BEOGRAD, 23. svibnja (Hina)- Članovi odbora za financijska pitanja, stručnjaci iz pet država nasljednica bivše SFRJ, u četvrtak su se u Beogradu dogovorili o daljnim koracima klirinškog potraživanja SFRJ od bivšeg Sovjetskog Saveza,
te najavili sastanak u Moskvi koncem lipnja ili početkom srpnja.
BEOGRAD, 23. svibnja (Hina)- Članovi odbora za financijska
pitanja, stručnjaci iz pet država nasljednica bivše SFRJ, u
četvrtak su se u Beogradu dogovorili o daljnim koracima klirinškog
potraživanja SFRJ od bivšeg Sovjetskog Saveza, te najavili
sastanak u Moskvi koncem lipnja ili početkom srpnja.#L#
Također je bilo riječi o deviznim rezervama kod inozemnih banaka i
podjeli zlata iz Drugog svjetskog rata.
Prestavnik SRJ Veroljub Dugalić, današnji domaćin sastanka,
izjavio je da prema podacima koji nisu konačni, neto potraživanje
bivše SFRJ od bivšeg Sovjetskog Saveza iznosi oko milijardu i pol
klirinških dolara, ali da i ruska strana ima svoja potraživanja
koja su oko 140 milijuna klirinških dolara.
Svaka država sukcesor će u idućih deset dana odrediti svog
predstavnika, a potom će se u roku od tjedan dana formirati
pregovarački tim. Sastanak u Moskvi predviđa se za konac lipnja ili
početak srpnja. U ovome se trenutku ne može reći koji bi bio
obračunski tečaj tih dolara, niti kako će se potraživanja povući, u
gotovini ili drugačije što su vrlo delikatna pitanja, izjavio je
Dugalić.
Na današnjem sastanku razgovarano je i o deviznim rezervama
središnje banke bivše SFRJ, koje su po podacima iz svibnja prošle
godine iznosile 360 milijuna dolara, te vrijednosti zlata iz Drugog
svjetskog rata čija je vrijednost 350 tisuća dolara ( 1.201 fine
unce).
Sve što se dogovori raspodijeliće se po ključu MMF iz Sporazuma o
sukcesiji (anex C) po kojemu SRJ ide 38 posto, Hrvatskoj 23 posto,
Sloveniji 16 posto, BIH 15,5 posto i Makedoniji 7,5 posto. Idući
sastanak eksperata u ovom sastavu održat će se u Sarajevu.
U radu financijskog odbora danas su sudjelovali Veroljub Dugalić iz
sukcesijskog tima SRJ, Zdravko Rogić predstavnik Hrvatske, Janez
Košak iz Slovenije, Dušanka Hristova iz Makedonije, te Kemal
Kozarić iz BIH.
I dalje je otvoreno važno pitanje o deviznim sredstvima kod
mješovitih banaka gdje postoji veliki raskorak između navedenih
sredstava u potpisanom dokumentu koji su iznosili 645 milijuna
dolara i provjere kod tih banaka po kojoj je NBJ našla oko 56
milijuna dolara.
Eksperti traže objašnjenje za taj manjak sredstava i još uvijek
nema odgovora tko je ta sredstva trošio nakon prestanka rada NBJ
bivše SFRJ. Početkom lipnja stručnjaci bi o tom pitanju trebali
razgovarati, a nadležnom je sukcesijskom tijelu upućeno pismo da
taj problem ozbiljno razmotri i pruži tražena objašnjenja.
Odgovarajući na pitanje o tome hrvatski predstavnik Zdravko Rogić
ponovio je da pravo objašnjenje još nije dobijeno i taj problem
ostaje i dalje otvoren.
Bez toga se teško može i ratificirati postignuti Sporazum o
sukcesiji imovine bivše SFRJ, koga su do sada ratificirale BiH i
Makedonija, a SRJ će to učiniti na prvoj sjednici Vijeća građana
svoga parlamenta, dok ga je drugo vijeće, Vijeće republika, već
ratificiralo.
Svi sukcesori, međutim, traže od NBJ objašnjenja o sredstvima kod
mješovitih banaka kako oni koji su sporazum ratificirali, tako i
oni koji to tek trebaju učiniti.
(Hina) tman dh