ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Ako se pokažu točni podaci da je u Hrvatskoj samo četiri posto Srba (172.000), morat će se postaviti pitanje gdje je nestalo od 200.000 do 250.000 građana srpske nacionalnosti, istaknuo je na današnjoj
konferenciji za novinare predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Ako se pokažu točni podaci da je u
Hrvatskoj samo četiri posto Srba (172.000), morat će se postaviti
pitanje gdje je nestalo od 200.000 do 250.000 građana srpske
nacionalnosti, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare
predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić. #L#
Sve dok Državni zavod za statistiku službeno ne objavi te podatke
neću vjerovati da su točni i vjerovat ću da je u Hrvatskoj barem 10
posto Srba, rekao je Đukić.
Ako su podaci točni, a zna se da su popisom stanovištva 2001. bili
obuhvaćeni i Srbi (izbjegli iz Hrvatske) u Republici Srpskoj i
Jugoslaviji, mora se postaviti ozbiljno pitanje gdje je nestalo od
200 do 250 tisuća Srba. Teško će netko dokazati da su oni negdje u
Europi ili svijetu, rekao je.
Ako je popis točan "to znači da je ponovljen genocid nad srpskim
stanovništom iz vremena Nezavisne države Hrvatske", ustvrdio je.
Prema popisu stanovništva iz 1991. u Hrvatskoj je bilo 581.663 Srba
ili 12,158 posto. Ako ih po popisu iz 2001., ima 4 posto, znači da ih
je u Hrvatskoj oko 172.000, naveo je Đukić, dodajući da je, prema
podacima iz popisa, u Jugoslaviji i BiH popisano 39.000 Srba
(izbjeglih iz Hrvatske).
Po njegovom mišljenju u popisu je bilo nepravilnosti, a to što se
jedan dio Srba nije nacionalno izjasnio dijelom odgovornim smatra i
i Državni zavod za statistiku. Naveo je da su iz Zavoda stizale
obavijesti da se građani nisu obvezni nacionalno izjašnjavati, te
podsjetio da je u isto vrijeme Katolička crkva pozivala građane da
se u popisu nacionalno izjasne.
Moguće je, rekao je, da su rezultati popisa i falsificirani. Kao
pojašnjenje toj svojoj tvrdnji naveo je primjer da je popisivač u
praznu kolonu kod Srbina koji se nije htio nacionalno izjasniti
naknadno mogao upisati bilo koju nacionalnost, dok je u drugom
slučaju ta kolona u popisnici ostala prazna, a kod obrade podataka
on je svrstan u kategoriju - ostali.
Đukić se ogradio od izjave predsjednika Srpskog narodnog vijeće
(SNV) Milorada Pupovca koji, je najavio da će, ako su neslužbeni
podaci točni, zatražiti poništavanje popisa stanovništva.
Pupovac na to nema pravo i to se može samo refendumom, a ne
proizvoljno, smatra Đukić. Sramotnim, i pokušajem osobne trgovine
ocijenio je Pupovčevu istovremenu najavu da će tražiti
poništavanje popisa te da u Saboru bude pet, šest ili 10
zastupnika.
Đukić je iznio podatak da se nakon rata u Hrvatsku vratilo 40 do
45.000 Srba.
(Hina) bma sšh