ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade, zbog sjednice užeg kabineta Vlade o pitanjima brodogradnje, nisu danas sudjelovali na okruglom stolu o gospodarskoj politici Vlade koji je održan u okviru Sedmog financijskog i
Drugog e-business foruma.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade, zbog
sjednice užeg kabineta Vlade o pitanjima brodogradnje, nisu danas
sudjelovali na okruglom stolu o gospodarskoj politici Vlade koji je
održan u okviru Sedmog financijskog i Drugog e-business foruma.
#L#
Premijer Ivica Račan sazvao je hitnu sjednicu užeg kabineta zbog
brodogradnje, zbog čega su izostali predstavnici Vlade, izvijestio
je okupljene Tomislav Gavazzi, direktor tvrtke Infoinvest, koja je
organizator Foruma.
Stoga je okrugli stol, naslovljen "Gospodarska politika Vlade -
gdje su stale reforme i kako naprijed", održan bez sudjelovanja
najavljenih ministara gospodarstva, te javnih radova Hrvoja
Vojkovića i Radimira Čačića.
Ipak je tema brodogradnje bila jedna od glavnih tema i samog
okruglog stola. Po riječima v.d. pomoćnika ministra gospodarstva
Gorana Krmpotića pred Vladom je da se drugi put suoči s pitanjem
kako nastaviti s brodogradnjom.
Vlada je, naime, već sanirala brodogradnju i pet velikih
brodogradilišta. No, prošlu su godinu brodogradilišta završila s
ukupno oko 600 milijuna kuna gubitka iz poslovanja, a još oko 400
milijuna kuna gubici su za buduća razdoblja, kazao je Krmpotić. S
druge strane brod je glavni hrvatski izvozni proizvod, u ovoj
godini planiran je izvoz vrijedan 560 milijuna dolara.
Krmpotić je upozorio i na nizak udio domaće komponente u brodovima.
Taj je udio 30 do 40 posto, ali u tome je najveći dio zapravo radna
snaga, pa je udio domaćeg proizvoda samo 10 do 15 posto, rekao je.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, uz
naslijeđene, problem vidi i u nepoticanju malog i srednjeg
poduzetništva za proizvodnju namijenjenu brodogradnji. Poznato je
da broda nema bez protupožarnih vrata, ali u Hrvatskoj to nitko ne
proizvodi i nije potaknuta takva proizvodnja iako se zna da za nju
postoji tržište, ilustrirao je Vidošević.
Na okruglom stolu raspravljalo se i o monetarnoj politici, a
guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski odlučno je
odbacio prigovore o ograničavanju neovisnosti središnje banke, ili
o tome da radi pod diktatom MMF-a.
Podsjetio je i na prošlo ljeto kada je HNB prodala oko 400 milijuna
eura da bi stabilizirala tečaj, a iz MMF-a su stigli prigovori da se
ne poštuju kriteriji iz stand by aranžmana. HNB je bila u dilemi
poštovati te kriterije ili reagirati sukladno stvarnom životu,
rekao je Rohatinski, ističući da je i tada i krajem godine MMF-u
rečeno da će se projekcije ostvarivati tako da to ne nanosi štetu.
Iznio je i da je MMF prošle jeseni tražio da se privatizira jedna
financijska institucija ili likvidira, ne navodeći ime te
institucije, što je HNB odbio.
Rohatinski se osvrnuo i na pitanje uvođenja eura u Hrvatsku. Ne znam
kada će doći euro, a pozicije s kojih krećemo su stabilnost cijena i
tečaja, dostatna likvidnost sustava, kamatne stope i sustav u
većini usuglašen s EU, kazao je. Njegovo je subjektivno mišljenje
da bi što se tiče zakonodavne infrastrukture, monetarnih
kriterija, te ako se s Europskom središnjom bankom može postići
određeni aranžman o usklađivanju odnosa i interesa, euro mogao u
Hrvatskoj ući brzo. No, napominje da ne kaže da će tako i biti.
(Hina) bn ds