povećao kreditnu aktivnost.