BRUXELLES, 20. svibnja (Hina/Reuters) - Europska komisija, pod vatrom sa svih strana, namjerava ovoga tjedna krenuti u protuudar tražeći veće ovlasti u najosjetljivijim područjima europske politike, uključujući vanjsku politiku i
proračun.
BRUXELLES, 20. svibnja (Hina/Reuters) - Europska komisija, pod
vatrom sa svih strana, namjerava ovoga tjedna krenuti u protuudar
tražeći veće ovlasti u najosjetljivijim područjima europske
politike, uključujući vanjsku politiku i proračun.#L#
Na sastanku u srijedu Europska će komisija usvojiti prijedloge za
Konvenciju o budućnosti EU-a koji će jamačno naići na snažne otpore
u velikim članicama EU-a, poput Francuske ili Velike Britanije,
budući da će zadirati u dosad isključivo nacionalne ovlasti.
"Ako Europska komisija ne bude u srcu europske strukture moći, sve
će biti paralizirano. Samo ona predstavlja zajednički interes",
izjavio je jedan visoki dužnosnik EK-a, upozoravajući pritom na
rizike koji će nastati kada EU primi do 10 novih članica.
Predsjednik EK-a Romano Prodi namjerava zatražiti da europski
ustav ukloni podjelu na tri različita sustava odlučivanja, poznata
kao stupovi EU-a, te da tzv. "metodu zajednice" proširi na sva
područja.
To bi EK-u dalo isključivo pravo inicijative u područjima koja su
sada u nacionalnoj domeni, kao što su zajednička vanjska i
sigurnosna politika te pravosuđe i unutarnji poslovi. Značilo bi to
da se odluke u vanjskoj politici donose većinskim glasovanjem
umjesto sadašnjim sustavom konsenzusa te da po prvi puta i Europski
parlament dobija ovlasti na tome polju.
"Nemoguće je imati koherentnu zajedničku vanjsku i sigurnosnu
politiku u sadašnjim uvjetima raspodjele ovlasti", tvrdi visoki
dužnosnik EK-a.
Prijedlog Komisije u bitnoj je suprotnosti s naporima Pariza i
Londona da se ojača uloga Vijeća ministara kao središnjeg tijela
EU-a. Francuska i Velika Britanija žele da Vijeće EU-a bira
predsjednika na petogodišnji mandat čime bi se stvorila protuteža
ulozi predsjednika EK-a kao glasa koji predstavlja EU.
Prodi pak, kako bi razuvjerio zemlje članice kako nema bojazni da će
EK nepotrebno zadirati u nacionalna pitanja i svakodnevni život
građana, predložit će da sadašnji tajnik Vijeća ministara Javier
Solana bude uključen u rad EK-a kao njezin prvi potpredsjednik. No,
pitanje je hoće li to omekšati države članice koje žele Vijeće
ministara imati potpuno pod svojim nadzorom. Skorašnji europski
summit u Sevilli, potkraj lipnja, trebao bi dati prve konkretne
odgovore na pitanja reformi institucija EU-a.
Kad je riječ o proračunskim pitanjima, ovogodišnje iskustvo EK-a
koja nije uspjela u naporima discipliniranja država članica u
proračunskom deficitu i ograničavanju državnih subvencija
industriji dovelo je do želje da Bruxelles dobije šire ovlasti i na
tome području. Tako europski povjerenik za ekonomska i monetarna
pitanja Pedro Solbes predlaže da gospodarske smjernice EK-a budu
obvezujuće osim ako ih zemlje članice jednoglasno ne odbace. On
također želi da članice svoje proračunske planove prvo predstave u
Bruxellesu, a zatim u nacionalnim parlamentima.
Izvor u EK-u, međutim, navodi da se i dužnosnici Komisije razlikuju
u stajalištima oko opsega izvršnih ovlasti toga tijela. Stoga se
neki pribojavaju da bi Prodi mogao doživjeti neuspjeh, pa čak i
poniženje, zbog toga što traži previše u krivom trenutku.
(Hina) ii maš