SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) ZAGREB/MOSKVA - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić imao je u petak u Moskvi, treći dan svoga posjeta Rusiji, niz bilateralnih susreta s ruskim dužnosnicima, rekli su za Hinu izvori u hrvatskom izaslanstvu. U Ministarstvu vanjskih poslova, Tomčić je razgovarao sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Sergejem Loščinjinom i pomoćnikom ministra za jugoistočnu Europu Sergejem Razovim. Oni su ocijenili da nema prepreka u diplomatskim odnosima dviju zemalja. Predsjednik Hrvatskog sabora je naglasio da strateško opredjeljenje Hrvatske za priključenje Europskoj uniji nije prepreka za razvoj odnosa s Rusijom. On je najavio da će 25. svibnja u Zagrebu biti upriličena proslava u povodu 10. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije te pozvao Razova da tom prigodom posjeti Hrvatsku. Predsjednik Hrvatskog sabora sastao se i s ruskim ministrom za izvanredna stanja Sergejem Šojguom, koji je ujedno i supredsjedatelj međuvladine komisije Hrvatska-Rusija. PEKING - Posjet Narodnoj Republici Kini jedan je od najznačjnih državničkih posjeta, rekao je u petak u Pekingu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izražavajući žaljenje što neki hrvatski mediji nisu taj posjet dovoljno popratili. "Ovo je jedan od najznačajnijih državničkih posjeta s obzirom na veličinu i značaj Kine u kojoj smo prijateljski primljeni i bilo bi dobro kada bi Hrvatska javnost znala o čemu se radi i koje šanse Hrvatska privreda može imati od mog posjeta", kazao je Mesić hrvatskim novinarima. Neke hrvatske novine i televizija nisu objavljivale potpune vijesti o Mesićevom boravku u Kini zbog čega je hrvatski predsjednik izrazio žaljenje. "Nisam zadovoljan uređivačkom politikom u hrvatskim medijima jer su jednostavno zanemarili ovaj posjet", kazao je. Dodao je kako smatra da su zbog takve uređivačke politike zakinuti prvenstveno hrvatski građani, javnost i gospodarstvo. ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), mađarska Eximbanka te mađarska državna agencija za osiguranje izvoznih poslova (MEHIB) potpisali su u Budimpešti Sporazum o suglasnosti koji predstavlja okvir suradnje tih institucija s ciljem jačanja trgovinske razmjene i gospodarske suradnje uopće, priopćilo je u petak hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. Prije svega, radi se o potpori izvozu, od savjetodavne preko iznalaženja financiranja izvoza do osiguranja komercijalnih i nekomercijalnih rizika, kako u bilateralnim poslovima tako i u potencijalnim zajedničkim nastupima na trećim tržištima. Mađarski partneri su istaknuli interes mađarskih poduzeća za konkretne projekte u Hrvatskoj kao što su, između ostaloga, dalekovodi, ceste i pruge. MOSTAR - Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko- neretvanske županije danas je službeno potvrdilo da je zbog sumnji u nedopušteno držanje oružja i eksplozivnih materijala uhićen Mehmed Bajgorić te da mu je istražni sudac Općinskog suda u istočnom Mostaru odredio mjeru pritvora do 30 dana. Bajgorić je prva do sada uhićena osoba osumnjičena za umiješanost u postojanje tajnih skladišta oružja nedavno otkrivenih u istočnom Mostaru u Tvornici duhana, Tvornici tekstila i UNIS-ovoj tvornici. Do sada je u tim skladištima pronađeno više od devet tisuća minobacačkih projektila, tri tone baruta, a SFOR traga još za četiri tisuće granata za koje tvrdi da su skrivene na mostarskom području. BEOGRAD - Jugoslavenske vlasti u petak su Bosni i Hercegovini izručile bivšeg ministra unutarnjih poslova BiH Aliju Delimustafića, kazao je agenciji Beta pomoćnik jugoslavenskog ministra pravosuđa Nebojša Šarkić. Alija Delimustafić uhićen je u Beogradu 17. veljače ove godine, te potom osuđen na tromjesečni zatvor zbog posjedovanja lažnih isprava, a kod njega su u trenutku uhićenja nađeni i hrvatski dokumenti na njegovo ime. Bosna i Hercegovina raspisala je međunarodnu tjeralicu za Alijom Delimustafićem zbog financijskih malverzacija, a zahtjev za njegovim izručenjem nadležnima u SR Jugoslaviji podnijele su i njemačke vlasti, ali je bosansko-hercegovački zahtjev imao prednost pred njemačkim zahtjevom za izručenje. WASHINGTON/LJUBLJANA - Mogućnosti Slovenije za ulazak u NATO su vrlo dobre, ocijenio je nakon razgovora s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom u petak slovenski premijer Janez Drnovšek koji je svoj višednevni posjet SAD-u zaključio posjetom Bijeloj kući. Američki Senat u petak je odobrio Bushov zakon kojim se za sedam država odobrava vojnu pomoć, među njima i Sloveniji, što bi mogao biti signal o tome koje će države biti pozvane da se uključe u NATO na summitu te organizacije u studenome u Pragu, izvijestili su slovenski mediji."Nijedna kandidatura još nije potvrđena, ali u konteksu rasprave i onoga što je bilo rečeno, mogućnosti Slovenije su vrlo dobre", ocijenio je slovenski premijer koji se sutra vraća u domovinu. PODGORICA - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je u petak kako su se stvorili svi uvjeti za formiranje nove učinkovite vlade Crne Gore. "Ta vlada bi se prvenstveno bavila rješavanjem ekonomskih i socijalnih problema u Crnoj Gori", kazao je Đukanović novinarima u Podgorici. Nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma 14. ožujka, manjinska vlada Crne Gore ostala je bez podrške Liberalnog saveza (LS), a ostavke su podnijeli ministri iz Socijaldemokratske partije (SDP). Crnogorski parlament uskoro treba odlučiti o daljnjoj sudbini kabineta premijera Filipa Vujanovića. Na obnovu poziva liberalima Đukanovića su potaknuli dobri rezultati njegovog DPS-a, Liberalnog saveza i cijelog bloka pristaša neovisnosti na općinskim izborima održanim u srijedu. BRUXELLES - Veleposlanici Europske unije (EU) u petak u Bruxellesu ponovno nisu uspjeli pronaći globalno rješenje za prihvat 13 Palestinaca koje je Izrael protjerao nakon ukidanja opsade bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu, doznaje se od usuglašenih europskih izvora. Predložen je kompromis o budućem pravnom statusu Palestinaca, ali se pregovori i dalje spotiču u pogledu njihove podjele između šest zemalja prihvata (Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, Irska i Belgija), preciziraju diplomatski izvori. Španjolsko predsjedništvo EU trebalo bi nastaviti konzultacije s drugim zemljama članicama o rješenju problema. Za sada nije predviđen nikakav novi sastanak veleposlanika. BRUXELLES - Informatički kvar u Europskom centru za regulaciju zračnog prometa u Bruxellesu, koji je u petak omeo zračni promet u nekoliko zemalja Europe, krajem poslijepodneva još nije bio riješen, doznaje se od Eurocontrola. "Jedan tehnički problem ometa informatički sustav centra za regulaciju od 12,30. Tehničari su nam rekli u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu da nisu još našli rješenje problema", izjavila je glasnogovornica Eurocontrola Lucia Pasquini. Francusko ministarstvo prijevoza je navelo da će taj kvar izazvati "velike poremećaje u cijelom europskom prijevozu sljedećih sati". BRUXELLES - Preživljavanje Sjevernoatlantskog saveza kao ozbiljne vojne organizacije ovisi o tome hoće li europske članice NATO-a trošiti više na obranu, upozorio je u petak glavni tajnik Saveza George Robertson. "SAD usvajaju nove tehnologije i operativne koncepte brže i na široj osnovi nego drugi saveznici", rekao je Robertson na konferenciji posvećenoj obrani i sigurnosti u Bruxellesu. Sjedinjene Države troše oko tri posto svog bruto nacionalnog proizvoda na obranu, a taj je iznos porastao nakon terorističkih napada 11. rujna. Suprotno tomu europske članice troše smao 1,8 posto na obranu, a "taj je broj dosta statičan", rekao je Robertson. Uz trošenje više sredstava na obranu, članice NATO-a trebale bi pojačati suradnju u naoružavanju, dodao je Robertson. MADRID - EU i zemlje Latinske Amerike u petak su se dogovorile da će ponovno pokrenuti "strateško partnerstvo" unatoč južnoameričkim primjedbama o postojanju nejednakih trgovinskih odnosa.#L# Drugi po redu summit između dvije regije okupio je 48 šefova država ili vlada u glavnom gradu Španjolske osim kubanskog predsjednika Fidela Castra. EU i Čile potpisali su opsežni sporazum kojim će se "osloboditi" trgovinska razmjena vrijedna osam milijardi dolara. Takav je sporazum potpisan s Meksikom prije dvije godine. EU se usuglasila s andskim i državama Srednje Amerike da se razgovori o slobodnoj trgovini održe nakon 2004. godine. Ovaj bi summit također trebao pojačati suradnju na području borbe protiv terorizma i trgovine drogom. WASHINGTON - Američki je Senat u petak velikom većinom glasova podupro proširenje NATO-a i odobrio 55.5 milijuna dolara pomoći namjenjenih za sedam zemalja srednje i istočne Europe koje kandidiraju za ulazak u članstvo Saveza. Predstavnički dom istu je stvar potvrdio još u studenome prošle godine. Samo su šestorica od stotinu senatora bila protivna takvoj odluci. Novac će biti podijeljen između Estonije, Latvije, Litve, Slovačke, Slovenije, Bugarske i Rumunjske čiji se ulazak u Savez očekuje na summitu u Pragu u studenome ove godine. HAVANA - Bivši američki predsjednik Jimmy Carter otputovao je u petak iz Havane za SAD, a kubanski predsjednik Fidel Castro ga je na odlasku vrlo toplo ispratio, izvješćuju agencije.#L# Na kraju svog šestodnevnog posjeta Kubi Carter je izjavio kako nije za očekivati da će njegov boravak polučiti promjene u jednopartijskoj komunističkoj zemlji, ali je, kako je rekao, kubanskim disidentima po prvi puta omogućeno da se čuje njihov glas. Carter se u četvrtak sastao s 23 vodeća disidenta i razgovarao o budućnosti Kube, miroljubivim promjenama i stanju 250 političkih zatvorenika. WASHINGTON - Bijela kuća je u petak odlučno zanijekala da je predsjednik George W. Bush od kongresnih čelnika tražio da se ne otvara senatska istraga o mogućim propustima obavještajnih i službi sigurnosti koji su pridonijeli terorističkom napadu na SAD 11. rujna. "Predsjednik Bush nije nikad ni od koga tražio da ne otvara senatsku istragu", ustvrdio je glasnogovornik Ari Fleischer. Vođa demokratske većine u Senatu Tom Daschle rekao je da je Bush jednom, a potpredsjednik Richard Cheney "u nekoliko navrata", od njega osobno tražio da se odgodi odluka o otvaranju senatske istrage. Fleischer je ponovio da će vlada i predsjednik "surađivati s Kongresom", ali nije želio izravno potvrditi hoće li kongresnicima biti omogućen uvid u sporni Bushov briefing sa CIA-om u kojem je upozoren na opasnost otmice zrakoplova i napade Al Qaide. WASHINGTON - Pedofilija među svećenstvom, skandal koji već mjesecima potresa Katoličku crkvu u SAD, ponovno je na naslovnicama američkih novina jer je policija u petak službeno potvrdila da je vlč. Alfred Bietighofer (64), svećenik iz Connecticuta, počinio samoubojstvo. Bietighofer je pronađen obješen u svojoj sobi u bolnici Sv. Luke u predgrađu Washingtona. U bolnicu je došao prije desetak dana na psihijatrijsko vještačenje nakon što su ga u njegovoj župi u Bridgeportu dvojica muškaraca optužila da ih je napastovao dok su kao dječaci dolazili na vjeronauk. Bietighofer je 29. travnja odlukom biskupa Williama Lorija razješen dužnosti u župi. SRINAGAR - Snažna eksplozija potresla je u petak Srinagar, ljetnu prijestolnicu indijskog Kašmira pri čemu su poginule 2, a ranjeno je 16 osoba od kojih 2 teško, priopćila je policija.#L# Eksplozivna naprava bila je postavljena u plastični kontejner pred glavnim sjedištem vatrogasaca, u blizini glavnog stožera policije. Među ranjenima su dva policajca. U indijskom Kašmiru raste napetost nakon što je u utorak u napadu na autobus i vojarnu poginulo 35 osoba, uglavnom civila, blizu grada Jammu. Tu samoubilačku operaciju New Delhi pripisuje trojici muslimanskih separatističkih boraca iz Pakistana. (Hina) dh dh