FINANCIJSKI BILTEN OD 16. DO 23. SVIBNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 16. DO 23. SVIBNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Redovna sjednica vlade 9. Vlada: Zatvorena sjednica 10. Vlahušić: Vlada diže zajam od milijardu kuna za stabilizaciju zdravstva 11. HNB: Započeli razgovori s misijom MMF-a 12. Crkvenac: Uspješno započeli razgovori s misijom MMF-a 13. Linić s predstavnicima EIB-a 14. Ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatsku premašila milijardu eura 15. Uvrštene nove obveznice Ministarstva financija na Zagrebačku burzu 16. Slavonski investicijski fond postao zatvoreni investicijski fond 17. VTV nije odustao od toga da postane burza 18. FINA: Do sada 1.500 pozitivno ocijenjenih zahtjeva za nagodbu 19. Prognoze PBZ-a: stopa rasta u 2002. godini 3,1 posto 20. Krenula rješenja o razrezu poreza na dohodak za 2001. 21. Zlatna dionica godine Zagrebačkoj banci 22. Centar banka izdala vlastiti ček za svoje klijente 23. HVB Bank Croatia ostvarila neto dobit od 41,6 milijuna kuna 24. Partner banka u 2001. ostvarila dobit od 10,6 milijuna kuna 25. Dobit Prve stambene štedionice veća od 2 milijuna kuna 26.Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 17. V - - - 5.000.000 4,00 20. V - - - 15.000.000 4,00 21. V 17.500.000 17.500.000 1,93 37.800.000 1,92 22. V 2.000.000 2.000.000 1,75 28.000.000 2,45 23. V 8.000.000 8.000.000 1,38 15.000.000 3,50 Dnevni prosjek 9.166.000 9.166.000 1,69 20.160.000 3,17 Ovotjedno trovanje na tržištu novca okarakterizirala je vrlo dobra ponuda, dok je istodobno potražnja nerijetko bila više no "skromna", posebice u dnevnom ali i u prekonoćnom trgovanju. Tako se u ovotjednom dnevnom trgovanju desilo da u dva dana nije ugovorena niti jedna pozajmica. Posljedica je to nezainteresiranosti korisnika unatoč vrlo dobroj ponudi te spremnosti kreditora da plasiraju svoja sredstva i po nešto nižim kamatnim stopama. Kako bilo, ovoga je tjedna podmirena cjelokupno prijavljena potražnja iskoristivši pritom tek nešto manje od 19 posto ukupno ponuđenih sredstava. Cijena je novca u prosjeku, u usporedbi s tjednom ranije, bila niža za 1,19 postotnih bodova ili nešto više od 41 posto. Stoga je prosječna ovotjedna cijena novca iznosila 1,69 posto. I u prekonoćnom je kreditiranju situacija bila vrlo slična dnevnom trgovanju. I ovdje je ponuda novca bila vrlo dobra te je obzirom na relativno slabu potražnju, koja je u cijelosti podmirena, veći dio nje ostao neplasiran. Pritom je i cijena novca, premda ne značajno, pala 0,13 postotnih bodova te je u prosjeku iznosila 3,17 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 17. svibnja 2002. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 54,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,3674 kune za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17. do 23. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan Promet Pliva 560 585 563 6.289.660 Podravka 218 235 234,50 4.364.937 Viktor Lenac 80 83 83 66.850 Zagrebačka banka 0 1.270 2.030 1.270 561.936 Arenaturist 53 60 53 44.020 Atlas 32,06 32,25 32,06 126.687 Atlantska plovidba 35,28 36 36 33.327 Belišće 115 125 125 153.075 Croatia osiguranje-P 3.900 3.900 3.900 7.800 Croatia osiguranje-R 3.910 4.000 3.914 879.590 Dalmatinska banka 87 87 87 4.350 Dalekovod 125 125 125 360.750 ZIF Dom 58,56 66 63,90 151.313 Elka 80 80 80 9.040 ZIF Expandia 43,51 47 47 44.331 Hotel Opera 114 114 114 33.402 Rabac ugost. i turizam 106 110 110 100.167 Istraturist 104 119 108 281.107 Jadroplov 23 23 23 5.752 Jadran-turist 55 58 58 56.528 Jadranski naftovod 2.375 2.550 2.375 776.732 Karlovačka banka 57,11 57,11 57,11 28.555 Karlovačka pivovara 600 620 600 74.260 Končar 92,90 100 100 1.341.977 Kraš 246 255 250 300.292 Lola Ribar 40 40 40 5.600 Privredna banka 244 250 250 813.574 Plava laguna 620 700 650 299.028 Riječka banka 93 96 95 365.565 Riviera 148 155 155 854.344 Slavonska banka 770 770 770 1.540 ZIF Slavonski 33 33 33 42.900 ZIF Središnji nacionalni 59,30 60,90 59,30 220.075 Sunčani Hvar 54,65 56,50 54,65 164.215 Varaždinska banka 171 180 180 22.365 Varteks 53 58 57 146.849 Zagrebačka banka C 900 900 900 900 Zlatni rat 70 70 70 11.900 PIF Pleter 36 36 36 10.332 PIF Sunce 26,50 30 27 630.709 PIF Velebit 53 53,10 53 72.500 DAB-O-03rep/objav* 104,35 104,63 - 38.494.864 DAB-O-05rep/objav** 107,40 107,65 - 15.839.960 HZZO-O-047A*** 106,10 106,10 106,10 801.028 HZZO-O-047rep/obj**** 105,55 105,80 - 28.818.939 RHMF-O08CArep/obj**** 102,80 102,80 - 3.788.126 107.528.973 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze ***obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze OTVORENI FOND Kupnja u kn Podaja u kn CAIN-U-SEBC 1* 9,97 9,97 CAIN-U-SEUR 2* 9,35 9,35 EUFIN-U-ICFE 3* 97,42 97,67 EUFIN-U-ICFF 4* 101,53 101,78 FOIN-U-VICF 5* 19,15 20,11 PBZI-UGLBF 6* 104,90 105,42 PBZI-U-NVCF 7* 101,48 101,58 TTIN-U-A 8* 59,53 61,32 ZBIN-U-BOND 9* 104,01 104,01 ZBIN-U-EURP 10* 110,06 110,06 ZBIN-U-GLBL 11* 101,88 101,88 ZBIN-U-PLUS 12* 112,50 112,50 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);4*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);5* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;8* Otvoreni fond -TTInvest;9* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 107 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj trgovini državnim obveznicama, prema ugovoru o velikim transakcijama izvan burze od 30. 04. 2002. godine, DAB03 (38,4 milijuna), HZZO (28,8 milijuna), DAB05 (15,8) i RHMF08 (3,7 milijuna) te dionicama Plive (6,2 milijuna) i Podravke (4,3 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila čak 41 dionica, a pritom je njih 18 dobilo, dok ih je 16 izgubilo na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s dobitkom od čak 380 kuna ili više od 73 posto, zauzela dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s rastom cijene od 70 kuna, dionica Slavonske banke. Povlaštena pak dionica Croatia osiguranja poskupila je 39, a obična dionica Zagrebačke banke 15 kuna. Dionica Končara skuplja je deset, Viktora Lenca osam, a Riviere 7,7 kuna. Rast cijene od po pet kuna zabilježile su dionice Belišća, Dalmatinske banke, Istraturista, Privredne i Varaždinske banke, dok je cijena dionica Rabca ugostiteljstvo i turizam, Jadroplova i Varteksa viša četiri kune. Vrijednost dionice Hotela Opera porasla je 3,9, a Podravke 3,5 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tri kune, našla se dionica Jadran-turista. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od 96 kuna, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedile su ju, s padom cijene od 86 odnosno 50 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja te dionica Plave lagune. Značajnije je, 30 kuna ili 30 posto, potonula cijena dionice Zlatnog rata. Dionica pak Karlovačke pivovare pojeftinila je 20, Plive 19, a Kraša i Lole Ribara deset kuna. Cijena dionice ZIF-a Dom niža je 3,1, a Arenaturista, Atlantske plovidbe i ZIF-a Expandia dvije kune. Dionica Karlovačke banke jeftinija je 1,89, a ZIF-a Središnji nacionalni jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 35 odnosno deset lipa, našle su se dionice Sunčanog Hvara te PIF-a Pleter. U usporedbi s tjednom ranije CROBEX indeks pao je ovoga tjedna pet bodova te iznosi 1.175 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 17. do 23. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.600 1.600 1.600 57.600 Borik 45,55 45,55 45,55 19.221 Brodospas 110 150 150 196.370 Chromos boje i lakovi 41 41 41 3.608 Chromos Samobor 400 400 400 9.200 Croatia osiguranje-R 3.851 3.950 3.851 226.818 ZIF Dom 63,20 66,65 63,49 1.473.168 Ericsson-Tesla 230 250 230 604.709 ZIF Expandia 47 48 47,30 559.443 Hotel Medena 160 160 160 2.400 Hoteli Rabac 106 110 110 76.169 Ivančica 145 145 145 361.920 Jadroplov 25 25 25 2.050 Jadranka 737,51 800 800 65.772 Jadranski naftovod 2.400 2.400 2.400 40.800 Laguna 220 236,50 236,50 1.334.711 Liburnia riviera hoteli 480 570 570 43.670 Omial 84 84 84 840 Podravka 222 230 230 90.129 Privredna banka 250 250 250 67.500 Riviera 149 149 149 4.917 ZIF Slavonski 32 33,50 32,17 570.849 ZIF Središnji nacionalni 59 61 59 854.368 Štedionica Sonic-P 112 112 112 3.360 PPK Valpovo 120 120 120 10.440 ZIF Breza Invest 58 58 58 48.314 PIF Pleter 36,00 37,50 36,20 126.315 PIF Sunce 26,30 28,00 27,00 413.252 PIF Velebit 53,00 53,10 53,06 347.522 RHMF-A-A* 37,40 38,50 37,55 723.756 RHMJ-A-A* 38,00 38,50 38,00 29.491 8.375.035 * Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 8,3 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama ZIF-a Dom (1,4 milijuna) i Lagune (1,3 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 29 dionica, a pritom je njih 12 izgubilo dok ih je devet dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je na vrijednosti, 127 kuna ili 75,6 posto, izgubila dionica Chromos boje i lakovi. Slijedila ju je, s padom cijene od 50 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle potonula je 13, a Jadroplova deset kuna ili više od 28 posto. Dionica Ivančice iz Ivanca pojeftinila je 5,29, ZIF-a Dom 3,21 kunu, dok su dionice Jadranskog naftovoda, Podravke i ZIF-a Središnji nacionalni jeftinije po dvije, a PIF-a Pleter 1,29 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 70 odnosno 23 lipe, našle su se dionice te ZIF-ova Expandia i Slavonski. Na vrijednosti su, 0,45 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među dobitnicama najviše je, čak 99,85 kuna ili više od 21 posto, profitirala dionica Liburnia riviera hotela. Značajnije su na vrijednosti dobile i dionice Brodospasa te Omiala. Naime, cijena je prvoj porasla 60 kuna ili gotovo 67 posto, a drugoj 51 kunu ili čak više od 154,5 posto. Dionica pak Lagune poskupila je 6,5, Hotela Rabac četiri, Riviere dvije, a ZIF Breza Investa jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 78 odnosno 60 lipa, našle su se dionice PIF-ova Sunce i Velebit. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Ericsson-Tesle, VIN indeks pao je ovoga tjedna 12 bodova - na 790 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 16. svibnja 23. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.289,21 10.216,08 -0,71 Tokyo/Nikkei 11.738,69 11.979,85 2,05 London/FTSE-100 5.248,50 5.175,30 -1,39 Frankfurt/DAX 30 5.047,45 4.879,50 -3,33 Kriza koalicijske vlade u Izraelu, porast tenzija na Bliskom istoku, sukobi Indije i Pakistana koji prijete izbijanjem rata, upozorenja američkih dužnosnika da su novi teroristički napadi gotovo izvjesni... Ako je prošli tjedan bio izuzetno dobar, ovaj je zasigurno loš za svjetska tržišta kapitala. Loše političke vijesti, uz još neizvjestan snažan gospodarski oporavak pomogli su srušiti vrijednosti većine burzovbih indeksa. Njujorški Dow Jones oslabio je u proteklih tjedan dana 0,7 posto, na 10.216 bodova. Na američkim burzama negativno je odjeknula izjava američkog potpredsjednika Dicka Cheneya kako su novi teroristički napadi na SAD 'gotovo sigurni'. "Očito, njegove su izjave uplašile investitore. Amerikanci se još nisu privikli na terorističku aktivnost na svojem tlu, što stvara nesigurnost i negativno utječe na tržišta kapitala", ocijenio je trgovac i voditelj Circle Partners fonda, Seth Tobias. Nakon što je objavljeno da bi se New York ponovno mogao naći na meti terorista, a posebno znamenitosti toga grada, ulagači su odlučili nastaviti povlačiti kapital iz dionica. Novi bi napadi, naime, mogli srušiti povjerenje potrošača, što bi uzrokovalo manju potrošnju i putovanja, a to bi opet pogodilo zarade korporacija, a zatim i dioničara. Dodatno, američki indeks vodećih gospodarskih pokazatelja u travnju je pao za 0,4 posto, više nego što se očekivalo. Primjerice, nakon rujanskih terorističkih napada smanjio se 0,6 posto, dok je u ožujku porastao 0,1 posto. Takvim klizanjem samo je raspirio uznemirenost ulagača glede brzine američkog gospodarskog oporavka. S korporativne strane udarac je stigao iz najvećeg svjetskog lanca trgovina za kućanstvo, Home Depota, jer je, po mišljenju ulagača, rast njegova poslovanja slabiji nego kod njegovih konkurenata. Cijene dionica spustile su mu se za više od 7 posto, na 45 dolara. To je bio katalizator za prodaju i ostalih dionica toga sektora, jer su ulagači razočarani njegovim poslovanjem. Najveći dobitnici, od straha zbog novih terorističkih napada, bili su zlato, čija je cijena skočila na najvišu razinu u zadnjih 27 mjeseci, te dionice energetskih kompanija. U prosjeku su cijene energetskog sektora porasle nevjerojatnih 10 posto, što se nije dogodilo u jednom danu od listopada 1997. Značajno je porasla i potražnja, pa time i cijena, ultra-sigurnih američkih obveznica. Cijene američkih blue-chip dionica u srijedu su nakratko porasle, nadoknadivši gubitke zabilježene tijekom većeg dijela dana, jer su se na Wall Streetu proširile glasine da je Osama bin Laden, za kojeg se sumnja da je organizirao rujanske terorističke napade na SAD, uhvaćen. Prije tih glasina, koje su predstavnici američke vojske nakon zatvaranja burze demantirali, burzovni indeksi su uglavnom gubili na vrijednosti. "U budućnosti nas očekuje podizanje kamatnih stopa, globalna situacija je vrlo nestalna, a zabrinjava i spori oporavak zarada američkih kompanija", izjavio je direktor Credit Suisse First Boston, Stanley Nabi. Dodao je i kako se više ulagači ne oslanjaju na snažan porast zarada, koji je tradicionalno slijedio svaki dosadašnji gospodarski oporavak. Stoga su u takvoj situaciji, uz zlato, kupovale i američke obveznice. Rast tenzija u odnosima Indije i Pakistana te prijetnja od novih terorističkih napada negativno je utjecala na vrijednosti europskih burzovnih indeksa, no pravi udarac zadali su im europski telekom i tehnološki divovi. Londonski Ftse indeks oslabio je 1,4 posto, na 5.175 bodova. Frankfurtski DAX izgubio je 3,3 posto na vrijednosti, spustivši se na 4.879 bodova. Cijene dionica najvećeg europskog telekoma, Deutsche Telekoma (DT), spustile su se gotovo 5 posto po objavi poslovnog rezultata za prvo ovogodišnje tromjesečje, koje je pokazalo rast dobiti iz osnovnog poslovanja za tek 4,4 posto, na 3,8 milijardi eura te neto gubitak od 1,8 milijardi eura. Takvim rezultatom DT nije ispunio očekivanja analitičara. "Neto gubitak je mnogo veći nego što smo očekivali, što je negativno", smatra voditelj fonda Actives, Ernst Konrad. Zbog toga su se spustile za 4 posto i cijene dionica tehnoloških kompanija Nokije i Ericssona. Uz to, Goldman Sachs je snizio procjene zarada europskih softverskih kompanija, stvarajući tako novi pritisak na tehnološke dionice. Najvećem europskom proizvođaču softvera, njemačkom SAP-u cijena dionica oslabila je 2 posto. Samo dodajući soli na rane ulagačima, tečaj dolara nastavio je kliziti prema euru, pa rastu strahovanja ulagača da će europski izvoz biti manje konkurentan na američkom tržištu. Izuzetak od općeg trenda tržištu su bile dionice automobilskih kompanija, pri čemu su predvodile Volkswagena. Nakon što mu je podignut investicijski rejting, njegove su dionice porasle 3,2 posto, na gotovo 59 eura. Dionice britanske zrakoplovne tvrtke British Airways zabilježile su, pak, 3-postotni rast vrijednosti nakon objave da je u godini do 31. ožujka ostvaren gubitak prije oporezivanja od 200 milijuna funti - prvi gubitak od njezine privatizacije prije 15 godina - puno manje od očekivanih 306 milijuna funti. "Te su brojke bolje od očekivanih. Čini se da tvrtka uspješno smanjuje troškove, što daje kratkotrajan poticaj cijeni dionica. No, ulagači ipak i dalje preferiraju Lufthansu i Air France jer smatraju da je BA i nadalje osjetljiviji na promjene u prekooceanskom prometu i niske cijene konkurencije", kaže David Thwaites, europski strateg pri BNP Paribas. Tržište su obilježile i pozitivne gospodarske vijesti. Njemačko gospodarstvo, čini se, izlazi iz recesije. U prva tri mjeseca ove godine zabilježilo je rast aktivnosti od 0,2 posto. To je donekle opustilo ulagače, koji su u zadnjih pet burzovnih sastanaka prodavali dionice zbog bojazni da europski gospodarski oporavak neće biti dovoljno snažan da se pretoči u zarade korporacija. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je dosegnuo najvišu razinu u proteklih devet mjeseci, 11.979 bodova. Vrijednost mu je porasla za više od dva posto, jer ulagači kupuju dionice u nadi da će se japansko gospodarstvo početi oporavljati. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 16. svibnja 23. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,9117 0,9213 1,05 Euro/JPY 116,79 115,10 -1,45 USD/JPY 128,02 124,96 -2,44 Američki dolar nastavio je i ovoga tjedna kliziti prema najvažnijim svjetskim valutama, zbog oslabljenog globalnog gospodarskog oporavka, te i nadalje pritisnut golemim manjkom u američkoj platnoj bilanci. Ipak, čini se da je sredinom tjedna njegov pad prema jenu zaustavljen intervencijom japanske središnje banke. Slabljenju dolara u odnosu na japansku valutu pomogle su spekulacije da se japanskom gospodarstvu bliži izlazak iz najteže recesije u posljednjih desetak godina. "Japansko gospodarstvo je čini se u boljem stanju u usporedbi s američkim, gdje oporavak zastajkuje", ukratko je ocijenio raspoloženje na deviznim tržištima upravitelj investicija u Investec Asset Management, Tim O'Dell. "Također se osjeća da bi američko ministarstvo financija na kraju moglo preferirati slabiji, a ne snažniji dolar." Ovoga tjedna njegov je tečaj nakratko pao na najnižu razinu u pet mjeseci prema jenu, na oko 123,5 jena, a oslabio je i prema euru na najnižu razinu u osam mjeseci od 92,8 centi za euro. U odnosu na protekli tjedan tečaj mu je potonuo 2,44 posto, na 124,96 jena. Jen je porastao i prema euru, i to oko 1,5 posto, na 115 jena za euro. Intervencija Bank of Japan, zbog bojazni da bi snažno jačanje jena moglo štetiti tek probuđenom oporavku aktivnosti u tom drugom najvećem svjetskom gospodarstvu, potaknula je sredinom tjedna blagi rast vrijednosti dolara, koji se tako solidno drži iznad 124 jena. "Tržišta su svjesna da Japan u svako doba ponovno može intervenirati na tržištima, pa to drži dolar iznad niskih razina", ocijenio je raspoloženje na tržištima valutni strateg u Commerzbanci, Nick Parsons. Ministar Masajuro Shiokawa kazao je da će Japan nastaviti intervenirati kako bi srušio vrijednost jena. Službeni Tokio brine se, naime, da bi snažniji jen mogao pogoditi tamošnje izvoznike i naškoditi ionako krhkom oporavku tog drugog najvećeg svjetskog gospodarstva. "Čini se da je Japan raspirio vatru, što je pružilo nešto podrške dolaru u odnosu na jen ", ukratko je komentirao raspoloženje na deviznim tržištima glavni ekonomski savjetnik u Bank of America, Jeremy Hawkins. "Bit će nemoguće za Japan da održava jen niskim. Oni samo mogu ublažiti njegovo jačanje, a ne promijeniti takav trend", ocijenio je Hayward, viši strateg valutnih tržišta u banci ABN-Amro. Jačanje jena posljednjih je tjedana rezultat poboljšanih izgleda za rast gospodarstva, kao i toga da dionice, čini se, nude veću vrijednost u vrijeme kada ulagači preispituju relativnu atraktivnost američke imovine. Uz Japan, i švicarske su vlasti zabrinute snažim jačanjem nacionalne valute prema dolaru. Švicarski je franak dosegao najvišu razinu u posljednjih osam mjeseci prema dolaru - 1,5695 franaka za dolar. Švicarska središnja banka spustila je stoga kamatne stope na 1,03 posto zbog velike snage franka. Franak, tradicionalno sigurno utočište, dobiva na vrijednosti zbog nasilja na Bliskom Istoku i eskalacije tenzija između Indije i Pakistana. Sjedinjene Države su upozorile na moguće terorističke napade na New York. Euro je, pak, nastavio rasti prema dolaru, ojačavši u proteklih tjedna dana 1 posto, na 92,13 američka centa.. Na kretanje eura neznatno je utjecao podatak o rastu njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju za 0,2 posto u usporedbi s prethodnim razdobljem kada je zabilježen njegov pad od 0,3 posto. Rast gospodarskih aktivnosti u prva tri mjeseca u tom najvećem europskom gospodarstvu, koji je uslijedio nakon dva uzastopna tromjesečja njihova pada, nije iznenadio tržišta nakon što je već ranije ovoga tjedna Bundesbanka procijenila rast BDP-a u prvom tromjesečju za oko 0,25 posto. Jačanju eura pomogao je i podatak, usklađen sa sezonskim utjecajima, o porastu narudžbi talijanskoj industriji za 2 posto u ožujku, kao i povećanju prodaje tamošnje industrije u istom mjesecu za 1,8 posto. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 16.05.02 USLIB 1,83 1,84 1,92 2,13 16.05.02 EULIB 3,32 3,38 3,50 3,68 22.05.02 USLIB 1,82 1,84 1,90 2,11 22.05.02 EULIB 3,33 3,42 3,52 3,71 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 17. do 24. svibnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 17. svibnja 24. svibnja u % Euro 1 7,3653 7,3748 0,12 USD 1 8,0866 7,9806 -1,31 GBP 1 11,7826 11,6414 -1,19 JPY 100 6,3368 6,3945 0,91 CHF 1 5,0586 5,0745 0,31 SIT 100 3,2787 3,2777 -0,03 Ovoga je tjedna tečaj kune u odnosu na euro oslabio 0,12 posto. Također je, u odnosu na kunu, u posljednja dva tjedna, 1,01 posto, porasla vrijdnost japanskog jena, dok je tečaj švicarskog franka u posljednjih sedam dana u odnosu na kunu ojačao 0,31 posto. S druge je pak strane, već peti tjedan zaredom, tečaj američkog dolara u odnosu na kunu oslabio čak 5,17 posto. U posljednja je tri tjedna kuna u odnosu na britansku funtu ojačala 2,76, a u odnsu na slovenski tolar 0,33 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana Ostvareni iznos emisije 48.000.000 20.000.000 30.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 185.800.000 90.000.000 329.800.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,6852,75 % 99,2453,05 % 98,0923,90 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,6792,80 % 99,2333,10 % 98,0214,05 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,6852,75 % 99,2453,05 % 98,0923,90 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 13,33 Dospijeće 2002. 04. srpnja 22. kolovoza 21. studenoga Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 98 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 185,8 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 48 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,685 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 2,75 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,679 kuna, uz kamatnu stopu od 2,80 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,685 kuna, te se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,75 posto. Udjela nebankarskog udjela u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 20 milijuna kuna. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,245 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,05 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,233 kune uz kamatu od 3,10 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,245 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,05 posto. Udjela nebankarskog udjela u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 329,8 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio svega 30 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,092 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,021 kuna, uz kamatu od 4,05 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,092 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,90 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 13,33 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,96 milijardi kuna. Od toga je 87,7 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 762,1 milijun, dok je na rok od 182 dana upisano 4,11 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 28. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 8. Vlada: Redovna sjednica vlade Hrvatska Vlada je u četvrtak najavila niz mjera, posebno zakonodavnih, za oštar kazneni progon i sankcioniranje kriminalnih radnji i osoba koje su te radnje počinile, u procesu pretvorbe i privatizacije, a Saboru preporučila da ne prihvati prvo izvješće Državne revizije o reviziji pretvorbe i privatizacije i da zatraži njegovu dopunu. Ne želimo zastaru za kriminalna djela počinjena u pretvorbi i privatizaciji, poručio je premijer Ivica Račan. Vlada u nizu zaključaka o Izvješću Državnog ureda za reviziju ocjenjuje da revizija nije u potpunosti izvršena u skladu sa zakonom, posebice kad je riječ o imenovanju osoba koje su počinile kriminalne ili prekršajne radnje u pretvorbi i privatizaciji. Pristup Državnog ureda za reviziju Vlada ocjenjuje neujednačenim i nedosljednim. Ministar obnove Radimir Čačić u raspravi je ustvrdio kako nije slučajno da je Državna revizija upravo tako obavila posao. Državna revizija poslužila je kao još jedan element sprečavanja progona kaznenih i prekršajnih djela koja se još mogu goniti, ustvrdio je. Vlada je zaključcima zadužila Ministarstvo pravosuđa, da u roku mjesec dana predloži izmjene niza zakona, kako bi se mogla procesuirati kaznena djela vezana za pretvorbu i privatizaciju. Posebno se ističe potreba primjerenih rokova gonjenja i zastare tih kaznenih djela. Ministarstvo financija zaduženo je da izmjenama poreznih zakona omogući dodatno oporezivanje imovine privatnih osoba koje su tu imovinu nezakonito stekle u pretvorbi i privatizaciji. Vlada je Državni ured za reviziju zadužila da pred nadležnim tijelima pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti odgovornih osoba u Agenciji za restrukturiranje, HFP-u i ministarstvima. Državno odvjetništvo zaduženo je da prioritet dade postupcima vezanim uz reviziju pretvorbe i privatizacije, te da nastoji utvrditi povezanost i eventualnu organiziranost pojedinih djela počinjenih u pretvorbi i privatizaciji. Hrvatska Vlada donijela je odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Srednjoeuropskom Ugovoru o slobodnoj trgovini CEFTA-i. Na taj način Vlada je i formalno započela proces ulaska Hrvatske u tu organizaciju koja okuplja sedam zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Tekst spomenutog Ugovora preliminarno je usuglašen sredinom veljače a uskoro se, vjerojatno u lipnju, očekuje i njegovo potpisivanje. Ugovor bi se primjenjivao od 1. siječnja iduće godine. CEFTA je značajan hrvatski gospodarski i trgovinski partner - ukupna robna razmjena sa zemljama članicama te organizacije lani je iznosila oko 2 milijarde dolara, što čini 14,5 ukupne hrvatske trgovine sa svijetom. Od 834 neraspoređena policajca u MUP će ponovno biti primljeno njih 154, 189 bit će primljeno u carinu i Pravosudnu policiju, a 491 zaposlenje će potražiti putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada. Pravo na mirovinu ostvarilo je 120 neraspoređenih policajaca, a 28 je našlo novo zaposlenje, stoji u Izvješću Povjerenstva za rješavanje problema neraspoređenih policajaca o kojemu je izvještena Vlada. Potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i predsjednik Povjerenstva Milan Pemper zaduženi su da razgovaraju s predstavnicima bivših policajaca koji već dva mjeseca štrajkaju ispred Banskih dvora. 9. Vlada: Zatvorena sjednica Vlada je prihvatila redovno izvješće o ostvarivanju Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije i njihovih država članica, za travanj ove godine. Zbog omogućavanja što jednostavnijeg i bržeg obavljanja graničnih formalnosti u putničkom prometu u ljetnoj turističkoj sezoni Vlada je odlučila dozvoliti državljanima BiH prelazak hrvatske granice s osobnom iskaznicom u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna 2002., navodi se u četvrtak u priopćenju sa zatvorenog dijela Vladine sjednice. Vlada je dala državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za kredit u iznosu 2,2 milijuna USD kojeg će koristiti Uljanik plovidba, Pula, Splitskoj banci za kredit u iznosu 7,5 milijuna USD kojeg će koristiti Mediteranska plovidba Korčula te Privrednoj banci Zagreb - Podružnica Dubrovnik, u iznosu od 10 milijuna USD kojeg će koristiti Atlantska plovidba. Vlada je dala suglasnost INI za kreditno zaduženje u inozemstvu po sindiciranom kreditu, u iznosu 200 milijuna USD. U procesu privatizacije INE za međunarodnog savjetnika za odnose s javnošću Vlada je odabrala agenciju Citigate Dawe Rogerson iz Londona, a za domaćeg savjetnika agencije Hauska & Partner. Troškove savjetnika za odnose s javnošću snositi će INA. Vlada je dala suglasnost Lučkoj upravi Rijeka za osnivanje Slobodne zone Luke rijeka, tj. proširenju područja slobodne zone na Bazen Bakar. Vlada je zadužila Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) da kod prodaje stanova prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01), plati dio poreza na promet nekretninama. APN će platiti onaj dio porezne osnovice koju čini vrijednost stana odnosno nekretnine za koju je hrvatska država platila troškove izgradnje sa zaračunatim PDV-om. Taj će se porez platiti iz sredstava osiguranim za provedbu tog Zakona kojima raspolaže agencija. Vlada je ovlastila odvjetničku tvrtku Allen & Overy iz Londona i Odvjetničko društvo Hanžeković & Radaković za zastupanje Republike Hrvatske (uz sudjelovanje i potporu Državnog odvjetništva) u arbitražnom postupku između Astaldija i Republike Hrvatske koji se vodi pri Međunarodnom arbitražnom centru Austrijske savezne gospodarske komore u Beču, navodi se uz ostalo u priopćenju iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. 10. Vlahušić: Vlada diže zajam od milijardu kuna za stabilizaciju zdravstva Za stabilizaciju zdravstvenog sustava Vlada će u dogovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) uskoro podići zajam od milijardu kuna, najavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Andro Vlahušić na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Kredit je namijenjen za pokrivanje bolničkih dugova dobavljačima koji nisu isplaćeni preko 150 dana, dodatke na plaće liječnicima koji rade na područjima od posebne državne skrbi, te otpremnine višku zaposlenih u zdravstvu, rekao je Vlahušić. Za dugove dobavljačima izdvojit će se 700 milijuna kuna, a ostalo za dodatke na plaće i otpremnine. Po riječima direktora HZZO-a Zdravka Lončareca, taj se kredit planira otplatiti iz 750 milijuna kuna koje zdravstvu duguje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, te sredstava koja će se prikupiti dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Zbog smanjenja proračunskih sredstava za zdravstvo početkom godine smanjeni su bolnički proračuni za ukupno 800 milijuna kuna, pa su se mnoge bolnice našle u teškoj financijskoj situaciji. Vlahušić je upozorio da Vlada nakon podmirenja bolničkih dugova očekuje odgovorno ponašanje županija, koje su vlasnice bolnica, i ravnatelja koji će biti odgovorni za eventualne nove gubitke. Paralelno sa sanacijom provest će se restrukturiranje bolnica i sistematizacija radnih mjesta, dodao je Vlahušić. Od 1. srpnja HZZO više neće sklapati ugovore s liječnicima starijima od 65 godina čime će se otvoriti prostor za zapošljavanje mladih liječnika opće prakse, dok će za višak ostalog, uglavnom nemedicinskog osoblja, biti osigurane otpremnine. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti novim ugovorima od 1. srpnja uvest će se novi način plaćanja, tako da će liječnici 75 posto sredstava dobivati u obliku glavarina. Ostalih 25 posto prihoda ovisit će o izvršenju ugovorenih programa. U bolnicama se postupno uvodi plaćanje prema terapijskom postupku po unaprijed dogovorenoj cijeni, a ne, kao dosad, prema fakturiranim troškovima, istaknuo je Vlahušić. Planira se i privatizacija ordinacija primarne zdravstvene zaštite koje su sada u zakupu, te smanjenje broja uprava domova zdravlja. Radi smanjenja stope perinatalne smrtnosti, ženama koje ne mogu zatrudnjeti osigurat će se umjetna oplodnja na trošak države, rečeno je na sjednici. Predsjednica saborskog Odbora Snježana Biga-Friganović upozorila je na kršenje zakona u mnogim zdravstvenim ustanovama i nedostatak nadzora. Do početka iduće godine najavljeno je donošenje zakona o pravima bolesnika, zdravstvenoj zaštiti, liječništvu, ljekarništvu i sestrinstvu. 11. HNB: Započeli razgovori s misijom MMF-a Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koja je došla u Hrvatsku na redovite godišnje konzultacije prema članku IV Statuta MMF-a, kakve su uobičajene i s drugim članicama ove financijske institucije, u četvrtak je obavila uvodni razgovor s najvišim dužnosnicima Hrvatske narodne banke. Tijekom dvotjednog posjeta očekuje se i početak razgovora o mogućem novom aranžmanu Hrvatske s tom financijskom institucijom, no ne i bilo kakav konačni dogovor o tome, izvješteno je iz hrvatske središnje banke. Zamjenik guvernera HNB-a dr. Boris Vujčić sa suradnicima obavijestio je članove izaslanstva o najnovijim gospodarskim i novčanim kretanjima. Voditelja Misije MMF-a Hansa Flickenschilda zanimalo je i kakvi su izgledi da Hrvatska i nadalje održava postignutu makroekonomsku stabilnost, te postoji li opasnost da visok rast bankovnih kredita potakne rast cijena. Ocjena je središnje banke da bi ovogodišnja inflacija trebala iznositi između 3 i 4 posto. Ostvarenje takve projekcije moglo bi biti dovedeno u pitanje jedino većim porastom cijena nafte i drugih energenta. Što se tiče kreditne aktivnosti banaka, pažljivo se prate njeni učinci i u slučaju potrebe središnja banka poduzela bi raspoložive mjere. Ohrabruje podatak da u strukturi uvoza raste udjel investicijskih dobara, što upućuje na zaključak da se i znatan dio kredita usmjerava u trajnija ulaganja koja bi trebala doprinijeti rastu proizvodnje i zapošljavanja, ističu iz HNB-a. 12. Crkvenac: Uspješno započeli razgovori s misijom MMF-a Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u četvrtak da su vrlo uspješno započeli razgovori predstavnika Vlade s članovima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u sklopu redovitih godišnjih konzultacija te o novom stand by aranžmanu s tom institucijom. Razgovori o novom stand by aranžmanu su tek na početku, taj će se aranžman razlikovati od ranijeg jer smo sada u superiornijoj poziciji nego prije. Aranžman će biti na kraći na rok, s manje konkretnih odrednica i obveza, a mogao bi se zaključiti na jesen, izvijestio je Crkvenac novinare u Banskim dvorima nakon razgovora s Misijom MMF-a. Misija MMF-a, koju vodi Hans Flickenschield, današnjim je razgovorima s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i ministrom Crkvencom započela svoj dvotjedni boravak u Hrvatskoj. Ministar Crkvenac izvijestio je da je u razgovorima zaključeno da je ekonomska situacija u Hrvatskoj takva da se dobro nastavljaju već ranije započeti pozitivni trendovi. Izraženo je i zadovoljstvo ubrzanjem gospodarskog rasta, orijentacijom da se stvore uvjeti za još veći rast, niskom inflacijom, visokom makroekonomskom stabilnošću, činjenicom da su konsolidirani i realni i financijski sektor, što, kaže Crkvenac, omogućuje daljnje jače korake u razvojnoj politici. Ministar financija izvijestio je da Hrvatska zbog svoje vrlo dobre pozicije na financijskim tržištima, dobre kotacije hrvatskih vrijednosnih papira u odnosu na neke druge tranzicijske zemlje, nije prisiljena forsirati stand by u nekom hitnom roku. Po njegovim riječima i MMF smatra da nema potrebe da Hrvatska žuri s novim stand by aranžmanom. Razgovori o stand by će se nastaviti, a kako sada stvari stoje, novi stand by aranžman mogao bi biti zaključen na jesen, kazao je Crkvenac. Istaknuo je da je okvir za razgovore s MMF-om, kao i drugim financijskim institucijama, Vladin dokument o osnovama ekonomske i financijske politike za ovu i iduću godinu. U tom dokumentu Vlada procjenjuje da će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,5 posto, a u idućoj 4 posto. Također se predviđa niska inflacija od 4,3 posto u ovoj, te 3,5 posto u idućoj godini, te daljnje smanjenje proračunskog deficita, u ovoj godini na 4,2 posto BDP-a, a u idućoj na 2,5 posto. Taj je dokument jučer raspravljen sa socijalnim partnerima, o njemu će se razgovarati i u saborskim tijelima kao i s drugim partnerima, kazao je Crkvenac, odgovarajući time i na pitanje da li će Vlada, kako je ranije zaključeno, o pregovaračkoj poziciji s MMF-om raspravljati i u Saboru. Upitan da li bi planirane državne investicije, posebice u cestogradnji, mogle voditi povećanju proračunskog deficita, koji je jedna od točaka razgovora s MMF-om, Crkvenac je kazao da se proračun za ovu godinu, i u prihodima i u rashodima, ostvaruje bolje od prošlogodišnjeg. Nemam namjeru predlagati bilo kakav rebalans niti odstupiti od planiranog deficita, ustvrdio je Crkvenac, napominjući da je i smanjenje deficita jedan od faktora za ubrzanje rasta. 13. Linić s predstavnicima EIB-a Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić razgovarao je u petak s predstavnicima Europske investicijske banke (EIB) o projektima koje već financira ta međunarodna financijska institucija, kao i novim projektima u koje bi se mogla uključiti. Tako se, kako se doznaje, razgovaralo i o mogućnostima uključivanja EIB-a u nove projekte koji se odnose na turizam, te zaštitu voda. Kao projekt u turizmu spominje se mogućnost sudjelovanja u obnovi razrušenih hotela (na primjer Srebrno, Kupari i dr.), u čijem bi financiranju, nakon što nađe investitora, sudjelovala Banka. Razgovaralo se i o mogućnostima sudjelovanja EIB-a u financiranju plinovoda Pula-Karlovac, te projekta zaštite voda na Jadranu. Cijeli se projekt rješavanja problema otpadnih voda i zaštite voda na Jadranu procjenjuje na više od 250 milijuna eura, a hrvatskoj strani taj je projekt zanimljiv i zbog toga što bi bio usmjeren na jačanje uloge jedinica lokalne samouprave. Idući mjesec očekuje se odluka i EIB-a o sudjelovanju u financiranju dionice Vrbovsko-Vukova Gorica na autocesti Zagreb- Rijeka. Uz investicije u autocestu, EIB ima značajnu ulogu i u financiranju održavanja i obnove cesta u Hrvatskoj. Tako je Hrvatskim cestama krajem prošle godine odobren kredit u iznosu 60 milijuna eura za obnovu cestovne infrastrukture (ukupna je vrijednost projekta 122 milijuna eura). EIB surađuje i u projektima obnove željeznice sa 40 milijuna eura kreditnih sredstava namijenjenih Hrvatskim željeznicama za obnovu željezničke pruge na paneuropskom V.c. koridoru. Kreditna sredstva za te su projekte dane na rok od 20 godina, a na današnjem se sastanku razgovaralo i o mogućnostima da krediti EIB-a budu i na rok od 25 godina, ili duži. Suradnja Republike Hrvatske i Europske investicijske banke, razvojna banka u vlasništvu država članica Europske unije, temelji se na Okvirnom sporazumu zaključenom krajem 2000. godine. Od tada EIB je s Hrvatskom potpisala pet kredita u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura. 14. Ukupna ulaganja EBRD-a u Hrvatsku premašila milijardu eura Ukupna vrijednost odobrenih zajmova i ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatsku s krajem travnja ove godine premašila su iznos od milijarde eura i iznosila su 1.037.807.607 eura. Tim je iznosom financiran 51 projekt - 40 u privatnom, a 11 u javnom sektoru. O postojećim i budućim aranžmanima Hrvatske sa EBRD-om hrvatska će delegacija razgovarati s predstavnicima Banke na predstojećoj godišnjoj skupštini EBRD-a u Bukureštu 19. i 20. svibnja. U dosadašnjim je aranžmanima, za privatni sektor u Hrvatskoj EBRD odobrio 684,57 milijuna eura, a za javni 353,23 milijuna eura. Pri ulaganjima u javni sektor, jednako kao i Europska investicijska banka, EBRD prioritet daje infrastrukturnim projektima, posebice cestogradnji te izgradnji, obnovi ili modernizaciji željeznice. Tako je najveći zajam, u iznosu od 90 milijuna eura, odobren 2001. godine Autocesti Rijeka-Zagreb, i to za izgradnji 22,9 kilometara dionice Vrbovsko-Vukova Gorica. Sa značajnih 36,2 milijuna eura EBRD je 1994. godine financirala i projekt obnove autocesta, odnosno završetka dionice Oštrovica-Delnice, poboljšanje cesta, nabavku opreme za ispitivanje mostova te održavanje tunela Učka. EBRD je 1998. godine sa 40,5 milijuna eura financirala i obnovu željezničkih lokomotiva, a među ostalim projektima nalazi se i izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u jadranskim gradovima (41,13 milijuna eura), obnova električne distribucijske mreže na ratom pogođenim područjima (32,2 milijuna eura) te kredit INA Rafineriji Rijeka za pročišćavanje otpadnih voda i uklanjanje opasnog otpada (36 milijuna eura). Također, tu su i dvije kreditne linije EBRD-a u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), jedna namijenjen financiranju obnove turističkih objekata oštećenih u ratu (iz 1996. godine), te kreditna linija za malo i srednje poduzetništvo, u kojoj sudjeluje i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB). Od ukupnog iznosa usmjerenog u privatni sektor, nešto više od 13,5 posto, odnosno 93,2 milijuna eura odnosi se na izravna ulaganja, dok ostatak čine zajmovi odobreni hrvatskim tvrtkama ili bankama. Najveće ulaganje EBRD-a u Hrvatskoj jest ono iz 1996. godine, u iznosu od 32,26 milijuna eura, a bilo je namijenjeno za proširenje proizvodnih pogona i privatizaciju Plive. Također, 1998. godine EBRD ulaže 25,5 milijuna eura za restrukturiranje i proširenje pogona koprivničke prehrambene industrije Podravka. Najveći dio zajmova, pak, odnosi se na kredite odobrene hrvatskom bankarskom sektoru, većim dijelom za potporu njihovim kreditnim linijama, dok je dio sredstava bio namijenjen privatizaciji, modernizaciji, restrukturiranju ili proširenju poslovanja hrvatskih tvrtki. Među dosadašnjim korisnicima EBRD-ovih sredstava tako su koncern Agrokor, tvrtka GlobalNET, Našicecement, VIPnet, Vetropack Straža i trgovački lanac Getro. EBRD u pripremi ima još četiri projekta u Hrvatskoj. Među njima je 25 milijuna eura vrijedna projekt obnove Centra za kontrolu zračne plovidbe u Zagrebu, zatim 376 tisuća eura investicije u dionice hrvatskih banaka, 20 milijuna eura namijenjenih za financiranje malih i srednjih poduzeća, kao i 25 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzeća iz djelatnosti poljoprivrede. 15. Uvrštene nove obveznice Ministarstva financija na Zagrebačku burzu Od petka 24. svibnja 2002. godine u kotaciju TN Zagrebačke burze uvrštene su obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, burzovne oznake RHMF-O-125A. Trgovina predmetnim obveznicama počet će u petak dana, 24.svibnja 2002. godine, Ministarstvo financija najavilo je potpuno uvrštenje ovih obveznica u Kotaciju I Zagrebačke burze za 10. lipnja 2002., izvijestili su u četvrtak s burze. Obveznica je uključena u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije d.d. te se prijeboj i namira ovim obveznicama obavljaju sukladno pravilima SDA. 16. Slavonski investicijski fond postao zatvoreni investicijski fond Slavonski privatizacijski investicijski fond d.d. upisan je u sudski registar kao zatvoreni investicijski fond (ZIF) pod nazivom Slavonski zatvoreni investicijski fond, a trgovanje njegovim dionicama od petka 17. svibnja odvijati će se u Listi ponude i potražnje na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV). U tu su ponudu navedene dionice uvrštene na zahtjev brokerske kuće Hypo Alpe Adria vrijednosnice d.o.o. iz Zagreba. Oznaka vrijednosnog papira dodijeljena od strane Središnje depozitarne agencije (SDA) ostaje SLPF-R-A. Fondom upravlja Hypo Alpe-Adria-Invest d.d., društvo za upravljanje investicijskim fondovima, izvijestili su s VTV-a. 17. VTV nije odustao od toga da postane burza Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) nije odustalo od izmjene djelatnosti u burzu vrijednosnih papira, a Pravila prve kotacije Varaždinske burze u redovitom su postupku usvajanja zajedno sa svim pravnim aktima (buduće) Varaždinske burze, objavili su u petak s VTV-a. Naime, VTV je nakon održane posljednje izvanredne skupštine na kojoj je prihvaćena izmjena djelatnosti Tržišta u burzu vrijednosnih papira dostavio Komisiji za vrijednosne papire RH Zahtjev za izmjenu djelatnosti Tržišta u burzu vrijednosnih papira zajedno s izmijenjenim pravnim aktima Tržišta. Po isteku mjesec dana od datuma podnošenja navedenog zahtjeva (26. ožujka), VTV povlači taj zahtjev na traženje Komisije za vrijednosne papire radi novog dostavljanja objedinjenog zahtjeva za odobrenje izmijenjenih pravnih akata zajedno s novim Pravilima prve kotacije. Stoga je početkom svibnja VTV sve akte ponovo dostavio Komisiji za vrijednosne papire na zajedničko usvajanje, pojašnjavaju sa Varaždinskog tržišta vrijednosnica. 18. FINA: Do sada 1.500 pozitivno ocijenjenih zahtjeva za nagodbu Financijska agencija (FINA) do sada je, od ukupno predanih 40-tak tisuća prijedloga, približno 1.500 pozitivno ocijenjenih prijedloga poslovnih subjekata za nagodbu oko dugovanja državi proslijedila na daljnju obradu, kazao je u utorak na konferenciji za novinare u sklopu Sedmog financijskog foruma predsjednik Uprave FINA-e Đuro Popijač. Posao oko ostalih prijedloga o nagodbama ušao je u fazu kada se mora izraditi modalitet zaštite poslovnih subjekata, čiji su blokirani računi prebačeni u Hrvatsku poštansku banku (HPB), a njihov prijedlog o nagodbi još uvijek nije riješen ili neće biti riješen do 22. lipnja. Tada, naime, ističe rok od 60 dana koji je zakonom određen za krajnji rok pokretanja stečaja u blokiranim tvrtkama. Obrada prijedloga za nagodbu samo je jedan od tri velika projekta koji su unazad par mjeseci 'prešli preko leđa' FINA-e, kazao je Popijač. Prvi je bila reforma platnog prometa u kojoj je u manje od pola godine kompletan platni promet sa Zavoda za platni promet (ZAP) prebačen na poslovne banke, u čemu je FINA odigrala ključnu ulogu. Financijska je agencija odradila i najveći dio organizacijskog i tehnološkog posla u mirovinskoj reformi, a zahvaljujući poslovnim odnosima između FINA-e i najvećeg dijela banaka obje su tranzicije obavljene bez značajnijih rizika i problema, istaknuo je predsjednik Uprave Agencije. U pripremi i na početku realizacije još je nekoliko projekata FINA- e. Tako su, prema Popijačevim riječima, u tijeku dogovori s manjim brojem poslovnih banaka s kojima do sada nije dogovoreno objavljivanje bonitetnih informacija. Takvih je banaka devet, a predsjednik Uprave FINA-e drži da će tek manji dio njih ostati izvan dogovora, odnosno da će većina banaka ipak omogućiti da se klijentima daje kompletna bonitetna informacija, o pojedinim računima. Također, u suradnji s Državnim zavodom za statistiku u pripremi su i projekti vođenja registra poslovnih subjekata, kao i registra godišnjih obračuna, kao i novo ustrojstvo manipulacije s gotovinom. Odgovarajući na upite o povišenim cijenama usluga platnog prometa, Popijač je rekao kako je cjenik FINA-inih usluga ostao nepromijenjen. On je istaknuo kako je u lancu platnog prometa klijent-banka-FINA, samo Financijska agencija u sustavu PDV-a te da ona trošak od 22 posto ne može prenijeti na ostale sudionike. Oblikovanje konačne cijene usluga, pak, ostavljeno je tržištu, odnosno bankama, koje su je same određivale, kazao je Popijač. 19. Prognoze PBZ-a: stopa rasta u 2002. godini 3,1 posto Sporiji rast osobne potrošnje bit će jedan od temeljnih razloga sporijeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u ovoj godini procijenjenog na 3,1 posto, u usporedbi sa 2001. u kojoj je ostvaren realni rast BDP-a od 4,1 posto, ocjena je iz "Makroekonomskih prognoza" Privredne banke Zagreb. Očekivanu stopu rasta u 2002. u odnosu na procjene sa kraja prošle godine analitičari PBZ-a korigirali su s 2,9 posto na 3,1 posto, no unatoč tome očekivanja o ovogodišnjim makroekonomskim kretanjima ostaju vrlo slična onima iz prosinca. Glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje u 2002. godini rast kako investicijske tako i osobne potrošnje ali po nešto nižim stopama nego lani, a upravo usporavanje osobne potrošnje označava kao jedan od temeljnih razloga prognoziranog sporijeg rasta BDP- a. S obzirom na usporavanje rasta uvoza prisutno tijekom druge polovice 2001. analitičari PBZ-a očekuju da će i u 2002. doći do određenog sužavanja deficita platne bilance - na 2,5 posto BDP-a, a neto bi izvoz trebao pozitivno djelovati na rast BDP-a. Pojedinačni pokazatelji o kretanju industrijske proizvodnje, građevinarstva i trgovine potvrđuju pozitivan trend ekonomske aktivnosti. No, napominje se kako je pritom potrebno imati u vidu da je od rujna prošle godine prisutan porast zaliha u industriji, a ovakva kretanja upućuju na sporiji rast gospodarskih aktivnosti u 2002. od onog zabilježenog u prošloj godini. Cijene na malo su i u prvom tromjesečju zadržale silazni trend započet sredinom 2001., pa analitičari PBZ-a očekuju da će prosječni rast cijena u ovoj godini biti sporiji nego prošle, oko 3 posto. Ovu procjenu, napominju, mogu promijeniti eventualni rast cijena nafte ili značajniji poremećaji u administrativno kontroliranim cijenama. Očekuje se niže zaduživanje države u inozemstvu, a procjenjuje se da će aprecijacijski pritisci biti značajni i u ovoj godini - zbog očekivano uspješne turističke sezone kao i najavljenih privatizacija javnih poduzeća. Pritom glavna ekonomistica PBZ-a napominje da će na ublažavanje efekta porasta ponude deviza djelovati, između ostalog, i dospjeli anuiteti inozemnog duga. Očekuje stoga da bi se prosječni tečaj kuna/euro u 2002. mogao kretati oko 7,5 kuna. 20. Krenula rješenja o razrezu poreza na dohodak za 2001. Iz Porezne uprave krenula su rješenja o razrezu poreza na dohodak za prošlu godinu, saznaje se iz Ministarstva financija. Od ukupno 642.599 zaprimljenih prijava za razrez poreza na dohodak za 2001. godinu Porezna je uprava do danas obradila ukupno 102.762 prijave ili oko 16 posto od ukupnog broja te je počela i distribucija rješenja. U Poreznoj upravi ističu kako su premošteni tehnički problemi nastali pri unosu podataka zbog preopterećenosti informacijske mreže te se sada prijave ubrzano obrađuju. U Područnom uredu Zagreb do danas je obrađeno oko 26 posto od ukupno gotovo 170 tisuća zaprimljenih prijava poreza i rješenja upravo kreću na adrese poreznih obveznika. Područni ured Varaždin pak ima 62 posto obrađenih prijava i prva su rješenja već poslana. U Područnom uredu u Virovitici do sada je obrađeno 63 posto zaprimljenih prijava, Karlovcu 45 posto, Sisku 40 posto, a Rijeci 36 posto. Istodobno, po podacima iz Ministarstva financija, u ostalih 14 područnih ureda do danas još nema obrađenih prijava. 21. Zlatna dionica godine Zagrebačkoj banci Zagrebačka banka dobitnica je nagrade Zlatna dionica godine, kao i bankarske dionice za prošlu godinu. To je neka vrsta oproštajne nagrade, jer zbog male količine dionica (manje od četiri posto) koje nisu u rukama strateškog partnera, više nema smisla kotacija Zagrebačke banke u prvoj kotaciji Zagrebačke burze, istaknuo je predsjednik Uprave Banke Franjo Luković na svečanosti dodjele nagrada održanoj u sklopu Sedmog financijskog i Drugog e-business foruma. Uz mirovinsku reformu, upravo je preuzimanje Zagrebačke banke od strane talijanskog Unicredita, žiri nagrade proglasio najvažnijim događajima godine. Tradicionalne nagrade Zlatna dionica dodjeljuje se već šestu godinu na temelju ostvarenih rezultata na tržištu kapitala i na temelju ocjene stručnog žirija. Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je da financijski sustav Hrvatske ne zaostaje za naprednim tranzicijskim zemljama. Crkvenac je najavio i da će proračun za iduću godinu, na projekcijama kojega Ministarstvo već radi, ići u korist gospodarstva, poduzetništva i financijskog sektora u cjelini. Ministar financija poručio je i da Vlada zna što treba učiniti da se u idućih 15-ak godina udvostruči bruto domaći proizvod. Što to znači Crkvenac je ilustrirao riječima da bi tada onaj tko danas ima stan od 40 metara kvadratnih mogao imati stan od 80 kvadrata, a tko se danas vozi u Škodi vozit će se, ne baš u Mercedesu, ali da u Golfu ili Peugeotu. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum upozorio je da je promet na Burzi sve veći, u nepunih pet mjeseci iznosio je oko 90 posto ukupnog prošlogodišnjeg prometa, a dionica je sve manje i mirovinski su fondovi "gladni" dionica u prvoj kotaciji Burze. Nadam se da iduće godine nećemo umjesto o zlatnoj dionici govoriti o zlatnoj obveznici, slikovito je stanje opisao Kardum. Zlatnu dionicu za najbolju turističku dionicu dobila je Riviera Holding, a za najbolju industrijsku Podravka, koja je dobitnica u još dvije kategorije - najlikvidnije dionice i najbolji odnosi s javnošću. Nagradu u dvije kategorije - za najveću kapitalizaciju i najveći porast cijene dionice dobila je Splitska banka, za najveću dividendu Zagrebačka pivovara, najbolji mirovinski fond je AZ fond, a zlatni PIF godine je Dom Fond. Prvi put nagrade su dodijeljene i najboljim otvorenim investicijskim fondovima, a dobile su ih Victoria - Fond invest (najbolji dionički fond), ZB Plus (najbolji novčani i najbolji fond u svim kategorijama u prošloj godini), ZB Bond (najbolji obveznički fond), PBZ Global (najbolji mješoviti fond), te ZB Invest kao najbolje društvo za upravljanje fondovima. 22. Centar banka izdala vlastiti ček za svoje klijente Sukladno odredbama Zakona o čeku, te Odluke o nalozima za plaćanje Hrvatske narodne banke (HNB), Centar banka je prva banka koja je izdala vlastiti ček namijenjen poslovnim subjektima koji u toj banci imaju otvoren račun, i time im omogućila nastavak uporabe čeka kao naloga plaćanja, priopćili su u utorak iz te banke. Jedna je od niza promjena uzrokovanih reformom platnog prometa u zemlji, naime, ukidanje obračunskog čeka. Izmjenom Pravilnika o obliku, sadržaju i uporabi obrasca platnog prometa ukinuto je, od 1. ožujka ove godine, izdavanje obračunskih čekova. No, Odlukom HNB-a o nalozima za plaćanje, omogućeno je da se ček i dalje koristi kao obrazac platnog prometa. Takav ček mogu izdavati banke, u skladu s Zakonom o čeku, i njime opskrbljivati poslovne subjekte koji kod nje imaju otvoreni račun. Obračunski je ček obrazac platnog prometa namijenjen bezgotovinskom plaćanju, kojim banka jamči da će dužnik vjerovniku u dogovorenom vremenskom roku isplatiti određena potraživanja. 23. HVB Bank Croatia ostvarila neto dobit od 41,6 milijuna kuna HVB Bank Croatia d.d. ostvarila je u prošloj godini neto dobit nakon oporezivanja u iznosu od 41,6 milijuna kuna, dok je njena aktiva na kraju 2001. godine iznosila 3 milijarde kuna, izvješteno je iz te banke. Broj računa građana povećan je za 63 posto u odnosu na 2000. i iznosi 46.708, dok je istodobno broj računa pravnih osoba zabilježio porast od 34 posto na ukupno 6.484. Banka danas ima poslovnice u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Rezultate poslovanja u 2001. godini u HVB banci ocjenjuju najboljim od svog osnutka, a ujedno najavljuju da započinje integracija sa Splitskom bankom. Naime, nakon kupnje Splitske banke, Bank Austria Creditanstalt Grupa planira brzu integraciju obje hrvatske banke-kćeri. Proces integracije trebao bi biti završen do sredine 2003. godine. Novonastala banka imat će tržišni udio od oko deset posto te će pružati usluge za 220.000 komitenata u 75 poslovnica. Bank Austria Creditanstalt-Grupa članica je HVB Group. HVB Grupa je sa bilančnom svotom većom od 728 milijardi eura treća bankarska grupacija u Europi. Sa 69.500 zaposlenika u otprilike 2.200 podružnica pruža usluge za oko 8,5 milijuna komitenata. Bank Austria Creditanstalt je kao dio HVB Grupe zadužena za Austriju i tržišta srednje i istočne Europe gdje od devedesetih godina slijedi strategiju ciljane ekspanzije. BA/CA je najveća austrijska bankarska grupacija s najgušćom mrežom poslovnica u ovoj regiji od 800 filijala u 15 zemalja. 24. Partner banka u 2001. ostvarila dobit od 10,6 milijuna kuna Partner banka d.d. poslovnu 2001. godinu završila je s ostvarenom dobiti od 10,6 milijuna kuna i rastom bilančne svote od 39 posto, istaknula je u utorak predsjednica Uprave te banke Marija Šola na svečanosti obilježavanja 11-godišnjice poslovanja Partner banke. Depoziti su u prošloj godini porasli 80 posto, pri čemu štednja građana čak 111,5 posto. I u ovoj godini Partner banka bilježi uspješno poslovanje, kazala je Šola, navodeći kako je u prva tri mjeseca ostvarena dobit od 2,6 milijuna kuna, što je za 1,4 milijuna kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Rezultat je to povećanja neto kamatnih prihoda za 15,65 posto te značajnijeg rasta prihoda od naknada i tečajnih razlika u intenziviranim poslovima s inozemstvom. Bilance je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosila 427 milijuna kuna, što je porast od 31 posto. Kreditni portfelj u godinu dana povećan je za 35 posto, dok je istodobno ostvaren porast realnih izvora-depozita za 53 posto. Sredstva stanovništva u bilanci Banke na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja sudjeluju s iznosom od 100,3 milijuna kuna i imaju udio od 23,4 posto za razliku od kraja prošle godine kada su imala udio od 22,8 posto. Kreditni portfelj čini 59 posto bilančne svote, što je 35 posto više nego na kraju ožujka lani, odnosno dva posto više nego krajem prosinca prošle godine. Na osnovi spomenutih pokazatelja, istaknulo je poslovodstvo Banke, prvo je tromjesečje bilo vrlo uspješno, a taj trend nastojat će se zadržati i čitave godine. Šola je istaknula kako je cilj Partner banke i dalje ostati banka univerzalnog usmjerenja s udjelom od 0,5 do 1 posto bankovnog tržišta. Svoje tržište prepoznaju u malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima, ali i velikim sustavima. Planovi poslovodstva Partner banke za ovu godinu uključuju i rast bilance od 11 posto. 25. Dobit Prve stambene štedionice veća od 2 milijuna kuna Prva stambena štedionica, članica Grupe Zagrebačka banka, u prošloj je godini ostvarila dobit u iznosu većem od dva milijuna kuna, uz povećanje prodaje od 67,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako su u utorak izvijestili iz Prve stambene štedionice, prema Godišnjem izvješću usvojenom na Glavnoj skupštini, ukupno stanje depozita na dan 31. prosinca 2001. godine iznosilo je 409,8 milijuna kuna, što predstavlja 36 posto tržišnog udjela depozita svih stambenih štedionica u Hrvatskoj. Osim usvojenog Godišnjeg izvješća, na Glavnoj je skupštini donesena i odluka o potpisivanju Ugovora o pripajanju Prvoj stambenoj štedionici varaždinske Hrvatske stambene štedionice, koja je 31. prosinca prošle godine držala 4,2 posto tržišta po veličini depozita. Ovoj odluci prethodila je suglasnost Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) Prvoj stambenoj štedionici za stjecanje sto posto dionica s pravom glasa u Hrvatskoj stambenoj štedionici, izdana 8. svibnja ove godine. Pripajanje te štedionice biti će formalizirano 31. svibnja ove godine, nakon čega će Prva stambena štedionica preuzeti sve ugovorne obveze prema dosadašnjim klijentima Hrvatske stambene štedionice. 26.Statistika Krajem travnja 407,7 tisuća nezaposlenih - Potkraj travnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo su evidentirane 407.742 nezaposlene osobe, što je za 7,6 tisuća osoba ili 1,8 posto manje nego u mjesecu prije, ali i 25 tisuća osoba ili 6,5 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. S evidencije Zavoda tijekom travnja 2002. zaposlilo se 15,8 tisuća osoba, što je 21,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina se zaposlila na određeno vrijeme - njih 76,5 posto. Promatrano pak po djelatnostima, u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo zaposlilo se po tri tisuće osoba, u hotelima i restoranima 2,7 tisuća a u građevinarstvu 2,1 tisuća. I ti podaci govore da se uglavnom radi o sezonskom zapošljavanju. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja u travnju je brisano 8,8 tisuća osoba, ili 6,6 posto više nego u prošlogodišnjem travnju, podaci su iz najnovijeg Mjesečnog statističkog biltena HZZ-a. Istodobno, tijekom travnja Zavodu se prijavilo 17 tisuća novih osoba koje traže posao, što je 11,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga ih je 13,8 tisuća (ili 81,3 posto) ima prethodno radno iskustvo, a najveći broj došao je na evidenciju Zavoda iz djelatnosti prerađivačke industrije (3,4 tisuće ili 24,6 posto), trgovine na veliko i malo (3 tisuće ili 21 posto) i hotela i restorana (1,6 tisuća ili 11,6 posto). Iz Zavoda pritom napominju da je oko 64 posto novoprijavljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, a čak više od polovice direktno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. Poslodavci su tijekom travnja Zavodu prijavili ukupno 21,5 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 16,9 posto više nego u travnju lani. U ukupnom broju nezaposlenih osoba 104 tisuće ili četvrtina je onih koji traže posao prvi put, dok ostali imaju prethodno radno iskustvo. Krajem travnja među ukupno nezaposlenim žena je bilo 220,7 tisuća, što je 8,2 posto više nego u travnju lani. Udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u tom je razdoblju povećan sa 53,3 posto na 54,1 posto. Starosna pak struktura nezaposlenih pokazuje da je najviše onih u dobi od 20 do 24 godine 18,4 posto, od 25-29 godina 14,3 posto i starijih od 50 godina 13,6 posto. Najveće relativno povećanje zabilježeno je upravo u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina) od 19,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u najmlađoj dobnoj skupini ostvaren pad od 5 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se značajnije promijenila u odnosu na travanj prošle godine. Udio nezaposlenih sa KV i VKV i dalje je najveći - 34 posto. Najmanji je udio nezaposlenih s višom (3,1 posto) i visokom stručnom spremom (3,7 posto). U usporedbi sa prošlogodišnjim travnjem evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama, osim u Primorsko- goranskoj u kojoj se bilježi pad od 3,3 posto. Najveći je porast evidentiran u Koprivničko-križevačkoj, od 15,7 posto, Virovitičko-podravskoj 15,5 posto i Ličko-senjskoj županiji 14,4 posto. Broj korisnika novčane naknade u travnju se povećao u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,8 tisuća, odnosno za 23,5 posto te sada iznosi 88,3 tisuće. To je 21,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih.