ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - ZAGREB - Prvoga dana štrajka u srednjim školama i učeničkim domovima štrajkalo je preko 70 posto srednjoškolskih profesora, a štrajk se nastavlja do ispunjenja zahtjeva, ustvrdio je danas sindikat. Tijekom
štrajka, koji je trajao od osam do 15 sati, nije radilo 14.000 od ukupno 20.000 zaposlenih u srednjoškolskom sustavu, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević. Po tvrdnjama Ministarstva prosvjete i športa, u potpunom ili djelomičnom štrajku danas je bilo ukupno 55,4 posto srednjoškolskih ustanova, dok se u ostalima redovito radilo. Nezavisni sindikat traži hitno potpisivanje granskog kolektivnog ugovora kojim bi se regulirala prava na regres, božićnicu, dar za djecu i dodaci na plaće.ZAGREB - Od ukupno 354 srednjih škola i učeničkih domova u Hrvatskoj ne štrajka se u 158 ustanova ili 44,6 posto, u 120 ili 33,9 posto djelomično se radi, a ne radi se u 76 ili 21,5 posto, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete i športa. To su podaci za 21 županiju, a odnose se na prvu radnu smjenu u školama i učeničkim domovima. U podatke nisu uključene škole za djecu s posebnim potrebama, privatne i vjerske škole. Od ukupno 324 srednje škole ne rade 73 škole, redovito radi 135 škola, a 116 škola djelomično. Od 30
ZAGREB, 20. lipnja (Hina) -
ZAGREB - Prvoga dana štrajka u srednjim školama i učeničkim
domovima štrajkalo je preko 70 posto srednjoškolskih profesora, a
štrajk se nastavlja do ispunjenja zahtjeva, ustvrdio je danas
sindikat. Tijekom štrajka, koji je trajao od osam do 15 sati, nije
radilo 14.000 od ukupno 20.000 zaposlenih u srednjoškolskom
sustavu, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u
srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević. Po tvrdnjama
Ministarstva prosvjete i športa, u potpunom ili djelomičnom
štrajku danas je bilo ukupno 55,4 posto srednjoškolskih ustanova,
dok se u ostalima redovito radilo. Nezavisni sindikat traži hitno
potpisivanje granskog kolektivnog ugovora kojim bi se regulirala
prava na regres, božićnicu, dar za djecu i dodaci na plaće.
ZAGREB - Od ukupno 354 srednjih škola i učeničkih domova u Hrvatskoj
ne štrajka se u 158 ustanova ili 44,6 posto, u 120 ili 33,9 posto
djelomično se radi, a ne radi se u 76 ili 21,5 posto, pokazuju podaci
Ministarstva prosvjete i športa. To su podaci za 21 županiju, a
odnose se na prvu radnu smjenu u školama i učeničkim domovima. U
podatke nisu uključene škole za djecu s posebnim potrebama,
privatne i vjerske škole. Od ukupno 324 srednje škole ne rade 73
škole, redovito radi 135 škola, a 116 škola djelomično. Od 30
učeničkih domova ne rade samo tri, redovito rade 23 doma, a četiri
doma rade djelomično.
ZAGREB - Premijer Ivica Račan izrazio je žaljenje zbog štrajka u
srednjim školama te ocijenio kako je on u ovom trenutku i na takav
način, bez da su iscrpljene sve mogućnosti dogovora, neodgovoran.
Najveću štetu zbog štrajka pretrpjet će učenici i njihovi
roditelji, ocijenio je Račan na Hrvatskom radiju. Premijer kaže da
je Ministarstvo prosvjete bez obzira na sve kritike suočeno s
neprihvatljivim zahtjevima sindikata, organizatora štrajka.
Umjesto da se inzistira na primjeni Temeljnog kolektivnog ugovora
(za javne službe), inzistira se na njegovoj promjeni, a promjena
tog ugovora u jednom dijelu nije moguća, rekao je. Odbacio je
(sindikalne) tvrdnje po kojima promjena tog ugovora ništa ne košta.
Riječ je o milijardama, a može ih se uzeti samo građanima,
roditeljima, rekao je.
ZAGREB - Čelnici zakonodavne, izvršene i sudbene vlasti nastavit će
raspravu o reformi pravosuđa za 15 dana, do kada četveročlana
skupina mora pripremiti cjeloviti koncept reforme pravosuđa, rekao
je premijer Ivica Račana na kraju današnjeg razgovora. Račan je
rekao da ta skupina mora pripremiti koncept reforme pravosuđa te
utvrditi tko što treba učiniti u svakoj od tri vlasti. "Složili smo
se da, osim mjera koje se poduzimaju, treba poduzeti i nove kako bi
pravosuđe bilo učinkovitije", rekao je Račan. "Stanjem u pravosuđu
svi smo nezadovoljan ali rješavanju takvog stanja svoj doprinos uz
sudbenu trebaju dati i druge dvije vlasti", naglasio je.
ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan rekao je danas da je
nezadovoljan sporošću reformi u pravosuđu, no da je svjestan da se
brže ne može osim prečicom, odnosno nepoštivanjem zakona, a da se
tako neće ići dok je on premijer. Račan je to rekao u emisiji
Hrvatskog radija komentirajući stanje u hrvatskom pravosuđu.
"Trebalo nam je dvije godine da na čelo sudova dođu suci koji su
opredijeljeni za reforme u pravosuđu, koji su i sami spremni
pridonijeti promjenama", rekao je, dodajući da "sada više nemamo
alibi za gubitak vremena u reformi pravosuđa jer u vrhovima sudbene
vlasti postoji raspoloženje za reforme".
ZAGREB - Policu dopunskog zdravstvenog osiguranja ugovorilo je
danas do 15 sati oko 5.000 hrvatskih građana, dok je ponude na
temelju kojih će se izraditi police ispunilo oko 25.000 građana,
saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Direktor dopunskog zdravstvenog osiguranja dr. Srećko Vuletić
ističe da građani ne moraju čekati u redovima već samo ispuniti
obrazac ponude osiguranja i ubaciti ga u za to predviđenu kutiju u
područnom uredu ili poslati poštom HZZO-u. Za 15-ak dana HZZO će
osiguraniku na kućnu adresu poslati poziv da dođe podići iskaznicu
za dopunsko osiguranje i potpisati policu. Polica počinje
vrijediti 15 dana od dana uplate police.
ZAGREB - Za stabilizaciju zdravstvenog sustava Vlada će u dogovoru
s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje uskoro podići zajam
od milijardu kuna, najavio je danas ministar zdravstva Andro
Vlahušić na sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i
zdravstvo. Kredit je namijenjen za pokrivanje bolničkih dugova
dobavljačima koji nisu isplaćeni preko 150 dana, dodatke na plaće
liječnicima koji rade na područjima od posebne državne skrbi, te
otpremnine višku zaposlenih u zdravstvu, rekao je Vlahušić. Za
dugove dobavljačima izdvojit će se 700 milijuna kuna, a ostalo za
dodatke na plaće i otpremnine. Po riječima direktora HZZO-a Zdravka
Lončareca, taj se kredit planira otplatiti iz 750 milijuna kuna
koje zdravstvu duguje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, te
sredstava koja će se prikupiti dopunskim zdravstvenim osiguranjem.
Zbog smanjenja proračunskih sredstava za zdravstvo početkom godine
smanjeni su bolnički proračuni za ukupno 800 milijuna kuna, pa su se
mnoge bolnice našle u teškoj financijskoj situaciji.
ZAGREB - Komentirajući najave poskupljenja struje i plina,
premijer Ivica Račan rekao je danas kako Hrvatska ne može biti dio
Europe, a da ne izjednači cijene energenata, napominjući da rast
cijena ne smije biti skokovit i da do njega ne smije doći preko noći.
Premijer je to rekao u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada".
Govoreći o situaciji u vezi s hrvatsko-slovenskim ugovorom o
Nuklearnoj elektrani Krško, izrazio je bojazan, da u raspravi o tom
ugovoru i njegovoj ratifikaciji "ima previše brzopletih
razmišljanja i pojednostavljenih recepata". Ova je tema vrlo
slojevita i treba voditi računa o više stvari, kazao je premijer
komentirajući razmišljanja da bi svoj udio u nuklearki Hrvatska
trebala prodati, pa čak i darovati Sloveniji. Što ako je taj poklon
gubitak i to od nekoliko stotina milijuna (dolara) za Hrvatsku, što
s manjkom energije. Poklonimo, ali gdje nadoknaditi manjak
energije, upitao je Račan.
ĐAKOVO - Sveti je Otac prihvatio poziv Hrvatske biskupske
konferencije da treći put posjeti Hrvatsku, ali o ostvarenju i
pojedinostima toga posjeta treba govoriti "uvjetnim rečenicama",
rekao je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, priopćio je
danas đakovački Biskupijski tiskovni ured. Biskup je u prigodi
jučerašnjeg euharistijskog slavlja u đakovačkoj katedrali,
osvrćući se na medijske najave Papina dolaska u Hrvatsku, rekao
kako će Papin treći pastirski pohod Hrvatskoj, njegovo trajanje i
program koji bi se po sadašnjim najavama mogao ostvariti na
području riječke nadbiskupije, đakovačke i srijemske te dubrovačke
biskupije, ovisiti ponajviše o zdravstvenim mogućnostima Svetog
Oca.
PULA - Predsjednik Županijskog povjerenstva za suzbijanje
zlouporabe droga dr. Ante Ivančić danas je na sjednici Poglavarstva
Istarske županije rekao kako je ovisnost o opojnim drogama i
nadalje jedan od najvećih problema u Istri, koja pogađa uglavnom
mlade ljude. Po njegovj procjeni u Istri je u zadnjih desetak godina
uzelo ili još uzima teške droge oko 1200 osoba. Velik broj, dodao
je, trenutačno ili već dulje vrijeme uspješno liječi ovisnost, tako
da aktivnih ovisnika, odnosno onih koji svaki dan uzimaju heroin,
ima oko 600. Najugroženija ovisnošću je Pula, nedvojbeno jedan od
gradova s najvećim problemom ovisnosti u Hrvatskoj, rekao je
Ivančić.
ĐAKOVO - Na području Đakovštine u vezu sa zloporabom droga dovodi se
186 osoba, što je za 28 osoba više nego krajem 2001. godine,
najnoviji su podaci đakovačke policije. "Preprodajom droge bavi se
30-ak osoba, od kojih njih 14 nisu konzumenti. Heroin uzima 79
osoba, dok kokain konzumiraju tri ovisnika. Najviše je ovisnika o
marihuani, ecstasyju i drugim lakim drogama - njih 83. Čak 90 posto
ovisnika s područja Đakovštine u dobi je između 18 i 23 godine,
izjavio je načelnik Marko Vitez.
GRAČAC - Na pravoslavnom groblju u Gračacu danas je počela
ekshumacija posmrtnih ostataka osoba poginulih u vojno-
redarstvenoj oslobodilačkoj operaciji "Oluja". Ekshumacije se
provode u organizaciji vladina Ureda za zatočene i nestale, a na
zahtjev i uz nadzor haaških istražitelja. Ekshumacije su u Lici
počele prije dva tjedna, a dosad je na mjesnom groblju u Korenici
ekshumirano 27, te na području Rivzanuše pokraj Gospića 14 osoba.
ZADAR - Zadarska je policija završila dvodnevni očevid u zadarskoj
tiskari kojim su potvrđene sumnje da je požar, koji je izbio u
subotu ujutro, podmetnut, priopćeno je danas iz PU zadarske.
Djelatnici zadarske tiskare i Narodnog lista od nedjelje
poslijepodne raščišćavaju prostorije tiskare i uredske
prostorije. Po riječima glavnoga urednika tjednika "Narodni list"
Nevena Pavića, idući broj lista pojavit će se u prodaji u uobičajeno
vrijeme, u srijedu u Zadru, a u četvrtak u ostalim većim hrvatskim
središtima. Po njemu, u požaru nije uništena rotacija i stručnjaci
su ju već osposobili, no stradali su uredski strojevi, pomagala i
računalna oprema.
ZAGREB - Upravni odbor Matice hrvatske odlučio je dodijeliti
Matičinu godišnju nagradu za znanost Lovorki Čoralić, za
književnost Željku Ivanjeku i nagradu "Ivan Kukuljević Sakcinski"
Franji Husinecu. Lovorka Čoralić nagrađena je za knjigu "U gradu
Svetoga Marka" (Golden marketing, 2001.), Željko Ivanjek za knjigu
"Mali rječnik romantizma" (ArTrezor, 2001.) a Franjo Husinec za
monografiju o "Franu Gundrumu Oriovčaninu", koju je prošle godine
objavila Matica hrvatska u Križevcima.
(Hina) gk gk