ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Posjet hrvatskog predsjednika Stipe Mesića Kini bio je, sa stajališta ljudskih prava, neuspješan i kontraproduktivan za međunarodnu vjerodostojnost Hrvatske, ocjenila je organizacija Amnesty International
Hrvatske (AIH) u priopćenju dostavljenom u utorak medijima.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Posjet hrvatskog predsjednika Stipe
Mesića Kini bio je, sa stajališta ljudskih prava, neuspješan i
kontraproduktivan za međunarodnu vjerodostojnost Hrvatske,
ocjenila je organizacija Amnesty International Hrvatske (AIH) u
priopćenju dostavljenom u utorak medijima. #L#
Pod naslovom "Ignorantski odnos prema kršenju ljudskih prava u Kini
potkopava međunarodnu vjerodostojnost Hrvatske", AIH priopćenjem
kritizira hrvatsko izaslanstvo koje je prošlog tjedna, za posjeta
Kini, propustilo domaćine upozoriti na kršenja ljudskih prava.
"Sa stajališta zaštite i promocije ljudskih prava, službeni posjet
predsjednika Mesića NR Kini potpuno je neuspješan i
kontraproduktivan", piše AIH.
Organizacija podsjeća da je predsjednik Mesić 2001. potpisao
izjavu u okviru kampanje Amnesty Internationala protiv mučenja u
svijetu, u kojoj je obećao učiniti sve što je u njegovoj moći da
Hrvatska i cijeli svijet postanu zona bez mučenja, ali je za posjeta
Kini redovito isticao važnost kineskoga gospodarskog čuda.
"Nažalost to čudo pokazuje i svoje okrutno naličje", piše AIH i
nabraja posljedice kineske tranzicije prema podacima kineskog
ministarstva rada: gubitak posla u državnim tvrtkama za 21 milijun
i 380 tisuća radnika, golem rast nezaposlenosti, jaz u prihodima,
porast raslojavanja na jako bogate i jako siromašne.
Drugi su grijesi kineske socijalne politike, piše AIH, neplaćanje
zdravstvene zaštite i neisplata mirovina zbog pokradenih
mirovinskih fondova i korupcije, zatim rastuća ekonomska migracija
(desetine milijuna ljudi) čiji protagonisti postaju građani drugog
reda u nemilosti policije, lokalnih vlasti i privatnih poslodavaca
za koje rade po zdravlje opasne poslove bez odgovarajuće zaštite.
"Kao rezultat toga samo u prvih 6 mjeseci 2001. više od 1.200 ljudi
umrlo je u nesrećama na poslu", piše AIH.
Zabrana osnutka nezavisnih sindikata, praksa radnih logora za
reedukaciju i psihijatrijskih ustanova u kojima završavaju
disidenti i vođe prosvjednika, također su kršenja ljudskih prava
kao i mučenja u zatvorima, upozorava organizacija i poglavito
apostrofira primjenu smrtne kazne koja se u Kini obavlja javno, na
stadionima pred više desetaka tisuća ljudi. AIH navodi da je, prema
ograničenim i nepotpunim podacima 2001. u Kini izvedeno 2.468
smrtnih kazni, gotovo polovica svih smrtnih kazni tada u svijetu.
AIH podsjeća na politički progon i ubijanja u regijama optuženima
za "separatizam", poglavito u pokrajinama Xinjiang Uighur i Tibet,
te zaključuje kako je "teško vjerovati da hrvatske vlasti nisu
znale i da nisu bile upoznate s ovim zastrašujućim podacima".
"Posebno neukusnim" AIH drži sviranje himni na Tiananmenu,
pekinškom trgu na kojemu su 1989. ubijene stotine ljudi koji su
tražili više sloboda i ljudskih prava te ocjenjuje da je time
hrvatska vlast ponizila žrtve i njihove obitelji koje još uvijek
traže pravdu za svoje najmilije.
(Hina) pp/rt br