FINANCIJSKI BILTEN OD 09. DO 16. SVIBNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 09. DO 16. SVIBNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Redovna sjednica 9. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade 10. Redovita revizija VIN indeksa 11. VTV: Na 18. javnoj dražbi dionicama promet 16 milijuna 'prava' 12. Komercijalni zapisi Podravke od četvrtka u kotaciji na Zagrebačkoj burzi 13. Nova banka d.d. nastaje spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke 14. Erste bank objavila ponudu za otkup dionica malih dioničara Riječke banke 15. Počinje isplata dividendi dioničarima Zagrebačke banke 16. Pčela prva faza privatizacije INE 17. Raiffeisen vrijednosnice predstavile Podravku austrijskim fond menadžerima 18. Rajković: Makroekonomska situacija u Hrvatskoj stabilna 19. Sporazum o suradnji HBOR-a, Mađarske izvozne banke te Agencije za osiguranje 20. Idući tjedan u Zagrebu 7. financijski i 2. e-business forum 21. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 10. V 2.000.000 2.000.000 2,50 3.000.000 2,00 13. V - - - 12.000.000 4,46 14. V 1.500.000 1.500.000 3,00 12.000.000 3,92 15. V 4.000.000 4.000.000 4,00 19.000.000 3,47 16. V 5.000.000 5.000.000 2,00 35.000.000 2,64 Dnevni prosjek 3.125.000 3.125.000 2,88 16.200.000 3,30 Ovotjedno trgovanje na Tržištu novca okarakterizirala je vrlo dobra ponuda te više no skromna potražnja, kako u dnevnom tako i u prekonoćnom trgovanju. Tako je u dnevnom trgovanju ovotjedna ponuda bila viša od milijarde kuna, dok je pak s druge strane ukupno prijavljena potražnja iznosila tek 12,5 milijuna kuna ili tek nešto više od jedan posto ukupno ponuđenih sredstava. Iako u povoljnim tržišnim uvjetima ponude i potražnje, prosječna cijena novca značajnije je porasla. Naime, ona je u prosjeku, u odnosu na tjedan ranije porasla 1,07 postotna boda ili više od 1,5 puta te je prosječno iznosila 2,88 posto. I u prekonoćnom je kreditiranju situacija bila vrlo slična dnevnom trgovanju. Naime, i ovdje je ponuda novca bila vrlo dobra, dok su potrebe korisnika bile relativno skromne. Tako je bez poteškoća podmirena cjelokupno prijavljena ovotjedna potražnja, dok pak s druge strane bilježimo značajniju količinu neplasiranih slobodnih sredstava. Cijena pak novca u prosjeku je ovoga tjedna porasla za 0,47 postotna boda - na 3,30 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 10. svibnja 2002. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 87,1 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,3846 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 10. do 16. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan Promet Pliva 575 585 582 1.766,761 Podravka 231 240 231 4.348.122 Viktor Lenac 75 75 75 36.000 Zagrebačka banka 0 1.255 1.255 1.255 13.805 Arenaturist 50 55 55 7.782 Atlas 32 34,80 32 20.709 Atlantska plovidba 38 38 38 1.976 Belišće 103 120 120 109.105 Croatia osiguranje-P 3.860 4.200 3.861 318.501 Croatia osiguranje-R 4.000 4.200 4.000 1.977.622 Dalekovod 120 125 125 158.500 ZIF Dom 65 68 67 696.799 Elka 80 80 80 49.760 ZIF Expandia 47,50 49 49 36.102 Rabac ugost. i turizam 105,35 106,50 106 1.054.638 Imperial 95 95 95 4.370 Istraturist 92,62 107 103 812.699 Jadran-turist 55 55 55 27.500 Jadranski naftovod 2.220 2.750 2.453 1.616.697 Karlovačka banka 58,30 60 59 230.775 Karlovačka pivovara 620 620 620 123.380 Končar 85 90 90 614.720 Kraš 250 265 260 600.822 Privredna banka 241 250 245 515.695 Plava laguna 700 720 700 434.841 Riječka banka 94 96,90 95 207.632 Riviera 147 151 147,30 946.165 ZIF Središnji nacionalni 60 60,50 60,30 101.017 Sunčani Hvar 52,32 59 55 128.983 Varaždinska banka 175 175 175 29.400 Varteks 50 54,50 53 411.779 Zlatni rat 100 100 100 49.400 PIF Slavonski 33 33 33 12.210 PIF Velebit 52,50 53 53 60.213 BLSC-O-051A* 99,99 100,00 100,00 738.271 DAB-O-03CA** 104,50 104,50 104,50 101.905 DAB-O-05CA*** 107,55 108,00 107,55 312.855 HZZO-O-047A**** 105,55 106,10 106,10 1.014.432 HZZO-O-047A+rep/prij 105,75 106,20 - 59.888.346 RHMF-A-A*/+ 36,50 39,00 36,50 176.993 RHMJ-A-A*/++ 36,50 36,50 36,50 2.775 81.028.691 *Korporacijske obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale ***obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ****obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ++obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze */+ Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale */++Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn Podaja u kn CAIN-U-SEBC 1* 9,93 / CAIN-U-SEUR 2* 9,58 / EUFIN-U-ICFE 3* 97,90 98,14 EUFIN-U-ICFF 4* 101,45 101,71 FOIN-U-VICF 5* 19,48 20,45 PBZI-UGLBF 6* 105,76 106,29 PBZI-U-NVCF 7* 101,41 101,51 TTIN-U-A 8* 61,87 63,73 ZBIN-U-BOND 9* 104,05 / ZBIN-U-EURP 10* 109,98 / ZBIN-U-GLBL 11* 101,97 / ZBIN-U-PLUS 12* 112,46 / 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);4*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);5* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;8* Otvoreni fond -TTInvest;9* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet veći od 81 milijun kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj trgovini državnim obveznicama, prema ugovoru o velikim transakcijama izvan burze od 30. 04. 2002. godine, HZZO (59,8 milijuna) te dionicama Podravke (4,3 milijuna), redovnim dionicama Croatia osiguranja (1,9 milijuna), Plive (1,7milijuna) te Jadranskog naftovoda (1,6 milijuna kuna). Inače, aktivno su bile 34 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s dobitkom od 55 kuna, zauzela obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije su na vrijednosti dobile i dionice Zlatnog rata i Imperiala. Naime, cijena je prvoj porasla čak 40 kuna ili gotovo 67 posto, a drugoj 35 kuna ili više od 58 posto. Dionica pak Belišća poskupila je 11, Kraša deset, Arenaturista 6,83, a Dalekovoda i Jadran-turista pet kuna. Cijena dionice ZIF-a Expandia porasla je četiri, a ZIF-a Dom, Istraturista, Končara i Varteksa tri kune. Dionica Sunčanog Hvara skuplja je 2,79, Atlasa dvije, ZIF-a Središnji nacionalni 1,3, a Rabca ugostiteljstvo i turizam te Slavonskog PIF-a jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek 77 lipa, našla se dionica Karlovačke banke. Na listi gubitnica neslavno su vodeće mjesto, s padom cijene od 309 odnosno 154 kune, zauzele povlaštena odnosno redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ih je, s gubitkom od 97 kuna, dionica Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Karlovačke pivovare potonula je 20, Podravke devet, a Privredne banke pet kuna. Dionice Plive i Riječke banke pojeftinile su po tri kune, dok je dionica Atlantske plovidbe jeftinija dvije, a Riviere 1,2 kune. Na vrijednosti su, 0,65 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine. Vrijednost pak Korporacijskih obveznica Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine niža je 0,15, a obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine. 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Pala je, 2,5 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija niža je pola postotna boda od nominalne cijene. Pad cijena gubitnica anulirao je rast cijena ovotjednih dobitnica te se stoga i vrijednost CROBEX indeksa ovoga tjedna zadržala na istoj razini kao i tjedan ranije - 1.180 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 10. do 16. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.550 1.600 1.600 104.810 Arenaturist 52,50 52,50 52,50 8.400 Chromos Samobor 400 400 400 1.200 Croatia osiguranje-R 3.901 4.051 3.901 204.870 ZIF Dom 64 69 66,70 5.397.819 Ericsson-Tesla 243 278 243 396.280 ZIF Expandia 47,15 48,50 48 1.334.997 Hoteli Rabac 105 109 106 101.656 Imperial 90 105 100 38.522 Istraturist 105 105 105 15.750 Jadran 100 100 100 1.600 Jadranka 800 800 800 8.000 Jadranski naftovod 2.402 2.402 2.402 31.226 Kaštelanska riviera 50 50 50 206.850 Kraš 252 255 255 43.214 Laguna 222 230 230 106.764 Liburnia riviera hoteli 470,15 470,15 470,15 9.403 Podravka 232 235 232 28.140 Podravska banka-R 200 200 200 214.400 PIK Rijeka 130 130 130 11.050 Riječka banka 96 96 96 479 Riviera 147 150 147 122.850 ZIF Središnji nacionalni 59,50 61,05 61 1.325.495 Stražaplastika 120 120 120 1.800 Varteks 50 50 50 17.450 ZIF Breza Invest 57 57 57 8.550 PIF Pleter 36,50 37,51 37,51 348.876 PIF Slavonski 32,71 33,50 33,30 678.557 PIF Sunce 26,04 27,50 26,22 649.210 PIF Velebit 52,80 54,00 53,00 484.621 RHMF-A-A* 37,50 39,70 38,00 4.544.814 RHMJ-A-A* 38,00 39,00 38,00 480.002 16.927.676 * Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 16,9 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama ZIF-ova Dom (5,3 milijuna), Expandia i Središnji nacionalni (po 1,3 milijuna kuna) te Pravima RHMF (4,5 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 30 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 302 kune ili više od 14 posto, porasla vrijednost dionice Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s rastom cijene od po 50 kuna dionice Jadranke i redovna dionica Podravske banke kojoj je to rast cijene veći od 33 posto. Dionica pak Kraša poskupila je 22, Lagune 11, a Imperiala i PIK Rijeke deset kuna. Cijena dionice Istraturista viša je šest, Liburnia riviera hotela 4,15, ZIF-a Dom 2,7, a Croatia osiguranja i ZIF Breza Investa jednu kunu. Dionica ZIF-a Središnjeg nacionalnog skuplja je 70, a ZIF-a Expandia 25 lipa. Na vrijednosti su dobile i dionice dva PIF-a. Tako je cijena dionice fonda Pleter porasla 51, a Velebit fonda 20 lipa. Na vrijednosti su, 0,2 postotna boda od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Među gubitnicama najviše je, 72,5 kuna ili 12,5 posto, potonula cijena dionice Arenaturista. Značajnije je, 29 kuna, pala cijena dionice Ericsson-Tesle, dok je cijena dionice Jadrana niža 20 kuna. Dionica pak Podravke pojeftinila je pet, Hotela Rabac četiri, Riječke banke dvije, a Riviere jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 43 odnosno 20 lipa, našle su se dionice Slavonskog odnosno PIF-a Sunce. Na vrijednosti su, 1,1 postotni bod od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. VIN indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije devet bodova - na 802 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 09. svibnja 16. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.037,42 10.289,21 2,51 Tokyo/Nikkei 11.633,30 11.738,69 0,91 London/FTSE-100 5.197,60 5.248,50 0,98 Frankfurt/DAX 30 4.966,48 5.047,45 1,63 Snažan skok pometa u američkoj maloprodaji te neočekivano dobra poslovna izvješća nekoliko velikih kompanija vratili su ovoga tjedna povjerenje ulagača na američkim burzama dionica. Taj trend pratile su i europske burze. Tehnološki Nasdaq indeks od početka tjedna porastao je za više od sedam posto, te je rastao četiri dana uzastopce, što je najdulje razdoblje u zadnjih šest tjedana. Oporavila se i vrijednost njujorškoj Dow Jones indeksa za 2,5 posto, na 10.289 bodova. Promet u američkoj maloprodaji u travnju je skočio za 1,2 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od lanjskoga listopada. Ulagače je na kupovinu dionica ohrabrio i podatak Wal-Marta da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježio čak 20 posto veću dobit zbog rasta prodaje, posebno u području prehrane, te je na tragu velikog povećanja poslovnih rezultata do kraja godine. Najveći svjetski proizvođač opreme za proizvodnju čipova, američki Applied Materials objavio je, pak, profit za to razdoblje u skladu s najvišim predviđanjima analitičara. Njegov poslovni rezultat ukazuje na oporavak u sektoru proizvodnje čipova, što je potaknulo kupovine tehnoloških dionica i nakon službenog zatvaranja burzi. Oporavak sektora čipova obično se smatra najavom oporavka cjelokupnog gospodarstva. To je potaknulo ulagače da kupuju dionice tehnoloških kompanija, poput Dell Computersa, koji će također uskoro objaviti poslovne rezultate, a analitičari očekuju da će mu zarada biti na gornjoj granici njihovih predviđanja. Američka vlada objavila je da je inflacija u SAD-u u travnju, mjerena potrošačkim cijenama, porasla 0,5 posto, po najvišoj stopi od lanjskoga svibnja. Većina analitičara procjenjuje da to neće još potaknuti američku središnju banku na dizanje kamatnih stopa. "Sve su to dobre vijesti za tržišta dionica. A ona su upravo to trebala", ocijenio je voditelj investicija pri Wedgewood Partners tvrtki, David Rolfe. Raspoloženje na tržištima bilo je tako dobro, da su ignorirala porast cijena nafte, što obično inspirira prodaju dionica energetskih dionica. Porasle su i vrijednosti europskih burzovnih indeksa. Londonski Ftse indeks od početka tjedna porastao je gotovo 1 posto, na 5.248 bodova. Frankfurtski DAX skočio je 1,6 posto, na 5.047 bodova. "Sad smo u razdoblju kad većina ulagača čeka na nova poslovna izvješća kompanija. Mislim da zarade nisu ni blizu tako loše kako su oni vjerovali", smatra analitičar pri Deutsche Bank, Bob Semple. Ovo su razdoblje najviše obilježile dionice tzv. nove ekonomije - značajno su porasle cijene dionica medijskih, tehnoloških i telekom kompanija. Medijske su dionice u prosjeku ojačale oko 2 posto, potaknute 4,7-postotnim rastom cijena dionica medijskog giganta Vivendi, koji predstavlja gotovo petinu indeksa toga sektora. Čvrsto su stajale i velike telekom te tehnološke kompanije. Švedski Ericsson i francuski Alcatel su zabilježili 3,4-postotni rast vrijednosti dionica, finska Nokia 2,2 posto, a Britanski Telecom za više od 4 posto. Porasle su i cijene zrakoplovne kompanije EasyJet i to za 8,5 posto, jer je kupio britansku diskontnu kompaniju Go. Dionica UBS-a ojačala je za više od tri posto, nakon što je objavila neto dobit u prva tri ovogodišnja mjeseca od 1,36 milijardi švicarskih franaka, premašivši očekivanja analitičara. Credit Suisse je, pak, zabilježio pad od 0,7 posto nakon objave o zabilježenoj neto dobiti nižoj od očekivanja u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Ipak, analitičare muči hoće li i ovaj rast cijena završiti kao i onaj sredinom prošloga tjedna, kada je nakon velikog skoka vrijednosti burzovnih indeksa uslijedila oštra prodaja dionica. "Samo dvije stvari mogu održati trend rasta cijena na burzama: dva tromjesečja za redom ostvarenja dobrih poslovnih rezultata te porast kapitalne potrošnje. Dok se to ne ostvari, tržište će biti vrlo nervozno", drži direktor Thomas Weisel Partnersa, Tim Heekin. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei indeks porastao 0,9 posto, na 11.738 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 09. svibnja 16. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,9093 0,9117 0,26 Euro/JPY 116,54 116,79 0,21 USD/JPY 128,34 128,02 -0,24 Postignut dogovor o plaćama njemačkih sindikata i poslodavaca dao je vjetra u leđa euru na deviznim tržištima. Unatoč neočekivano visokog skoka prometa u američkoj maloprodaji i drugih povoljnih gospodarskih podataka, euro je i ovoga tjedna uspio ojačati prema američkoj valuti. Ovoga je tjedan tako euro dosegnuo 91,17 američkih centi, što je 0,26 posto više nego u tjednu ranije. Njegovu jačanju pomogao je dogovor između sindikata IG Metalla i poslodavaca o povećanju plaća za 4 posto, čime je okončan prvi veći štrajk u Njemačkoj u posljednjih sedam godina, umanjivši tako bojazan od visoke inflacije u najvećem europskom gospodarstvu. Osim toga, po riječima analitičara, poticajno na euro djelovala je vijest da je agencija Moody's povisila kreditni rejting Italiji s ranijih Aa3 na Aa2, te čini se obuzdani rast inflacije u eurozoni, koja je u travnju dosegnula 2,4 posto, prema mjesec dana ranije zabilježenih 2,5 posto. "Općenito gledano, euro se drži prilično dobro", ukratko je raspoloženje na valutnim tržištima opisala ekonomistica pri CIBC World Marketsu, Audrey Childe-Freeman. Ranije tijekom tjedna najnoviji su američki gospodarski pokazatelji odvratili pozornost ulagača od usporenog oporavka tog najvećeg svjetskog gospodarstva. Tako su neočekivano dobri podatci o američkoj maloprodaji, koji su pokazali skok prometa za čak 1,2 posto u travnju, te solidne zarade vodećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-Marta, potaknuli u utorak snažan rast cijena američkih dionica, pa time i tečaja dolara. "U ovome trenutku vrlo je velika korelacija između dolara i američkih tržišta kapitala", ukratko je komentirala situaciju na valutnim tržištima ekonomistica financijskih tržišta u Lehman Brothersu, Francesca Fornasari. Porasla je i industrijska proizvodnja za 0,4 posto, te potrošačke cijene za 0,5 posto. No, i dalje problem ostaje deficit u američkoj bilanci plaćanja, pa stoga analitičari ne vjeruju da je s padom dolara završeno. Dolar je tek neznatno ojačao u proteklih tjedan dana u odnosu na japanski jen, oko 0,2 posto, na 128 jena za dolar. Po riječima trgovaca na deviznom tržištu u Tokiju, podizanje rejtinga Italiji gurnulo je Japan na sam kraj ljestvice među sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta Skupine G7, što bi moglo otežati agenciji Moody's da snizi, kako je upozoravala, kreditni rejting Japanu za dvije razine. "Mislim da je takvo snižavanje japanskog rejtinga sada malo vjerojatno nakon što je podignut Italiji, jer bi time jaz između Japana i ostalih zemalja Skupine G7 postao prevelik". Stabilnosti japanske valute pomogao je podatak i o neočekivanom povećanju suficita na tekućem računu u bilanci plaćanja u ožujku, i to za čak 52 posto u odnosu na godinu ranije. Prema sezonskim podacima, dosegao je 2.200 milijardi jena (17,12 milijardi američkih dolara) te je na najvišoj razini od 1993. Većinom je to rezultat oštrog, 12-postotnog smanjenja japanskog uvoza, koje pokazuje koliko je slaba domaća potražnja. No, izvoz raste treći mjesec za redom, pod utjecajem snažnijeg globalnog rasta i relativne slabosti jena. Špekulacije da japansko gospodarstvo možda počinje izlaziti iz recesije pomoglo je jačanju jena u odnosu na euro za 0,2 posto, na 116,8 jena za euro. Japan je podigao svoje procjene za gospodarstvo u travnju i to drugi mjesec za redom, signalizirajući da se njegovoj najtežoj recesiji od Drugog svjetskog rata bliži kraj. Druga izvješća govore da je stopa nezaposlenosti smanjena, industrijska proizvodnja porasla a vodeći gospodarski indeks japanske vlade dosegnuo najvišu razinu u 19 mjeseci. Naznake oporavka u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu mogle bi potaknuti ulagače na novu kupnju japanske imovine i jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 09.05.02 USLIB 1,83 1,84 1,90 2,06 09.05.02 EULIB 3,32 3,34 3,41 3,54 16.05.02 USLIB 1,83 1,84 1,92 2,13 16.05.02 EULIB 3,32 3,38 3,50 3,68 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 03. do 10. svibnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 10. svibnja 17. svibnja u % Euro 1 7,3900 7,3653 -0,33 USD 1 8,1603 8,0866 -0,90 GBP 1 11,8925 11,7862 -0,89 JPY 100 6,3303 6,3368 0,10 CHF 1 5,0794 5,0586 -0,40 SIT 100 3,2812 3,2787 -0,07 I ovoga je tjedna kuna ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je u odnosu na euro, u posljednja dva tjedna, tečaj kune porastao 0,42 posto. Več četvrti tjedan zaredom u odnosu na kunu slabi tečaj američkog dolara. Naime, u tom je razdoblju njegova vrijednost pala za 3,86 posto. Također su u protekla dva tjedna oslabili tečajevi britanske funte 1,57 te slovenskog tolara 0,30 posto, dok je tečaj švicarskog franka u proteklih sedam dana niži 0,4 posto. Tek je, proteklog tjeda u odnosu na kunu, 0,1 posto, porasla vrijednost japanskog jena. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana Ostvareni iznos emisije 15.400.000 10.000.000 193.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 15.400.000 10.000.000 380.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,6792,80 % 99,2333,10 % 98,0444,00 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,6792,80 % 99,2333,10 % 97,9494,20 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,6792,80 % 99,2333,10 % 98,0214,05 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 35,06 0 30,05 Dospijeće 2002. 27. lipnja 16. kolovoza 14. studenoga Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 218,4 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 15,4 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,679 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 2,80 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,679 kuna, uz kamatnu stopu od 2,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,679 kuna, te se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,8 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 35,06 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 10 milijuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,233 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,1 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,233 kune uz kamatu od 3,1 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,233 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,1 posto. Udjela nebankarskog udjela u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 380 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 193 milijuna kuna Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,044 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,949 kuna, uz kamatu od 4,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,021 kunu pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,05 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 30,05 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,984 milijarde kuna. Od toga je 52,8 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 791,1 milijun, dok je na rok od 182 dana upisano 4,140 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 21. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 8. Vlada: Redovna sjednica Republika Hrvatska zadužit će se na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznica u kunskoj protuvrijednosti 150 milijuna eura, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada na svojoj sjednici. Tim obveznicama, s desetgodišnjim dospijećem, financirat će se tranzicijski trošak mirovinske reforme, objasnio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Obveznice će se plasirati 23. svibnja, a Kuštrak najavljuje još dva nova izdanja obveznica u rujnu ove godine, te krajem ove ili početkom iduće godine. Zamjenik ministra financija članove Vlade je izvijestio da je mirovinskim fondovima već prebačeno 315 milijuna kuna, a da je do sada ukupno uplaćeno 505 milijuna kuna. Podsjetio je također da se ukupni tranzicijski trošak mirovinske reforme procjenjuje na 2,4 milijarde kuna. Obveznice će se plasirati 23. svibnja ove godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,875 posto. Pravo prvokupa do 70 posto iznosa imat će mirovinski fondovi, a ostatka tri banke voditelji izdanja - Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka i Zagrebačka banka. Hrvatska Vlada na svojoj je sjednici usvojila dvije strategije koje su dio cjelovite strategije "Hrvatska u 21. stoljeću" - Strategiju informacijskih i komunikacijskih tehnologija te Strategiju razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi. Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi ide za tim da se prevlada rašireni sindrom ovisnosti o državi koji je naslijeđen iz socijalizma, a uslijed posljedica rata u posljednjem desetljeću još i produbljen, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Dodao je da se stoga, u projektiranom kombiniranom modelu ide "od pasivne prema aktivnoj državi", odnosno umjesto sveprisutne države koja dijeli socijalna davanja, ide se ka poticanju dodatnog angažmana pojedinaca, obitelji i civilnog društva. Kao ključne činjenice koje obilježavaju mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj naveo je da je Hrvatska mlada država koja je morala stvarati vojsku i policiju, da je bila izložena ratu te da se izravne i neizravne ratne štete procjenjuju na 65 milijardi DEM. Također je naveo da mirovinski sustav u Hrvatskoj apsorbira oko 15,5 posto društvenog proizvoda dok je u europskim zemljama to oko 7 do 8 posto. Voditelj stručnog tima za izradu strategije Vlado Puljiz kao pitanja koja treba raspraviti kod prvog stupa mirovinskog osiguranja ističe i pitanje redefinicije najniže mirovine. Prijedlog je da unutar prvog stupa (tzv. generacijske solidarnosti) mirovina treba ovisiti o količini doprinosa kako ne bi bila toliko redistributivna kao sada, kazao je. Najavio je da bi se do 2005. uveo i nulti ili temeljni stup mirovinskog osiguranja, u kojemu bi država preuzela određene obveze prema kategorijama stanovništva koje ne bi bile obuhvaćene stupovima mirovinske reforme. Tada se taj nulti stup u stvari spaja sa socijalnom pomoći, objasnio je. Najavio je također da bi se s vremenom uspostavio i četvrti stup u kojem bi bile obuhvaćene starije i teško bolesne osobe, a koje moraju imati stabilnu državnu zaštitu. Kao jedno od pitanja koje razrađuje Strategija, naveo je i podizanje dobne granice za odlazak žena u mirovinu, odnosno njihovo izjednačavanje s muškarcima. Ta bi se dobna granica - 65 godina za žene i muškarce izjednačila do 2018. U slučaju pak da se nastavi povećavati nesrazmjer broja aktivnih i pasivnih osiguranika, u Strategiji se kao prijedlog za razmišljanje iznosi i povećanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu na 67, ili 68 godina. Strategija predviđa i ukidanje beneficiranog staža i povlaštenih mirovina, ali ostavlja mogućnost izdvajanja sustava osiguranja za neke djelatnosti, primjerice vojsku i policiju. Strategija socijalne reforme ide za tim da se prevlada rašireni sindrom ovisnosti o državi koji je naslijeđen iz socijalizma, a uslijed posljedica rata u posljednjem desetljeću još i produbljen, rekao je. Druga Strategija informacijska i komunikacijska tehnologija već je raspravljena u Saboru i danas je na Vladi dopunjena primjedbama iz te rasprave. Značaj i brz razvoj informacijskih tehnologija potpredsjednik Vlade Goran Granić ilustrirao je i podacima da je prošle godine u Hrvatskoj udvostručen broj internet priključaka, a da je broj mobilnih telefona dosegnuo pokrivenost od oko 45 posto čime je premašen broj fiksnih telefona. Poseban značaj u raspravi je dan razvoju informacijskog sektora kao proizvodne grane koju treba promovirati i poticati. Vrata za takve projekte u Vladi su stalno otvorena, istaknuo je premijer Ivica Račan. Kada dođe inicijativa, konkretan prijedlog o dolasku informatičkih tvrtki u Hrvatsku, Vlada će se, ako bude trebalo sastati i u pola noći, poručio je. Vlada je sa sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a kojima se postupak prisilnog smještaja neubrojivih osoba usklađuje s izmjenama Zakona o kaznenom postupku. 9. Odluke sa zatvorene sjednice Vlade Vlada je predložila Saboru da se, prije davanja suglasnosti na Statut Hrvatskog Crvenog križa, izmjeni i dopuni navedeni statut onako kako su predložili Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ured za zakonodavstvo - priopćeno je u četvrtak sa zatvorene sjednice hrvatske Vlade. Vlada je donijela Uredbu o financiranju rada Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti i dala prethodnu suglasnost na godišnji financijski plan sredstava. Vlada je donijela Uredbu o osnivanju Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. Agencija će se skraćeno nazivat Ex- agencija, a preuzet će poslove koje je do sada obavljala S-Komisija Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Vlada je prihvatila dopune Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje se temelje na preporukama Europske komisije. Preporuke Komisije sadržane su u Prvom godišnjem Izvješću Europske komisije o procesu stabilizacije i pridruživanja za jugoistočnu Europu. Prihvaćeni su prioriteti CARDS Nacionalnog višegodišnjeg indikativnog programa, za razdoblje od 2002. do 2004. i predviđena dinamika trošenja financijskih sredstava iz tog programa. Izmijenjene su i dopunjene dvije Odluke o davanju državnog jamstva i to Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za financiranje provedbe proširenog Programa organizirane obnove i Privrednoj banci Zagreb po zaduženju društva Sušionica za proizvodnju i sušenje povrća i voća iz Vrpolja. Vlada je donijela odluke o kupnji poslovnih prostora u Zagrebu: poslovnih zgrada u Boškovićevoj 5 i Gajevoj 5, te poslovnih prostora u Frankopanskoj 16 - Dalmatinskoj 1 i Ksaveru 208. Ovi poslovni prostori namijenjeni su za potrebe smještaja Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa, HAGENE i REGOS-a te Ministarstva za europske integracije. Vlada je pokrenula postupak za sklapanje Sporazuma sa Slovenijom o jednostavnijem obavljanju granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu. Vlada je uputila Saboru na potvrđivanje Okvirni sporazum s Europskom komisijom u vezi sudjelovanja RH u programima pomoći Europske zajednice. Vlada je raspisala izbore za Općinsko vijeće Generalskog Stola koji će se održati u nedjelju 23. lipnja 2002. Vlada je donijela odluku o planu korištenja godišnjih odmora. Sjednice Vlade neće se održavati od 26. srpnja do 19. kolovoza 2002., a zaključeno je da ministar i zamjenik ne mogu biti istodobno odsutni iz ministarstva - stoji na kraju priopćenja Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade. 10. Redovita revizija VIN indeksa U srijedu je, kako su izvijestili iz Varaždina, na Varaždinskom tržištu vrijednosnica obavljena redovna revizija VIN indeksa. Sve dosadašnje dionice ostale su u sastavu indeksa, a uvjete za uključivanje u indeks zadovoljile su i četiri nove dionice. Tako su u VIN indeks uvrštene dionice Belišća d.d. Belišće, Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Hoteli Rabac d.d. Rabac te Jadranka d.d. Mali Lošinj. Struktura indeksa određena je u skladu s kriterijima za konstrukciju i izračun. Od 15. svibnja. 2001. godine indeks sadrži 16 dionica. Obzirom da tržišna kapitalizacija društva Croatia osiguranja prelazi 25 posto ukupne tržišne kapitalizacije, vilo je potrebno smanjiti broj dionica tog društva uključenih u izračun indeksa. Stoga je udio kapitalizacije tog društva u ukupnoj kapitalizaciji na dan 15. svibnja iznosi 25 posto. U tablici su vidljivi podaci o sastavu indeksa kao i težine pojedinih dionica. izdavatelj oznaka uk.br. dionica Br.dionica u sastavu indeksa težina % Anita d.d. Vrsar ANTA-R-A 86.203 86.203 3,30 Belišće d.d. Belišće BLSC-R-A 1.164.312 1.164.312 3,06 Croatia osiguranje d.d. Zagreb CROS-R-A 307.598 268.224 25,00 Dom-fond, PIF d.d. Zagreb DOM-R-A 8.112.159 8.112.159 12,79 Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb ERNT-R-A 1.331.650 1.331.650 8,43 Expandia fond, PIF d.d. Zagreb EXPF-R-A 3.911.708 3.911.708 4,49 Hoteli Rabac d.d. Rabac HRBC-R-A 1.012.220 1.012.220 2,54 Jadranka d.d. Mali Lošinj JDRA-R-A 110.828 110.828 2,12 Kraš d.d. Zagreb KRAS-R-A 1.357.690 1.357.690 8,27 Laguna Novigrad d.d. Novigrad LANO-R-A 322.790 322.790 1,74 PIF Pleter d.d. Varaždin PLTR-R-A 1.911.141 1.911.141 1,69 Riviera Holding d.d. Poreč RIV-R-A- 3.653.517 3.653.517 13,10 Slavonski PIF d.d. Osijek SLPF-R-A 3.346.418 3.346.418 2,64 Središnji nacionalni fond - PIF d.d. Zagreb SNF-R-A 3.376.241 3.376.241 4,86 Sunce PIF d.d. Zagreb SNCE-R-A 2.530.000 2.530.000 1,57 Velebit PIF d.d. Zagreb VLBT-R-A 3.406.550 3.406.550 4,40 Vrijednost faktora prilagodbe F(4) od 15.svibnja.2001. godine iznosi 9,3468586481041 11. VTV: Na 18. javnoj dražbi dionicama promet 16 milijuna 'prava' U razdoblju od 13. do 15 svibnja na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) održana 18. po redu javna dražba dionicama iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih voda s ukupno ostvarenim prometom od 16.068.774 "prava", izvijestili su u srijedu sa Tržišta. Radi velikog broja društava inicijalno ponuđenih na dražbi, postupak dražbovanja vremenski je bio odvojen u dva dijela. Tako je prvi dio započeo 13., a drugi 15. svibnja. Pritom je najveći pojedinačni rast cijene, od čak 270 posto, ostvarilo društvo Đuro Đaković TUP Standard d.d. iz Slavonskog Broda. Za navedene dionice natjecala su se dva kupca. Uz 28 nadjačavanja postignuta je cijena za 30,94 posto temeljnog kapitala društva (15.249 dionica) od 111 "Prava". Zanimljivo je bilo i nadmetanje za dionice PPK Bjelovar d.d. iz Bjelovara te Tvornicu oplemenjenih folija d.d. iz Drniša za koje su se natjecala tri kupca. Više od 25 posto temeljnog kapitala društva promijenilo je vlasnika u društvima K.A.T. d.o.o. iz Zagreba (50 posto), Metalna oprema d.d. Senj (50 posto), Pop d.o.o. Pula (37,95 posto), GP Vranac d.d. Vela Luka (34,16 posto), Tehnoplasta d.d. Sveta Nedjelja-Brezje (30,96 posto), Đuro Đaković TUP Standard d.d. Slavonski Brod (30,94 posto) te Vinkocommerce d.o.o. Varaždin (30,69 posto). Tijekom dražbovanja najaktivnija je bila brokerska kuća Ceufin brokers iz Zagreba koja je u ime svojih klijenata kupila udjele u 12 društava i ostvarila promet od 7,37 milijuna kuna. Slijedila ju je brokerska kuća Fintrade iz Splita s kupljenih sedam udjela društava vrijednih 3,2 milijuna kuna, dok je na trećem mjestu po ostvarenom prometu bila brokerska kuća Hypo Alpe Adria vrijednosnice iz Zagreba s kupljenim tek jednim udjelom u društvu vrijednim tri milijuna kuna. Rezultati dražbe: Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet BC Institut d.d. Zagreb Fintrade 450 450 0,00 3,82 286.200 Banimed d.o.o. Zagreb Fintrade 75.300 75.300 0,00 13,04 75.300 Chromos boje i lakovi d.d. Zg. Iliria vrij. papiri 75 75 0,00 0,21 46.350 Chromos tv. graf. boja Samobor Fintrade 900 900 0,00 12,14 1.977.300 Croatia-baterije d.d. Zagreb Ceufin brokers 100 100 0,00 14,99 2.700.800 Čateks d.d. Čakovec Utilis 75 90 20,00 1,57 346.950 Elektrometal d.d. Bjelovar Ceufin brokers 100 100 0,00 20,02 169.200 Hvar d.d. Hvar Fintrade 75 108 44,00 18,07 281.880 K.A.T. d.o.o. Zagreb Ceufin brokers 34.500 57.040 65,33 50,00 57.050 Niveta d.d. Osijek Ceufin brokers 75 75 0,00 2,29 98.700 Oriolik d.d. Orilovac Ceufin brokers 25 25 0,00 9,51 532.275 Panturist d.d. Osijek Ceufin brokers 100 200 100,00 1,89 290.000 Pop d.o.o. Pula Ceufin brokers 19.260 19.260 0,00 37,95 19.260 PPK Bjelovar d.d. Bjelovar Dalbank vrijed. 200 408 104,00 7,09 432.888 SEM-Posl.-prod.centar d.d. Split Fintrade 500 500 0,00 3,38 103.500 Tehnoplast d.d. Sveta Nedjelja Ceufin brokers 100 100 0,00 30,96 261.000 Tipografija d.d. Umag Ceufin brokers 100 100 0,00 21,66 170.700 Transport-commerce d.d. Solin Fintrade 950 950 0,00 10,10 433.200 Trgovina Krk d.d. Malinska Utilis 75 75 0,00 1,29 78.600 GP Vranac d.d. Vela Luka Fima-vrijed. 100 100 0,00 34,16 127.900 ĐuroĐaković TUP Standard Sl.B Ceufin brokers 30 111 270,00 30,94 1.692.639 Gumiservis d.d. Rijeka Fintrade 75 75 0,00 3,79 40.050 Mljekara Slavija dd. StaroPet.Selo Ceufin brokers 70 70 0,00 5,09 28.770 Metalna oprema d.d. Senj Ceufin brokers 80 80 0,00 50,00 1.354.000 Poljopromet d.d. Virovitica Auctor 40 40 0,00 1,32 48.560 Slavonka d.d. Našice Fima-vrijed. 75 75 0,00 5,87 141.750 Tv. oplemenjenih folia d.d. Drniš Hypo Alpe Adria 25 49 96,00 24,26 3.067.792 Vis d.d Vis Vrijed. Osijek 25 25 0,00 3,93 135.800 Vikocommerce d.o.o. Varaždin CBB vrijed. 860.853 1.068.170 24,08 30,69 1.068.170 Vatrotrade d.o.o. Split Auctor 2.200 2.200 0,00 16,67 2.200 UKUPNO 16.068.774 12. Komercijalni zapisi Podravke od četvrtka u kotaciji na Zagrebačkoj burzi U Kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira Zagrebačke burze od četvrtka, 16. svibnja, bit će uvrštena Prva tranša komercijalnih zapisa Podravke d.d. iz Koprivnice, a trgovina tim vrijednosnim papirima počet će istog dana pod burzovnim simbolom PODR-M-246A. Prva tranša komercijalnih zapisa Podravke d.d., kako je objavljeno s Burze, iznosi 52 milijuna kuna, nominale 1 kune te nominalnog prinosa od 4,9 posto. Datum dospijeća (iskupa) je 14. studenoga 2002. odnosno vremenski rok tranše je 182 dana. Platni agent je Središnja depozitarna agencija d.d., a pokrovitelj uvrštenja Privredna banka Zagreb d.d. Prehrambena industrija Podravka i Privredna banka Zagreb (PBZ) sutra će na zajedničkoj konferenciji za novinare predstaviti program izdavanja komercijalnih zapisa Podravke, u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna. 13. Nova banka d.d. nastaje spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke Nova banka d.d., ime je nove banke na hrvatskom tržištu koja nastaje spajanjem triju regionalnih banaka u većinskom vlasništvu Charlemagne Capitala - Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke. Aktiva Nove banke, koja će sjedište imati u Zagrebu, bit će oko 5,4 milijarde kuna, a ukupno će imati oko 1000 zaposlenih. Rečeno je to u srijedu na prvom predstavljanju Nove banke, njezina vizualnog identiteta, novog čelništva te strategije i planova na hrvatskom tržištu. Direktor bankarskog odjela Charlemagne Capitala Hans van Griethysen je napomenuo da Dubrovačka banka u ovoj fazi nije uključena, jer ugovor o kupnji predviđa da ta banka još neko vrijeme posluje pod istim imenom i bude samostalna. Dosadašnja sjedišta regionalnih banaka - Zadar, Pula i Sisak, postaju operativni poslovni centri, a na čelu Nove banke bit će Davorka Jakir (iz Sisačke banke), dok će članovi Uprave biti Helena Banjad i Zorislav Vidović (oboje iz Dalmatinske banke). Len Steffen, predsjednik Odbora za spajanje banaka, napominje da se trenutkom spajanja, koje se očekuje za koji mjesec (u ljeto), neće ništa drastično promijeniti, preuzima se i oko 1000 ukupno zaposlenih, a vremenom se jedino mogu očekivati racionalizacije operativnih poslova i podrške. Na upit o mogućim daljnjim akvizicijama u Hrvatskoj, predstavnici Charlemagne Capitala su odgovorili kako ne planiraju daljnje akvizicije, dodajući da su oni jedini kao investicijski fond vlasnici banaka u Hrvatskoj, za razliku od drugih u kojima je vlasnik međunarodna banka ili grupa banaka. Dodatno upitani kako gledaju na gubitke koji su ostvareni u poslovanju u prošloj godini, Steffen je odgovorio kako je i gubitak bio u skladu s očekivanjima zbog niza reorganizacija i pritom konzervativne politike odobravanja kredita te politike rezervacija. Upravo njihov položaj investitora, kaže, omogućuje da ne žive pod stalnim pritiskom kvartalnih rezultata, kakav je slučaj kod drugih banaka, već im je strateški pristup zadovoljavajući srednjoročni i dugoročni rezultati. No, ipak ističe da je prvi kvartal ove godine "bio daleko bolji od zadnjeg kvartala lani". Buduća predsjednica Uprave Davorka Jakir je kazala da su s konsolidiranom aktivom negdje na 7. mjestu u Hrvatskoj, a da se u budućnosti vide na 5. i višem mjestu. 14. Erste bank objavila ponudu za otkup dionica malih dioničara Riječke banke Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG objavila je u srijedu ponudu preostalim manjinskim dioničarima Riječke banke d.d. za otkup njihovih dionica po cijeni od 12,79 eura po dionici, u kunskoj protuvrijednosti. Razdoblje obvezujuće ponude počinje s 16. svibnja, a trajat će do 15. lipnja ove godine, izvješteno je iz Erste & Steiermaerkische banke Zagreb. Erste Bank iz Beča postala je vlasnikom 85,02 posto dionica Riječke banke potpisivanjem Ugovora o kupnji i upisu dionica s Državnom agencijom za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga krajem travnja. Taj je ugovor ukupno vrijedan 155 milijuna eura (55 milijuna eura za dionice te 100 milijuna eura za dokapitalizaciju). Nakon što je Erste Bank stekla vlasnički udio od 85,02 posto u Riječkoj banci, prema hrvatskom Zakonu o postupku preuzimanja trgovačkih društava, dužna je objaviti ponudu za otkup preostalih dionica, čiji je tekst 9. svibnja predan Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Cijena iz ove ponude je jednaka cijeni po dionici koju je Erste Bank prihvatila platiti za kupnju 85,02 posto vlasničkog udjela od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Iz Erste bank navode da putem ove ponude daju priliku trenutnim manjinskim dioničarima Riječke banke da prodaju svoje dionice prije nego godišnja skupština dioničara izglasa smanjenje temeljnog kapitala koje je nužno za pokriće poslovnih gubitaka Riječke banke. Pritom napominju da će Erste Bank, kao većinski dioničar Riječke banke, glasati za takvo smanjenje temeljnog kapitala. 15. Počinje isplata dividendi dioničarima Zagrebačke banke Sukladno Odluci Glavne skupštine Zagrebačke banke, u utorak je započela isplata dividendi dioničarima banke u kunskoj protuvrijednosti od 10,90 eura (80,52 kune) po jednoj redovnoj i po jednoj povlaštenoj dionici, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate dividende. Dividenda se isplaćuje iz sredstava kumulirane zadržane dobiti Banke iz ranijih godina. Kako su izvijestili iz Zagrebačke banke, pravo na dividendu imaju svi dioničari upisani u depozitorij Središnje depozitarne agencije (SDA) na dan 26. travnja 2002. godine. Domaćim i stranim pravnim osobama isplata dividende obavit će se prijenosom sredstava na platno prometne račune odnosno na kunske račune otvorene u Banci. Isplata dividende fizičkim osobama, pak, obavljat će se u svim poslovnicama Zagrebačke banke uz predočenje osobne iskaznice, odnosno za dionice serije II C na naveden način ili putem kupona, stoji u priopćenju ZABA-e. Konzorcij UniCredito i Allianz zajedno ima 96,2 posto dionica Zagrebačke banke 16. Pčela prva faza privatizacije INE Objavom poziva za iskazivanje interesa za privatizaciju 25 posto plus jedne dionice Ine strateškom partneru započela je prva faza privatizacije hrvatske naftne kompanije koja bi trebala završiti do kraja ove, ili do kraja prvog tromjesečja iduće godine, istaknuto je u petak na konferenciji za novinare u hrvatskoj Vladi. Privatizaciju Ine provodimo i zbog same Ine kako bi osnažena, s novim strateškim ulagačem, kapitalom potrebnim za modernizaciju rafinerija, postrojenja, prodajne mreže, konkurirala ne samo na domaćem tržištu nego i izvan naših granica, kazao je potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora Ine Slavko Linić. Posebno ističe značaj socijalne klauzule u privatizaciji Ine, koja trenutno ima oko 17.000 zaposlenih. Želimo takav razvoj da broj radnih mjesta ostane barem kao i sada, a s razvojem očekujemo i porast broja zaposlenih u Ini, kazao je, ustvrdivši da o socijalnoj klauzuli ne može biti razgovora. Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković privatizaciju Ine smješta u kontekst liberalizacije energetskog tržišta i integracije u EU, a predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević ističe da je glavni cilj budući razvoj kompanije koji može osigurati jak strateški partner svojim ulaganjima, tehničkim razvojem i primjenom najboljih međunarodnih poslovnih standarda. Poziv potencijalnim strateškim partnerima za iskazivanje interesa u privatizaciji Ine Vlada je objavila u današnjem Vjesniku i Financial Times-u. Konačni rok za iskazivanje interesa je 31. svibnja, a u pisanom obliku treba ga uputiti Vladinim savjetnicima za privatizaciju Ine - Deutsche Bank ili PricewaterhouseCoopersu. Linić očekuje dobar odaziv na objavljeni preliminarni natječaj, interes i vrlo značajnih kompanija u energetskom sektoru, a zajamčio je transparentnost cijelog postupka. Linić je potvrdio procjenu da je knjigovodstvena vrijednosti Ine od 1,3 do 1,8 milijardi dolara. Kolika je pak tržišna vrijednost znat će se kad stignu ponude na objavljeni poziv, kazao je. No, na to će utjecati i Vladini zahtjevi za socijalnom notom, želja za razvojem Ine, za Inom kao regionalnom kompanijom, kao i visina privatizacijskog udjela. Predsjednik Uprave Ine iznio je i podatak o tri milijarde kuna akumuliranih gubitaka iz razdoblja od prije nekoliko godina. U prošloj godini pak INA je, izvijestio je, ostvarila dobit od oko sto milijuna dolara. Vlada će, nakon razmatranja ponuda na objavljeni poziv, odabrati kvalificirane strateške ulagače kojima će biti upućen informacijski memorandum s pozivom da izvrše due dilligence (dubinski pregled tvrtke). Due dilligence bi se trebao provesti tijekom ljeta, a nakon toga trebaju biti podnijete obvezujuće ponude. Očekuje se da postupak prodaje 25 posto plus jedne dionice završi do kraja ove, ili u prvom tromjesečju iduće godine. Vlada, naime, nije opterećena privatizacijom Ine zbog proračuna, izdataka fondova za razvoj i zapošljavanje i za regionalni razvoj. Jer, kako je kazao potpredsjednik Linić, prihodi koji će se dobiti privatizacijom Croatia osiguranja, prodajom državnog udjela u Privrednoj banci Zagreb, već su veći od prihoda koji su planirani od privatizacije u ovoj godini. Prodaja 25 posto plus jedne dionice Ine strateškom partneru prva je faza privatizacije te kompanije. Zakonom o privatizaciji Ine utvrđeno je da će se 7 posto dionica bez naknade dodijeliti hrvatskim braniteljima, 7 posto po povoljnijim uvjetima moći će kupiti zaposleni i ranije zaposleni u Ini, a u postupku javne ponude prodat će se najmanje 15 posto dionica. 17. Raiffeisen vrijednosnice predstavile Podravku austrijskim fond menadžerima Raiffeisen Vrijednosnice iz Zagreba i Raiffeisen Centrobank iz Beča organizirali su u Beču četiri zasebne prezentacije prehrambene industrije Podravka vodećim austrijskim investicijskim fondovima - Generaliju, Raiffeisen KAG-u, BEWAG Investu i Sparinvestu. Poslovanje i poslovne rezultate Podravke najuglednijim austrijskim fond menadžerima predstavili su tijekom jučerašnjeg dana članica Uprave Podravke Nevenka Cerovsky i Tomislav Rukavina, izvršni direktor upravljanja imovinom, objavili su iz zagrebačke Raiffeisenbank. Taj jednodnevni road show Podravke u Austriji rezultat je povećanog interesa koje specijalizirani institucionalni investitori pokazuju za ulaganje na hrvatsko tržište, posebice za Podravku kao jednu od vodećih kompanija na tržištu. Nevenka Cerovsky istaknula je kako je izravan kontakt s investitorima dio Podravkine poslovne prakse i to ne samo u Hrvatskoj, no, dodala je, ovo je prvi iskorak u tom smjeru na austrijskom tržištu. Raiffeisen Centrobank je ekskluzivna investicijska banka Raiffeisen Grupe u Austriji, specijalizirana za dionice i srodne vrijednosne papire, čiji su klijenti i četiri investicijska fonda kojima je predstavljena Podravka. 18. Rajković: Makroekonomska situacija u Hrvatskoj stabilna Usprkos pesimističnim predviđanjima od prije nekoliko godina kako će se Hrvatska naći pred kolapsom zbog nelikvidnosti, to se nije dogodilo, već nasuprot, bilježimo vrlo stabilne i povoljne makroekonomske pokazatelje, i to u razdoblju recesije u svijetu. Kazao je to pomoćnik ministra financija Velimir Rajković u utorak održanom seminaru o proizvodima financiranja uvoza u organizaciji HVB Bank Croatia. Povoljni pokazatelji - među kojima niska stopa inflacije, smanjenje proračunskog deficita i javnog duga te velike devizne rezerve, uz očekivanu dobru turističku sezonu te već započet trend povećanja aktivnosti u građevinskom sektoru i maloprodaji, kazao je Rajković, trebali bi omogućiti da se ispuni cilj Vlade o 3,5- postotnom gospodarskom rastu u ovoj godini. Ističući značaj turističkog sektora za hrvatsko gospodarstvo, pomoćnik ministra financija je iznio podatke o 25-postotnom povećanju turističkih noćenja u prvim mjesecima ove godine. Pri tome je broj noćenja koji su ostvarili strani gosti u prva tri mjeseca povećan za približno 44 posto, što daje nade da će ovogodišnja turistička sezona ponovno biti rekordna. Rajković je istaknuo i kako je, prema najnovijim podacima Carinske uprave, u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen i značajan nominalan rast izvoza - od približno 11 posto, dodavši kako će prioritet Vlade ostati privlačenje izravnih stranih ulaganja. 19. Sporazum o suradnji HBOR-a, Mađarske izvozne banke te Agencije za osiguranje Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) zaključila je u utorak u Budimpešti sporazume o suradnji s mađarskom EXIMBANK-om i mađarskom državnom izvoznom agencijom za osiguranje, kao potporu jačanju gospodarske suradnje između dviju država i potpori hrvatskim izvoznicima u susjednu zemlju. Sporazume su potpisali predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, predsjednik mađarske izvozno-uvozne banke Hungarian Export Import Bank (EXIMBANK) Frigyes Banki te predsjednik tamošnje državne izvozne agencije za osiguranje Hungarian Export Credit Insurance (MEHIB) Balasz Botos. Kako su izvijestili iz HBOR-a, potpisivanjem tih sporazuma HBOR nastavlja proces uspostavljanja suradnje sa srodnim institucijama u cilju uspostavljanja kontakata i stvaranja pravne podloge za buduće zajedničke poslove. Suradnja HBOR-a, MEHIB-a i EXIMBANK-a imaju za cilj jačanje trgovinske razmjene i gospodarske suradnje između Hrvatske i Mađarske i to kroz razmjenu informacije, suradnju na zajedničkim projektima kroz suosiguranje, paralelno osiguranje i reosiguranje, zatim potporu i financiranje izvoza kojima se omogućuje bolja konkurentnost izvoznika. Također, suradnja između tih triju institucija trebala bi obuhvaćati i razmjenu iskustava i znanja te zajednički izlaz na treća tržišta. Kako bi hrvatskim izvoznicima pružila što snažniju podršku, u HBOR- u najavljuju da će takve sporazume realizirati sa što većim brojem sličnih institucija u drugim zemljama ne bi li dodatno potaknuli domaće izvoznike da se obrate HBOR-u radi dobivanja povoljnih financijskih uvjeta za svoje poslovanje. Mađarska EXIMBANK kreditna je institucija u državnom vlasništvu koja kroz svoje programe pokriva financiranje izvoza, sufinanciranje, financiranje kupaca u inozemstvu te izdavanje garancija, dok je MEHIB državna agencija sa zadaćom pružanja potpore mađarskim izvoznicima kroz osiguranje izvoznih poslova. 20. Idući tjedan u Zagrebu 7. financijski i 2. e-business forum U organizaciji tvrtke Infoinvet idućeg će se tjedna, odnosno od 21. do 23. svibnja u Zagrebu održati Sedmi financijski te Drugi e- business forum. U sklopu Financijskog foruma, koji organizatori najavljuju kao središnje financijsko i gospodarsko događanje u Hrvatskoj, ali i u regiji zemalja članica Pakta o stabilnosti, kao i e-business foruma, održat će se mnogobrojne konferencije, dva seminara i okrugli stolovi. Među njima, 21. svibnja održat će se i okrugli stol sa predstavnicima hrvatske Vlade pod nazivom 'Gospodarska politika Vlade', a jedna od novosti ovogodišnjeg foruma je i svakodnevni talk-show na pitanja poput reforme financijskog tržišta, pitanja monetarne politike, integracijskih procesa, izvoza, razvoja novih tehnologija i sl. Podijeljene u četiri sadržajne cjeline - Financijske, Gospodarske, Government i E-business, konferencije će obuhvatiti teme poput reforme financijskog sustava, konkurentnost i strateški razvoj Hrvatske i regije, uloga Europske unije u regiji i dr. Osim konferencija, seminara i okruglih stolova, u sklopu Financijskog i E-business foruma održat će se i prezentacije niza tvrtki - izlagača na forumima, kao i prezentacije gospodarskog i financijskog tržišta zemalja u regiji, primjerice Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine te financijskih i investicijskih mogućnosti u regiji središnje i jugoistočne Europe. Također, bit će dodijeljena i 'Zlatne dionice' - tradicionalne nagrade za dionička društva po pojedenim djelatnostima s najboljim plasmanom na hrvatskom tržištu kapitala. 21. Statistika Industrijska proizvodnja u travnju porasla 5,7 posto - Industrijska je proizvodnja u travnju ove godine u Hrvatskoj porasla 5,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prva je četiri ovogodišnja mjeseca prema istom razdoblju prošle godine porasla 2,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Industrijska proizvodnja u travnju u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine veća je tri posto. Kako napominju iz Državnog zavoda za statistiku, na ovako visoku stopu rasta industrijske proizvodnje u proteklom mjesecu od 5,7 posto dijelom je utjecalo i to što je u travnju ove godine bio jedan radni dan više nego u istom lanjskom mjesecu. Spomenuti pak radni dan više, nije utjecao na stopu rasta za razdoblje siječanj-travanj jer su uspoređena razdoblja imala isti broj radnih dana. Promatrano po glavnim industrijskom grupacijama, najveći rast industrijske proizvodnje zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 11,7 posto prema travnju lani. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 6,7 posto, kapitalnih proizvoda 6,4 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,6 posto. Istodobno, proizvodnja energije smanjena je 9,3 posto. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti u spomenutom je razdoblju zabilježen rast proizvodnje u rudarstvu i vađenju, za 9,6 posto te u prerađivačkoj industriji, za 7,7 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je smanjena 7,2 posto. U sklopu prerađivačke industrije, koja u strukturi ukupne industrijske proizvodnje sudjeluje s 83,33 posto, najviše je porasla proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za 56,4 posto, dok je za najviših 28,1 posto pala proizvodnja koksa i naftnih derivata. Proizvodnja hrane i pića povećana je 2,7 posto, tekstila 6,9 posto, dok je proizvodnja duhanskih proizvoda smanjena 3,4 posto. U ožujku 0,8 posto više zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama - Broj zaposlenih u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je u ožujku ove godine porastao za 0,8 posto u odnosu na veljaču. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo zaposleno 220.124 osoba - 1.743 osobe više nego u veljači. Od toga je 34.524 osoba ili 200 osoba više nego u veljači, u ožujku bilo zaposleno u hotelima i restoranima, te u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama - 17.662 osobe (122 osobe više). Broj zaposlenih porastao je u svim područjima djelatnosti, osim u privatnim kućanstvima sa zaposlenim osobljem, gdje se bilježi lagani pad od 0,1 posto - sa 10.457 na 10.451. Promatrano prema županijama, porast zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija zabilježen je u svim županijama i kretao se od 0,1 posto u Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji, do 2,5 posto u Virovitičko-podravskoj županiji. Jedini je pad, i to od 0,3 posto, zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nastavlja se smanjenje iznosa nepodmirenih naloga - Trend smanjenja iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba nastavljen je i u veljači premda blagom stopom od 0,6 posto. Tako je iznos dospjelih neplaćenih obveza krajem veljače iznosio 16,72 milijarde kuna, a blokirano je bilo 32.657 pravnih osoba sa ukupno 92 tisuće zaposlenih. No, dok je iznos nepodmirenih naloga u padu, u odnosu na mjesec prije povećao se broj blokiranih tvrtki - za 644 ili za 2 posto, podaci su FINE koje prenosi HGK u svojim najnovijim "Gospodarskim kretanjima". Ukupno ovogodišnje - dvomjesečno smanjenje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje iznosilo je 666 milijuna kuna u usporedbi s krajem prošle godine. U odnosu pak da prošlogodišnju veljaču iznos nepodmirenih naloga manji je za 2,6 milijardi kuna ili za 13,5 posto. Od petnaest djelatnosti (po NKD- u) u veljači ih je pet povećalo svoje neplaćene obveze, od čega u apsolutnom iznosu najviše djelatnost poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga - za 12,3 milijuna kuna. Dug pravnih osoba po osnovi poreza i doprinosa u veljači je blago pao - za 1,3 posto te iznosi 4,02 milijarde kuna (3,1 milijardu za poreze i 912 milijuna kuna za doprinose). Pregled kamatnih stopa banaka i štedionica za svibanj 2002. 1/ KAMATNE STOPE NA DEPOZITE GRAĐANA KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 0,125 Brodsko Posavska banka 1,00 Centar banka 1,00 Convest banka 0,50 Croatia banka 2,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 1,00-2,00 Imex banka 3,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 1,00-1,50 Jadranska banka 1,50 Karlovačka banka 0,50 Kreditna banka Zagreb 1,00 Nava banka 2,00 Partner banka 1,00 Podravska banka 0,25 Požeška banka 3,00 Privredna banka - Raiffeisenbank 1,50 Riadria banka 1,25 Riječka banka 1,00-2,00 Sisačka banka 1,00-1,50 Splitska banka 0,30-1,00 Varaždinska banka 0,00-2,00 Volksbank do 2,00 Zagrebačka banka 1,50 (tekući) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- - - 5,00 dogovor dogovor dogovor Brodsko Posavska banka 5,80 6,80 7,50 8,50 9,00 9,25 Centar banka 6,00 7,00 8,00 8,50 9,00 9,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 6,00 6,50 7,00 8,00 8,25 dogovor Croatia banka 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 - Dalmatinska banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 1,00- 1,50- 2,00- 2,50- 3,00- dogovor 2,00 2,50 3,00 4,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00- 5,50- 6,00- 7,00- 8,00- dogovor 5,50 6,00 6,50 7,25 8,25 Imex banka dogovor Istarska banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Istarska kred.banka Umag 5,00 6,00 7,00 7,50 8,00 8,00 Jadranska banka 2,50 3,50 5,00 6,00 7,00 8,50 Karlovačka banka 5,70 6,70 7,20 8,30 8,80 9,50 Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka 3,00 5,00 6-8 8-9 8-9 8-9 Partner banka 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 9,50 Podravska banka 5,00- 6,00- 7,00- 8,00- 8,50- 9,00 6,00 7,00 7,50 8,50 9,00 9,50 Požeška banka 5,50 6,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Privredna banka 5,40 6,40 6,90 7,90 8,40 9,10 Raiffeisenbank 5,00 5,30 5,80 6,40 6,90 - Riadria banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 8,50 Riječka banka* 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 8,50 Sisačka banka 5,50 6,50 7,00 8,00 8,50 9,00 Splitska banka 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 7,00 Varaždinska banka 3,00 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 Volksbank 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,20- 5,50 6,30 6,80 7,30 7,80 8,00 Zagrebačka banka 5,00 5,25 5,50 6,00 6,50 7,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Riječka banka - na rok od 15 do 30 dana 4% KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO USD CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 0,125 0,125 0,125 0,125 Brodsko Posavska 0,75 0,75 0,75 0,75 Centar banka 0,75 0,75 0,75 Convest banka 0,50 0,50 0,50 0,50 Credo banka 1,25 1,00 1,00 1,00 Croatia banka 1,00 1,00 0,75 1,00 Dalmatinska banka 0,80 0,75 0,50 0,50 Erste & Steiermarkishe 1,25 1,00 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 0,75- 0,50- 0,00- - 1,50 1,00 0,50 Imex banka 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska banka Pula 0,80 0,75 0,50 0,50 Istarska kred. banka 0,50 0,30 0,10 0,10 Jadranska banka 0,80 0,80 0,10 0,10 Karlovačka banka 0,40 0,40 0,40 0,40 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 1,00 1,00 1,00 1,00 Podravska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 Požeška banka - - - - Privredna banka 0,30 0,30 0,30 0,30 Raiffeisenbank 0,50 0,30 - - Riadria banka 0,30- 0,30- 0,30- 0,30- 1,00 1,00 0,60 0,50 Riječka banka 0,80 0,80 0,50 0,50 Sisačka banka 0,80 0,75 0,50 0,50 Splitska banka 0,50 0,50 0,50 0,50 Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank 1,50 1,00 0,25 - Zagrebačka banka 0,25 štedna knjižica, 0,50 devizni račun - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE EURO DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia - 1,00- 1,50- 2,25- - - 2,00 2,75 3,50 Brodsko Posavska banka 2,50- 3,00- 3,45- 4,00- 4,75- 5,00- 3,20 4,35 4,65 5,25 6,00 6,50 Centar banka** 2,50 3,50 4,00 5,00 6,00 6,50 Convest banka 2,40- 2,60- 3,70- 3,85- - - 3,10 3,70 3,90 4,30 Credo banka 2,56- 3,11- 4,10- 4,59- 4,59- 6,01- 3,56 4,10 5,20 5,60 5,60 7,00 Croatia banka 2,70- 3,20- 3,50- 3,80- 4,50- 5,00- 3,50 4,50 5,00 5,40 5,90 6,40 Dalmatinska banka **** 2,50- 2,80- 3,10- 3,40- 3,40- 3,40- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Erste & Steiermarkishe 2,75- 3,55- 4,00- 4,75- dogovor 3,25 4,00 4,75 6,10 Gospodarsko kreditna 1,00- 1,50- 2,00- 2,50- 3,50- 4,00- 2,00 2,50 3,00 3,50 4,50 5,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00- 2,50- 3,50- 3,75- 4,25- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Imex banka 3,20- 4,50- 5,00- 6,00- 6,30- 6,50- 3,50 4,80 5,30 6,30 6,60 6,80 Istarska banka promj. 2,30 2,60- 2,90- 3,20- 3,30- 3,40- fiksna 2,50- 2,80- 3,10- 3,40- dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska kreditna 2,25- 2,60- 3,20- 3,60- 4,20- rentna š. banka Umag** 3,20 dogovor dogovor dogovor dogovor 4,30 Jadranska banka ** 1,10- 1,80- 2,50- 3,60- 4,60- 5,60- 1,40 2,20 3,40 4,50 5,50 6,50 Karlovačka banka 2,30- 2,50- 2,80- 3,40- 3,80- 4,20- 3,10 3,80 4,00 4,30 5,00 5,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 3,50 4,50 5,50 6,00 6,50 Nava banka 3,00 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 Partner banka 3,30 4,30 4,75 5,50 6,00 6,50 Podravska banka 2,50- 3,00- 4,00- 4,80- 5,50- 5,80- 2,80 3,50 4,50 5,50 5,80 6,00 Požeška banka 2,70- 3,40- - 4,00- 4,80- 5,00- 3,70 5,00 6,00 6,80 7,00 Privredna banka ** 1,80- 2,20- 2,30- 2,70- 3,10- 3,50- 2,95 3,60 3,70 4,10 4,80 5,30 Raiffeisenbank 2,10- 2,40- 2,65- 3,25 3,50- 4,00- 3,50 4,15 4,15 4,60 4,90 5,15 Riadria banka 1,95- 2,35- 2,45- 2,85- 3,25- 3,55- 3,25 4,25 4,45 4,85 5,25 5,45 Riječka banka 2,50- 2,65- 2,85- 3,55- 4,50- 4,80- 3,10 4,05 4,30 4,65 5,10 5,60 Sisačka banka 2,40- 2,70- 3,00- 3,30- 4,50 4,60 3,45 3,75 4,05 4,35 Splitska banka *** 1,90- 2,20- 2,40- 2,90- 3,20- 3,30- 3,00 3,80 4,00 4,40 4,50 4,60 Varaždinska banka***** 2,20 3,25 3,65 4,00 4,50 5,00 Volksbank 2,50- 3,81- 4,34- 4,84- 5,04- 5,34- 3,00 4,59 5,14 5,64 6,04 6,34 Zagrebačka banka ** 2,10- 2,45- 2,55- 3,10- 3,40- 3,90- 3,30 3,65 3,75 4,30 4,60 5,10 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ** kam. stope na oročenja iznad 100.000 EUR ili u protuvrijednosti USD po dogovoru *** na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa **** na oročenja iznad 25.000 EUR kamatna stopa po dogovoru ***** na oročenja iznad 25 do 50 tisuća EUR stim. kamatna stopa 0,3%, iznad 50.000 EUR 0,5 posto KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia - 1,00- 1,25- 1,75- - - 2,00 2,25 2,40 Brodsko Posavska banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,20- 5,00- 5,50- 3,80 4,60 4,85 5,25 6,25 6,75 Centar banka** 2,00 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 Convest banka 2,50- 2,70- 3,80- 4,40- - - 3,20 3,80 4,10 4,45 Croatia banka 2,30- 3,20- 3,40- 3,80- 4,30- 4,60- 3,00 3,90 4,20 4,70 5,30 5,80 Credo banka 2,50- 3,01- 3,53- 5,00- 5,50- 6,00- 3,50 4,00 4,53 3,90 4,50 5,00 Dalmatinska banka **** 2,40- 2,60- 2,90- 3,20- 3,20- 3,20- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Erste & Steiermarkishe 2,75- 3,75- 4,25- 4,75- dogovor dogovor 3,75 4,25 4,75 5,25 Gospodarsko kreditna 1,50- 2,00- 3,00- 3,50- 4,00- 5,00- 2,50 3,00 4,00 4,50 5,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00- 2,25- 2,50- 2,75- 3,00- dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor dogovor Imex banka 2,50- 3,50- 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 2,80 3,80 4,30 4,80 5,80 6,80 Istarska banka promj. 2,20 2,40 2,70 3,00 3,10 3,20 fiksna 2,40- 2,60- 2,90- 3,20- dogovor dogovor dogovor dogovor Istarska kreditna 1,70- 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- rentna š. banka Umag** 2,70 dogovor dogovor dogovor dogovor 3,60 Jadranska banka ** 1,00- 1,40- 1,80- 2,80- 3,80- 4,80- 1,30 1,70 2,20 3,20 4,20 5,20 Karlovačka banka 2,00- 2,20- 2,60- 3,10- 3,50- 3,80- 2,30 3,30 3,50 3,80 4,40 4,80 Kreditna banka Zagreb 3,00 3,50 4,50 5,50 6,00 6,50 Nava banka 3,00 4,00 4,00- 5,00- 6,00- 7,00- 5,00 6,00 7,00 8,00 Partner banka 2,50 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 Podravska banka 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,20- 4,40- 2,30 2,80 3,20 4,00 4,40 4,60 Požeška banka 2,70- 3,40- - 4,00- 4,80- 5,00- 3,70 5,00 6,00 6,80 7,00 Privredna banka ** 1,45- 1,85- 1,95- 2,35- 2,75- 3,15- 2,60 3,25 3,35 3,75 4,45 4,95 Raiffeisenbank 1,55- 1,70- 2,00- 2,40- 2,80- 3,50- 2,60 2,80 3,20 3,60 4,00 4,50 Riadria banka 1,95- 2,15- 2,55- 3,05- 3,45- 3,80- 3,15 3,85 4,15 4,45 5,05 5,45 Riječka banka 2,10- 2,75- 3,00- 3,50- 3,80- 4,00- 2,80 3,50 3,65 4,05 4,80 5,25 Sisačka banka 2,30- 2,50- 2,80- 3,10- 3,95 4,05 3,00 3,20 3,50 3,80 Splitska banka*** 1,50- 1,70- 1,80- 2,60- 2,70- 2,80- 2,30 2,50 2,60 3,50 3,60 3,70 Varaždinska banka***** 2,20 3,25 3,65 4,00 4,50 5,00 Volksbank 2,00- 2,25- 3,00- 3,75- 4,10- 4,25- 2,50 3,00 3,80 4,55 4,90 5,05 Zagrebačka banka ** 1,30- 1,65- 1,75- 2,30- 2,60- 3,10- 2,50 2,85 2,95 3,50 3,80 4,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ** kam. stope na oročenja iznad 100.000 USD ili u protuvrijednosti USD po dogovoru *** na oročenja iznad 20.000 DEM ili u protuvrijednosti u drugoj valuti ugovara se stimulativna kamatna stopa **** na oročenja iznad 25.000 EUR kamatna stopa po dogovoru ***** na oročenja iznad 25 do 50 tisuća EUR stim. kamatna stopa 0,3%, iznad 50.000 EUR 0,5 posto 2/ KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia po dogovoru, za male tvrtke 0,125% Brodsko Posavska banka 0,75 Centar banka 1,00 Convest banka 0,50-2,50 Croatia banka 2,00-3,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Erste & Steiermarkishe bank 1,25 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 1,00 Istarska kreditna banka Umag 1,15-3,15 Jadranska banka 0,40 Karlovačka banka 1,25 Kreditna banka Zagreb 1,00 Nava banka 2,00 Partner banka 1,00 Podravska banka 1,30 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,25 Riadria banka 1,25 Riječka banka 1,25 Sisačka banka 1,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 0,50 Volksbank 1,75 Zagrebačka banka 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (%GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka 5,75 6,75 7,50 8,25 8,75 9,00 Centar banka 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 7,50 Convest banka 5,00 6,00 7,00 8,00 - - Credo banka 5,00 5,75 6,25 7,00 dogovor Croatia banka 5,00 5,50 6,50 7,00 7,50 - Dalmatinska banka 4,50 5,50 6,00 6,50 7,00 7,50 Erste & Steiermarkishe bank 3,00- 3,75- 4,00- 4,50- dogovor 4,50 5,00 5,50 6,00 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 4,50- 4,75- 5,00- 5,50- 6,50- dogovor 5,00 5,25 5,75 6,00 7,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 2,50 4,00 6,50 7,50 8,50 9,50 Karlovačka banka 5,70 6,70 7,20 8,30 8,80 9,50 Kreditna banka Zagreb do 6,00 do 7,00 prema dogovoru Nava banka 3,00 5,00 6-8 8-9 8-9 8-9 Partner banka 5,50 6,00 6,50 7,00 dogovor Podravska banka 5,50 6,25 7,25 7,90 8,30 9,00 Požeška banka 5,50 6,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 5,75 Riječka banka* 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 5,75 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 6,50 7,00 7,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka prema ugovoru Volksbank 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 Zagrebačka banka 2,82- 3,32- 3,82- 4,32- 4,32- 4,32- 3,32 3,82 4,32 4,82 4,82 4,82 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Riječka banka - na rok od 15 do 30 dana 3% KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO USD CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 0,75 0,75 0,75 0,75 Convest banka prema odluci banke Credo banka 1,00 0,50 0,50 - Croatia banka 1,00 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka 0,50 0,50 0,50 0,50 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,40 0,30 0,60 Gospodarsko kreditna - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 0,50 - - - Istarska kred. banka 0,60 0,35 0,35 0,35 Jadranska banka - - - - Karlovačka banka 0,30 0,30 0,30 0,30 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka - - - - Partner banka - - - - Podravska banka 0,80 - 1,00 Požeška banka - - - - Privredna banka 0,23 0,13 0,11 0,28 Raiffeisenbank - - - - Riadria banka 7% tromj. euribora/libora Riječka banka 0,66 0,35 0,32 0,77 Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank prema dogovoru Zagrebačka banka 0,67 0,39 0,00 0,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE EURO DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka 2,50 3,50 5,00 5,50 dogovor Croatia banka* jednom. tromjes. šestomjes. EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Erste & Steiermarkishe 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- dogovor 3,00 3,50 4,00 4,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,37- 3,50- 3,57- 4,25- 4,37- dogovor 3,87 4,00 4,12 4,75 4,87 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 3,00- 3,50- 4,00- prema dogovoru 4,00 4,20 4,50 Podravska banka 3,50 4,00 4,75 5,00 po odluci Požeška banka 3,00- 3,30- - 3,50- - - 4,00 4,30 4,50 Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema važećim stopama na eurotržištu Riječka banka 2,25- 2,25- 2,30- 2,50- 3,05- 3,30- 3,20 3,20 3,25 3,40 3,95 4,00 Sisačka banka prema sporazumu Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Varaždinska banka prema ugovoru Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka 2,70- 2,80- 2,90- 3,00- 3,99- 3,00- 3,20 3,30 3,40 3,50 3,50 3,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * minimalni iznos depozita koji se ugovara s pravnim osobama iznosi 5.000 EUR, odnosno u protuvrijednosti ostalih valuta KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka 2,50 3,50 4,50 5,25 dogovor Croatia banka* jednom. tromjes. šestomjes. EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 75 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Erste & Steiermarkishe dogovor Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka prema dogovoru Podravska banka 3,50 4,00 4,75 5,00 po odluci Požeška banka 3,00- 3,30- - 3,50- - - 4,00 4,30 4,50 Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema važećim stopama na eurotržištu Riječka banka 0,75- 0,80- 0,90- 1,45- 2,30- - 1,65 1,70 1,80 2,25 3,20 Sisačka banka prema sporazumu Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Varaždinska banka prema ugovoru Volksbank prema dogovoru Zagrebačka banka 1,57- 1,67- 1,77- 1,87- 1,87- 1,87- 2,07 2,17 2,27 2,37 2,37 2,37 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * minimalni iznos depozita koji se ugovara s pravnim osobama iznosi 5.000 EUR, odnosno u protuvrijednosti ostalih valuta 3/ UVJETI KREDITIRANJA GRAĐANA GOTOVINSKI NENAMJENSKI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 15.000 EUR 7 god. - 0/20% 2,3% 10,5/10 do 50.000 EUR 10-15 god. - 0,1/5 3% 10/12 Brodsko Posavska banka 10.000 EUR 2 god. - 1/3 - 13-15 Centar banka do 10.000 DEM 3 god. - - 2-3% 10,9-15,9 Convest banka 15.000 DEM 1-3 god. - 10% 2% 10,99 Croatia banka 7.500 EUR do 4 god. - 1/10 2% 13-14 - temeljem oročenog depozita 95% iznosa - - 0,5% **** oročenog Dalmatinska banka do 10.000 EUR 1-5 god. - 10-15% 2% 10,99 Erste & Steiermarkishe do 50.000 EUR do 10 god. - 0-20% do 3% 9-11 Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank do 15.000 EUR 5 god. 10% 1,5% 11 Imex banka do 10.000 EUR 1-5 god. - - 1% 10,5 - 10% - 10,47 - 20% - 9,99 Istarska banka do 5.100 EUR 1-3 god. - - 2% 10,99 Istarska kreditna b.Umag 10.000 EUR do 5 god. - - 2-2,5% 10,98 Jadranska banka 16.000 EUR 6 god. - - 2,5% 10,50 Karlovačka banka do 7.500 EUR 1-5 god. - 0-15% 3% 7,1-12 Kreditna banka Zagreb do 10.000 EUR 5 god. - 1:10 2% 11,5 Nava banka 15.000 EUR 5 god. - 20% - 8,5-13 Partner banka 20.000 EUR 1 god. - - 10-13 1-5 god - 1:5 2% 10 1-5 god. - 1:10 2% 12 1-5 god. - - 2% 13 Podravska banka do 10.000 EUR do 5 god. - - 2,5% 11,9 Požeška banka 700.000 KN do 13 god. - - - 9,95 Privredna banka do 15.000 EUR do 7 god. - - 3% 10,48 Raiffeisenbank 25.000 EUR do 7 god. - 0-20% 2% 10-11 Riadria banka - 1:10 3% 10,4-12 Riječka banka 1.000-15.000 EUR do 7 god. - - 1,5% 13,5-14 Sisačka banka 10.000 EUR 2-5 god. - 10,15% 2% 10,99 Splitska banka 10.000 EUR 1-5 god. - - 2% 10,39 Varaždinska banka 100.000 EUR do 15 god. - - 1-2% 8,5-12 Volksbank do 92.000 HRK do 7 god. - - - 10,25- 10,75 Zagrebačka banka do 5.000 EUR do 3 god. - 5 i 10% 3% 10,99 do 15.000 EUR do 5 god. - 10% 2% 10,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka **** - kamatna stopa četiri postotna poena viša od kamate na depozit POTROŠAČKI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Centar banka 5.000 EUR do 2 god. - - 1-3% 13-15 Croatia banka do 6.000 EUR do 3 god. - - 2% 7,9% Dalmatinska banka do 10.000 EUR 5 god. - - 2% 10,49 Erste & Steiermarkishe 10.000 EUR do 5 god - - 2% 10,50 Istarska banka do 25.500 EUR 1-3 god. - 10% 1% 10,49 Istarska kred.banka Umag 2.500 EUR do 3 god. - - 2% 11 12.500 EUR do 5 god. - - 2% 11 Jadranska banka 20.000 DEM 5 god. - - 2,5 ili 5% 10,00 Karlovačka banka 5.000 EUR do 3 god. - - 2% 7,1-12 Nava banka 15.000 EUR 5 god. - 20% - 8,5-13 Podravska banka do 1.000 EUR do 2 god. - - 2,5% 11,90 Požeška banka 15.000 KN 1-2 god. - - - 9,95 Privredna banka 10.000 EUR do 5 god. - - - 13,38** Raiffeisenbank 25.000 EUR do 5 god. - - 0-3% 11,25 Riadria banka - - 2% 11,11 Sisačka banka 5.000 EUR 1-2 god. - - 2% 10,49 Splitska banka 10.000 EUR 1-5 god. - - 2% 9,90 Volksbank 10.000 EUR do 5 god. - - 1-1,5% 10,5-10,7 Zagrebačka banka 20.000 EUR 5 god. - 0/10% 2-3% 10,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia **valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka **promjenjiva kamatna stopa Privredna banka **promjenjiva kamatna stopa STAMBENI KREDITI GRAĐANIMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u% kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia 100.000 EUR 20 god. - 0/20% 1-3% 9/8 Centar banka - 9,5-10 Dalmatinska banka 100.000 EUR do 15 god. - 10% 1,5% 8,49 Erste & Steiermarkishe ovisno o bonitetu do 30 god. - 10-20% 1-2% 7,25- 7,99 Hypo Alpe-Adria-Bank 12.500 EUR 10-25 god. - 10% 1,5% 8,00 i više - 20% 1,5 7,50 - - 1,5% 9,50 Istarska banka do 51.000 EUR 5-12 god. - 10% 3% 8,49 Istarska kred.banka Umag 75.000 EUR do 25 god. - 10% 2-2,5% 8,48 Karlovačka banka 50.000 EUR 5-10 god. - 0-10% 1-1,5% 8,5-12 Nava banka 90.000 EUR 15 god. 20% - - 8,5-12 Podravska banka do 15 god. 1:3/1:5/ 2,5% 9/10/11 1:10 Požeška banka 700.000 KN do 13 god. - - - 9,95 Privredna banka 100.000 EUR do 20 god. - 0-20% 1,5% 7,38 ili 8,88 Raiffeisen bank 100.000 EUR do 25 god. - 0-20% 1-1,5% 7-9 Riadria banka - 1:10 2% 8,38 Riječka banka 5.000-75.000 EUR do 15 god. - 10% 1,5% 8,5-13,5 Sisačka banka 100.000 EUR do 15 god. - 1:10 2% 8,49 Splitska banka 100.000 EUR do 20 god. - - 1% 8,19 Varaždinska banka 100.000 EUR do 30 god. - - 1-2% 7,99-11,5 Volksbank 100.000 EUR do 20 god. - 0-20% 1,25- 7,77- 1,75% 9,24 Zagrebačka banka do 250.000 EUR do 20 god. - 0-100% 1/2% 7,99 250.000 EUR do 25 god. - 0-100% 1/2% 7,49 250.000 EUR do 30 god. - 0-10% 1% 6,99 hipotekarni do 500.000 EUR do 15 god. - - 3% 9,99 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Privredna banka **promjenjiva kamatna stopa KREDITI ZA KUPNJU VOZILA ZA GRAĐANE - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia ** 20.000 EUR 2-6 god. - - 3-3,5% 9,95 Dalmatinska banka ** 25.000 EUR do 5 god. - - 2% 10,49 prodavateljem Erste & Steiermarkishe do 20.000 EUR do 7 god. - - 1,5% 10,00 Hypo-Alpe-Adria 20.450 EUR 1-7 god. - - 1% 10,50 Imex banka 40.000 DEM do 5 god. - - 1% 11,00 Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% - 12,00 Istarska kred.b. Umag 22.500 EUR do 5 god. - - 2% 10,00 Karlovačka banka 15.000 EUR 5 god. - - 3,5% 11,5-12 Podravska banka do 20.000 EUR do 5 god. - - 2,5% 11,5 Privredna banka 50.000 EUR 6-7 god. - - 1,7% 9,99/10,99 Raiffeisen 20.000 EUR 6 god. - - 0-3% 10,85 Riadria banka - - 2% 11,11 Splitska banka 23.000 EUR 6 god. - - 2% 10,29 4-5 god. - - 2% 11,9 Varaždinska banka 100.000 EUR do 10 god. - - 1-2% 9,5-12 Volksbank 20.000 EUR do 6,5 god. - - 1-2% 9,25-11,25 Zagrebačka banka - do 4 god. - - ovisi 12,90 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank CroatiaCredit.**kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, **promjenjiva kamatna stopa 4/ UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA KRATKOROČNI KREDITI PRAVNIM OSOBAMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 12-18 Centar banka - 300kn+1% 9,9-14,9 Convest banka ovisno o bonitetu - 0,25% mj. 10-13 ili 1% Credo banka - u kunama - - 12,6-15,8 - u devizama - - do 18 Croatia banka - - 9-16 Dalmatinska banka prema ugovoru - - 7,5-12,5 Erste&Steiermarkishe neograničeno - 0,5-3% 7-12 za likvidnost do 1% 9-16 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - do 1% 10-12 Istarska kred. banka Umag dep. 0-15% 0,5-2% 6-12 Jadranska banka nije određen - 1-6% 6,8-16 Karlovačka banka - 1-2% 9-14 Kreditna banka Zagreb ovisno o bonitetu - 1-2% 10-18 Nava banka prema kred. sposob. - - 10-15 Partner banka - 0,3-1% mj. 12-16 Podravska banka - - 7,5-12,5 Požeška banka valutna klauzula - 0-1% 8-10,95 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 10-14,5 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 9-13,5 Riječka banka 6,9-12 Sisačka banka - - 7,5-13 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti - 14-18 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 11-14 Volksbank - - 9,50-15 Zagrebačka banka bez limita - - 5,82-8,57 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - DUGOROČNI KREDITI PRAVNIM OSOBAMA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - HVB Bank Croatia prema dogovoru Brodsko Posavska banka - - 0,3-1% 8-12 Centar banka - - 300kn+1% 8,5-12,9 Convest banka ovisno o bonitetu - - 1% 9-12 Croatia banka - - - 9-16 Dalmatinska banka prema ugovoru - 7,5-12,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 1,2-1,5% 9-15,5 i instrumentima osiguranja Erste & Steiermarkishe neograničeno - - 0,5-3% 6-12 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita - po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - - do 2,5% 8-11 Istarska kred.b.Umag - 0-30% 2% 6-12 Jadranska banka nije određen - - 1-6% 6,8-16 Karlovačka banka - - 1% 9-14,5 Kreditna banka Zagreb ovisno o bonitetu - - 1-2% 8-15 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni - 10-15 Partner banka prema izvoru i programu - 0,5-1% 3-9 izvor HBOR Podravska banka - - - 8-12 Požeška banka valutna klauzula - - 0-1% 7,5-10,95 Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1% 10,75-15,5 - s valutnom klauzulom 10-30% 1% 9,75-14,5 i devizni Riječka banka (euribor+2,5-4,5 p.p.) Sisačka banka - - 7,5-13 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Varaždinska banka ovisno o kriteriju - prema - 8,5-13 rangiranja komitenta ugovoru Volksbank 30% - - 9-14 Zagrebačka banka bez limita - - 1% 7,22-9,42 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -