FR-RU-VA-crkve-Vjerske zajednice-Diplomacija-Vlada FRANCUSKA-AFP OD 21.5.02. PAPA U AZERBAJDŽANU FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP21.V.2002.Budući da ne može doći u Moskvu, Papa se vraća u bivši Sovjetski Savez "U prigodi još jednog
posjeta bivšoj sovjetskoj republici gdje živi vrlo mali broj katolika, Ivan Pavao II. poslat će iz Azerbajdžana novu poruku Rusiji, budući da se njegovu dolasku tamo protivi Pravoslavna crkva.Stajalište je Rimske crkve da svaka skupina vjernika, bez obzira na njihov broj, ima pravo na papin posjet. No u praksi i s obzirom na Papine zdravstvene tegobe, put na Kavkaz ne bi se mogao opravdati željom za susretom sa zajednicom koja ima najviše sto pedeset ljudi.Mogu se navesti druga dva razloga: nastojanje da se ugodi Bakuu nakon Papina prošlogodišnjeg posjeta Erevanu kojeg je krvavi sukob sučelio s Azerbajdžanom zbog armenske enklave Nagorno Karabaha, kao i dijalog s islamom, vjerom 83 posto Azerbajdžanaca.No u prilikama velikih napetosti u odnosima između Moskve i Vatikana do kojih je došlo početkom godine, hodočašće Ivana Pavla II. u bivšu republiku Sovjetskog Saveza poprima oblik poruke
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP
21.V.2002.
Budući da ne može doći u Moskvu, Papa se vraća u bivši Sovjetski
Savez
"U prigodi još jednog posjeta bivšoj sovjetskoj republici gdje živi
vrlo mali broj katolika, Ivan Pavao II. poslat će iz Azerbajdžana
novu poruku Rusiji, budući da se njegovu dolasku tamo protivi
Pravoslavna crkva.
Stajalište je Rimske crkve da svaka skupina vjernika, bez obzira na
njihov broj, ima pravo na papin posjet. No u praksi i s obzirom na
Papine zdravstvene tegobe, put na Kavkaz ne bi se mogao opravdati
željom za susretom sa zajednicom koja ima najviše sto pedeset
ljudi.
Mogu se navesti druga dva razloga: nastojanje da se ugodi Bakuu
nakon Papina prošlogodišnjeg posjeta Erevanu kojeg je krvavi sukob
sučelio s Azerbajdžanom zbog armenske enklave Nagorno Karabaha,
kao i dijalog s islamom, vjerom 83 posto Azerbajdžanaca.
No u prilikama velikih napetosti u odnosima između Moskve i
Vatikana do kojih je došlo početkom godine, hodočašće Ivana Pavla
II. u bivšu republiku Sovjetskog Saveza poprima oblik poruke
upravljene pravoslavcima. To je, s jedne strane, potvrda Papina
prava da putuje posvuda i, s druge, prigoda da se istodobno
propovijeda vjerska sloboda te mir i sloga između različitih
vjera.
No malo je vjerojatno da će poruku čuti čelnici Ruske pravoslavne
crkve.
U središtu napetosti između Svete Stolice i Moskovske patrijaršije
je, s jedne strane, nezadovoljena želja Pape koji već godinama želi
doći u Rusiju i, s druge, odlučno odbijanje velikodostojnika Ruske
pravoslavne crkve da prihvate status quo u zapadnoj Ukrajini gdje
su katolici istočnog obreda, takozvani unijati, početkom 90-ih,
gdjekada rabeći i silu, preuzeli oko dvije i pol tisuće župnih
crkava koje je 1946. po Staljinovoj naredbi zauzelo pravoslavno
svećenstvo.
To je pitanje potaknulo patrijarha Alekseja II. da se službeno
usprotivi putu Ivana Pavla II. u Ukrajinu u lipnju 2001. i da to teže
podnese Papino odbijanje da o tomu povede računa.
Zimus se pojavila slaba nada u poboljšanje odnosa. Moskovski je
patrijarhat poslao pravoslavni zbor da pjeva u Vatikanu, a zatim je
izaslanstvo sudjelovalo u Danu međureligijske molitve u Asizu
24.I.
Susret Ivana Pavla II. s tim izaslanstvom nije dobro prošao. Papa je
objavio svoju želju da posjeti Rusiju, ali je naišao na odlučan
'njet' popraćen oštrim izjavama o agresivnosti katoličanstva.
Nekoliko tjedana kasnije, Vatikan je najavio osnutak četiriju
biskupija u Rusiji, što je u Moskvi izazvalo lavinu žestokih
napadaja Pravoslavne crkve koje su podruprli i neki
nacionalistički politički krugovi.
U međuvremenu su talijanskom svećeniku, a zatim, što je još gore, i
poljskom biskupu, oduzete ruske vize, naime onemogućeno im je
obnašanje službe. Čini se da se Papin san o posjetu 'trećem Rimu'
neće tako brzo ostvariti.
Budući da ne može doći u Rusiju, Ivan Pavao II. već je proputovao
drugim područjima 'propalog carstva'. U listopadu 1993. posjetio
je tri baltičke zemlje, Litvu, Latviju i Estoniju. U studenom 1999.
došao je u Gruziju , u lipnju 2001. u Ukrajinu, a u rujnu iste godine
u Kazahstan i u Armeniju.
Osim muslimanskih republika srednje Azije, samo se u Moldaviji i u
Bjelorusiji nije zavijorila žuto-bijela zastava Vatikana", piše
Michel Viatteau.