RUSIJA-VEDOMOSTI OD 21.5.02. KAKO KINA GLEDA NA RUSKO PRIBLIŽAVANJE ZAPADU

RUSIJA VEDOMOSTI 21.V.2002. Orlova dilema "Kada visoke kineske dužnosnike pitaju što misle o osnutku vijeća NATO-Rusija, oni šuteći diplomatski izbjegavaju odgovor. Uostalom, ministar obrane Narodne Republike Kine Či Haotjan koji je nedavno posjetio Moskvu odlučno se očitovao protiv postojanja NATO-a općenito, kao i bilo kakvih vojnih saveza iz doba 'hladnog rata'. Drugim riječima, Peking sve vojno-političke saveze dijeli na 'loše' i na 'dobre', na 'tuđe' i na 'svoje'. Potonjim, koji su stvoreni nakon 'hladnog rata', pripada, dakako, i Šangajska organizacija za suradnju (ŠOS) s presudnom vojnom sastavnicom. Ništa loše ne govore u Pekingu ni o naporima Moskve na osnutku Organizacije sporazuma o zajedničkoj sigurnosti, sve dok ju čine Rusija i odane joj zemlje ZND-a. Ali u Pekingu jako teško podnose rusko skretanje na Zapad. Danas, kada su se Amerikanci i njihovi saveznici učvrstili gotovo duž čitave granice NRK-a (SAD čak i Nepalu počinje pomagati u borbi s tamošnjim maoistima), ostvaruju se najmračnija predviđanja kineskih geostratega. K tome i ruski dvoglavi orao sve više pogledava 'ulijevo', tj. na Zapad... Kineski se politolozi umiruju dvama tumačenjima. Prvo, Zapad ne shvaća Rusiju kao ravnopravnog partnera. Drugo, nitko je ne želi u potpunosti integrirati u zapadne ustroje, ponajprije u NATO. Kineski analitičari navode i previše razloga za takvo mišljenje. Ponajprije, u pripremljenom sporazumu o smanjenju strateškog napadačkog oružja uopće se ne dotiče problem proturaketne obrane; tj. nema usklađivanja koje je Bush obećao Putinu. U skladu sa sporazumom i polazeći od objektivnih činjenica, ruski će se arsenal nuklearnih bojevih glava do 2012. doista dobrano smanjiti. Dok će arsenal SAD-a - s obzirom na uskladišteni potencijal - ostati gotovo isti. Tako se nuklearna nadmoć Amerike ne samo da neće smanjiti, već će i porasti. Općenito se novi sporazum o smanjenju strateškog napadačkog oružja Pekingu čini neravnopravan s gledišta ruskih obrambenih interesa; Rusija mora pristati na nj zbog svoje gospodarske slabosti. S druge pak strane, misle u Pekingu, prihvaćanje takve inačice može se shvatiti kao ustupak na koji Moskva pristaje zbog integracije sa Zapadom, kao predujam koji Moskva daje nadajući se suradnji na drugim područjima. Što je bitno za Peking? Glavno pitanje koje brine kineske promatrače jest, je li skretanje Rusije prema Zapadu strateški pravac? Za Peking je najvažnija zadaća očuvanje Rusije kao samostalne geopolitičke sile. Zato su Kinezi spremni svakojako hraniti drugu glavu ruskog orla koja je okrenuta prema Istoku povećavajući kupnju ruskog oružja i proširujući suradnju na energetskom području. No u Pekingu shvaćaju da je ruski orao dvoglav i da se može hraniti na dvama hranilištima. Tako da ćemo se mi i Kinezi, kako god bilo, morati slagati i prijateljevati. Prijateljevati između sebe, a ne protiv drugih. Čak i ako obje glave ruskog orla budu većinom okrenute na Zapad", piše Jevgenij Verlin.