NEW YORK, 22. svibnja (Hina - Fjodor Polojac) - Zajedničko je stajalište svih zemalja sljednica bivše Jugoslavije da dug UN-u nastao u razdoblju od 1992. do 2000. godine valja izbrisati, kazao je u srijedu za Hinu stalni hrvatski
predstavnik pri svjetskoj organizaciji u New Yorku Ivan Šimonović.
NEW YORK, 22. svibnja (Hina - Fjodor Polojac) - Zajedničko je
stajalište svih zemalja sljednica bivše Jugoslavije da dug UN-u
nastao u razdoblju od 1992. do 2000. godine valja izbrisati, kazao
je u srijedu za Hinu stalni hrvatski predstavnik pri svjetskoj
organizaciji u New Yorku Ivan Šimonović.#L#
"Dražave sljednice su suglasne da taj dug valja otpisati, osobito
stoga što je nastao bez njihove krivnje u nejasnim okolnostima
kontinuiteta, odnosno statusa SRJ", rekao je Šimonović.
Hrvatska je u deset godina članstva u UN-u uredno podmirivala sve
svoje obveze, dodao je.
O jugoslavenskom dugu UN-u raspravlja ovih dana i Peti odbor Opće
skupštine. Prevladavajućim se čini mišljenje da rješenje treba
naći dogovorom tajništva UN-a i država nastalih na prostoru bivše
Jugoslavije.
Ukupna potraživanja UN-a premašuju 16,2 milijuna dolara od čega je
skoro 4,8 milijuna dolara za mirovne operacije. U tome je i oko
milijun i po duga za mirovne misije koje su djelovale na prostoru
bivše Jugoslavije.
Dug je zapravo nastao u dva razdoblja - manji dio prije nego što su
Hrvatska, BiH i Slovenija 22. svibnja 1992., a Makedonija 8.
travnja 1993. godine postale članice UN-a, i drugi dio koji je
nastao nakon toga, a do primitka SRJ u članstvo u studenome 2000.
godine.
I dok prvi dio duga u osnovi ne bi trebao biti sporan, ovaj drugi je
nastao zbog "neodlučnosti" UN-a da riješi pitanje statusa
nepostojeće SFRJ u svjetskoj organizaciji. Diplomatskom igrom na
popisu članica zadržana je ta bivša država, dijelom iz nostalgije
prema jednoj od zemalja-osnivača, ali i kako bi se vlastima SRJ
omogućilo da budu diplomatski prisutne u New Yorku.
Beograd ne prihvaća odgovornost za nastali dug i sada tvrdi kako SR
Jugoslavija do 2000. godine nije bila članica UN-a. Pritom
"zaboravlja" da se neprekidno od 1992. godine pozivao na "pravo da
sukcesijom preuzme članstvo bivše SFRJ", kao i činjenicu da je u New
Yorku postojao "jugoslavenski veleposlanik" koji je čak sudjelovao
u radu UN-a.
U pismu predsjedavajućem Opće skupštine u prosincu prošle godine
Annan podsjeća da ne samo što nije pravodobno donesena odluka o
prestanku članstva SFRJ u UN-u, nego se u proračunu svjetske
organizacije cijelo vrijeme računalo s doprinosom te tada već
nepostojeće države. Davanja su izračunavana na temelju BDP-a SRJ
iako ova nije bila članica UN-a.
U srijedu je i slovenski predstavnik pri UN-u Ernest Petrič
upozorio da UN-a još potražuje "fantomski dug" bivše Jugoslavije i
tražio da se taj dug otpiše.
(Hina) fp sv